DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 8     <-- 8 -->        PDF

slučaj i kod orumenjavanja stabala. Međutim adekvatnom visinom dodatka za


odmor i redovitim oštrenjem i održavanjem alata ovi uzroci disperzije utro


šaka vremena mogu se eliminirati.


Dalji uzroci disperzije utrošaka vremena kod orumenjavanja stabala su sli


jedeći:


1. Debljina kore.
2. Položaj rumenica na stablu, obzirom na inklinaciju terena.
3. Grane na rumenici.
Ad 1. Budući da je debljina kore važan činilac kod rada na orumenjavanju
stabala, to sam istraživanju debljine kore posvetio odgovarajuću pažnju.
Podaci o debljini kore nalaze se u tabeli 1.
Kao što se vidi, prikazana je debljina neorumenjenog a zatim orumenjenog
sloja kore, te debljina sloja koji se prilikom orumenjavanja uklanja strugačem.
Navedeni podaci su prikazani po debljinskim razredima na raznim visinama
na stablu od 45 cm do 280 cm od tla.
Iz iznesenih podataka se konstatira slijedeće:


1. Debljina kore se povećava s debljinom stabla. Ovo se odnosi kako na neorumenjeni
sloj kore tako na sloj koji ostaje iza orumenjavanja, kao i na onaj
koji se uklanja orumenjavanjem.
2. Debljina kore za isto stablo se smanjuje s udaljenošću dijela stabla
od tla.
Iako se na debljim stablima, odnosno nižim dijelovima na stablu, skida kod
orumenjavanja deblji sloj kore, ipak kod debljih stabala i nižih dijelova na
stablu poslije orumenjavanja ostaje deblji sloj kore nego kod tanjih stabala i
viših dijelova na stablu.


Radnik kod orumenjavanja skida tako debeo sloj kore, da ukloni pukotine
na kori, tj. da rumenica bude glatka. Iz rezultata tabele slijedi, da se dubina
pukotine povećava s debljinom kore.


Debljina skinutog sloja kore kod stabala 2. i 3. debljinskog razreda tretirana
je zajedno, jer na ovim stablima treba da dođe po jedna bjeljenica, odnosno
rumenica. Ova prosječna debljina kore za navedeni dio visine stabla označena
je indeksom 100. S povećanjem debljine stabala, tj. kod jačih debljinskih
razreda, taj se indeks postepeno povećava kako se to u tabeli vidi.


Ispitano je nadalje kako se kreće utrošak vremena orumenjavanja jedne
rumenice, kod stabala razne debljine. U tu svrhu, kod mjerenja utroška vremena,
evidentirani su posebno utrošci vremena za orumenjavanje jedne rumenice,
kada ih se na stablu nalazi po 1, 2, 3 i 4.


U poglavlju »Problematika i cilj istraživanja« navedeno je koliko bjeljenica
treba da se postavi na svako stablo određenog debljinskog razreda.


Obzirom na ovaj propis i činjenično stanje koje je ustanovljeno na terenu,
u daljim razmatranjima uzimamo, da se na stablima 3. debljinskog razreda nalazi
po jedna bjeljenica, u 4. debljinskom razredu po dvije, u 5. po tri, a u 6. i
dalje po četiri bjeljenice na stablu. Iz ovoga se vidi i odnos debljine sloja kore
koja se orumenjavanjem skida s rumenica, kada ih se na stablu nalazi po 1, 2,
3 i 4.


Prema tome, iz podataka o debljini slojeva kore koji su iskazani u tabeli 1,
a odnose se na stabla raznih promjera, odnosno raznih debljina kore, može se,