DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 7 <-- 7 --> PDF |
vrijednosti dao veličinu F. Zatim je pomoću vrijednosti F i broja stepena slobode iz tabele F — distribucije određeno da li između tretiranih aritmetičkih sredina postoji statistički signifikantna razlika. Poslije obračuna aritmetičkih sredina, standardnih devijacija i signifikantnosti, vidjelo se iz grafičkog prikaza da postoji korelacija između utroška vremena osnovnog radnog zahvata s jedne strane te visine slivnika i nagiba terena s druge strane. Posebno je istražena korelaciona veza između debljine kore rumenice i visine rumenice od tla, da bi se ispitala veza između utroška vremena za orumenjavanje i debljine kore duž stabla. Navedene korelacione veze izražene su regresionim jednadžbama, tj. izvršeno je računsko izjednačenje mjerenih podataka. Primijenjene korelacione jednadžbe kao i rezultati izjednačenja bit će prikazani i razmotreni u poglavlju »Rezultati istraživanja«. Kod rada na orumenjavanju nastoji se da površine rumenica budu jednake, pa ipak se one međusobno razlikuju, jer površine radnik određuje okularno, ne upotrebljavajući šablonu. Zato je iz mjerenih podataka na svakoj primjernoj plohi određena srednja površina rumenice, te srednja površina rumenice za sve primjerne plohe. Zatim je normalni srednji utrošak vremena za orumenjavanje na pojedinim primjernim plohama preračunat na potrebno normalno vrijeme za orumenjavanje opće srednje površine rumenice. Preračunavanje je izvršeno pomoću slijedećeg izraza: t : Pi = ts : Ps t = normalni utrošak vremena za orumenjavauje rumenice u određenoj pri mjernoj plohi. Pi = srednja površina rumenice u određenoj primjernoj plohi. ts = normalni utrošak vremena za orumenjavanje opće srednje površine ru menice. Ps = opća srednja površina rumenice. Debljina kore (jednostruka) obračunata je iz mjerenih podataka kao aritmetička sredina, odvojeno za svaku primjernu plohu po debljinskim razredima. Posebno su obračunate dvije vrijednosti: debljina kore prije i debljina kore poslije orumenjavanja. Razlika ovih dviju vrijednosti predstavlja debljinu orumenjenoga sloja kore. Ovaj podatak nam je kasnije poslužio kod usporedbe utroška vremena za orumenjavanje kod stabala s raznom debljinom kore. IV REZULTATI ISTRAŽIVANJA Način obračunavanja srednjih vrijednosti utrošaka vremena, uz zahtjev za određeni koeficijent rizika, prikazan je u »Metodici rada«. Koeficijent rizika uzet je 0,05, za 95% vjerojatnosti i tome ja zahtjevu udovoljeno. Kod utrošaka vremena pojedinih radnih zahvata kod smolarenja, primijećena je određena disperzija. To je slučaj i kod orumenjavanja stabala. Osvrnut ćemo se na uzroke disperzije. Uzroci disperzije su umor i stanje raspoloženja radnika za rad, a gdje god se radi oruđem koje je potrebno oštriti uzrok je i stanje oštrine alata. To je |