DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 76 <-- 76 --> PDF |
cDaktaeatl PRVA ŽENA DOKTOR ŠUMARSKIH NAUKA Dne 28. svibnja 1970. promovirana je na Sveučilištu u Zagrebu na čast doktora šumarskih nauka iz područja pedologije Kalini ć Mirjana , dipl. inž. šum. Njena doktorska disertacija nosi naslov: TLA PAPUKA KAO EKOLOŠKI FAKTOR HRASTOVIH I BUKOVIH SASTOJINA. Obasiže 18 str. teksta, 5 str. rendgenografskih i diferencijalno termičkih analiza kao i klimatske podatke te analize stijena dok posebni dalnji dio 61 str. analitičke podatke sistematskih jedinica proučavanih tala. Opsežnim istraživanjima tala i sastojina razvedenog i heterogenog masiva Papuka autorica je — pored ostalog — utvrdila da je utjecaj geološkog (matičnog) supstrata na razvoj tala Papuka dominantan u poređenju s ostalim pedogenetskim faktorima. Ustanovila je na silikatnim intruzivnim, efuzivnim, metamorfnim stijenama i nekarbonatnim sedimentima razvojnu seriju: HUMOZNO-SILIKATNO TLO — KISELO SMEĐE TLO, a na karbonatnim stijenama (vapnenci i dolomiti) razvoj: SIROZEM — RENDZINA — SMEĐE TLO — LESIVIRANO (parapodzolasto) tlo. Posebno je interesantno što je autorica utvrdila da u uslovima Papuka razvoj rankera (humozno silikatnih tala) na stijenama siromašnim bazama (kvarcni i konglomeratni pješčenjaci) ne ide u pravcu podzolizacije već u pravcu smeđih (kiselih) tala, što se razlikuje od opće sheme. Za humozno silikatna, kao i kisela smeđa tla značajan je pridolazak i razvoj mješovitih šumskih sastojina bukve i jele i sastojina jele, kao i šuma montanske bukve koje pripadaju panonskoj geografskoj varijanti Fagetum pannonicum Horv. Acidofilne i druge šume kitnjaka reda Quercetalia robori petraeae, razvijaju se na toplim položajima tala na silikatima. Na tlima mezozojskih, trijaskih vapnenaca i dolomita su šume kitnjaka i običnog graba i šume montanske bukve, zatim kserotermne zajednice (fragmenti šume kitnjaka i medunca), koje su po svojoj građi, florističkom sastavu, bonitetu i ostalim svojstvima različite od onih na tlima silikatnih stijena. Osim toga u arealu šume montanske bukve, na tlima karbonatnih stijena ili deluvijalnih karbonatnih tala Papuka pojavljuju se fragmenti šume Aceri-Fraxinetum er. Horv. Ovim radom i vlastitim opsežnim podacima neistraženih područja autorica je doprinijela shvaćanju pedogeneze i značaju matične stijene u dinamici i svojstvima brdskih i planinskih šumskih predjela. Pored toga, istraživanja o uspijevanju pojedinih cenoza i vrsta šumskog drveća na određenim tipovima tala Papuka važna su naročito kod konverzija ili oplemenjivanja sastojina i određivanja vrsta drveća za te provedbe. Rezultati disertacije su »koristan naučni prilog rješavanju problema u šumskoj proizvodnji kao i pravilnijem pristupu fitocenološkim i drugim šumarskim istraživanjima«. Disertacija je obranjena 10. 3. 1970. .na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pred komisijom: Fukare k dr inž.. Pavle, akademik i red. prof.; Skori ć dr inž. Arso, red. prof.; Ta j de r dr Miroslav, red. prof.; Dekan i ć dr inž. Ivo, red. prof. Neiđharđt |