DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 57 <-- 57 --> PDF |
proizvodnje) osnivanja (obnove) mlade šumske sastojine. Pri navedenim »troškovima « (cijeni proizvodnje) osnivanja (obnove) mladih šumskih sastojina uzimaju se u račun »troškovi« osnivanja umjetnim načinom (sjemenom) i za one mlade šume koje su nastale prirodnim putem (naš prijedlog). 3) U tač. 1) navedene vrijednosti na panju svih sortimenata sastojinske drvne zalihe pri tome izračunavaju se tzv. deduktivnom metodom, tj. tako da se od tržišnih vrijednosti drvnih sortimenata odbiju za konkretne uvjete planski objektivni »troškovi« (faktično »cijene proizvodnje«) iskorišćivanja tih drvnih sortimenata iz šume (sječe, izradbe i ukupnog transporta iz šume do tržišta) — razumljivo bez vrijednosti sirovine kojoj se upravo time utvrđuje »cijena drva na panju«, odnosno tzv. iskalkulirana (planska objektivna) »šumska taksa« (uporedi i 5). Na temelju tih odredaba, vrijednosti šuma (šumskih sastojina) u Jugoslaviji —´ predstavljaju grosso modo šumske takse njihovih osovnih drvnih zaliha. To zbog toga, što u Jugoslaviji, prema našim obračunavanjima statističkih podataka (15), same preborne šume obuhvaćaju oko 40,3% površine odnosno oko 65,9l% drvne zalihe svih šuma Jugoslavije, a jednodobne šume visokog i niskog tipa uzgoja starosti više od 2/3 ophodnje (u visokim jednodobnim šumama za listače više od 80 godina i za četinjače više od 60 godina, a u niskim šumama više od 20 godina) obuhvaćaju daljnjih oko 27,4% površine odnosno oko 15,3% drvne zalihe svih šuma Jugoslavije — a to znači zajedno oko 67,7% površineodnosno oko 81,2n/o drvne zalihe svih šuma Jugoslavije. U uvjetima kada više ne postoji državno-socijalistički budžet — pri samoupravljačkom socijalizmu zahtijeva se da svaka privredna organizacija posluje financijski pozitivno, a tržišne cijene u načelu ravnaju se prema onima na svjetskom tržištu (koje zasad još uvijek reguliraju uglavnom zemlje kapitalizma). Tada se navedene vrijednosne cijene šuma (šumskih sastojina) temelje na svim poznatim oblicima zemljišnih renti: obliku zemljišne rente plodnosti, položaja, eventualno — na apsolutnoj zemljišnoj renti i monopolnoj renti (ukoliko ih radna organizacija ne iscrpi proizvodnjom uz lošije uvjete od onih koje priznaje tržište za kapitalističke odnose). Te vrijednosne cijene izraz su ne samo količina i asortimana osovnih drvnih masa, a pri mladim šumskim sastojinama i njihovih sposobnosti vrijednosnog prirašćivanja — nego i stupnja otvorenosti šuma komunikacijama . . . To posljednje čini ih neprikladnima za vjerno praćenje naturalnih stanja i promjena šumskih sastojina, odnosno njihovih osovnih drvnih zaliha (uporedi 7)! Već samo jedna novopodignuta šumska komunikacija — pri istom cjeniku šumskih taksa — podiže vrijednost [pojava »valorizacije« (uporedi 4)!] šumskih sastojina, odnosno njihovih osovnih drvnih zaliha — pa to zamagljujepraćenje stanja i promjena stanja, tj. naturalnog održanja šumskih sastojina, odnosno njihovih osovnih drvnih zaliha! Takve deduktivne cijene su vjeranodraz uvjeta privređivanja jedinstvenog procesa šumskog gospodarenja. One nisu uporedive u čitavoj državi u odnosu na same količine i asortimane osovnih drvnih zaliha, odnosno šumskih sastojina. Naprotiv, one su prikladne za eventualne kupoprodaje šuma, izračunavanja odšteta zbog prinudne sječe šumskih sastojina koje nisu dostigle svoju sječnu zrelost i si. (naročito u sektoru privatnih šumica, pri razmjeni između socijalističkog i privatnog sektora, i si.). Pri izradbi konkretnijih Uputstava o »utvrđivanju vrijednosti šuma« (2, 13) — trebalo je razraditi detaljnije propise o utvrđivanju sječnih zrelosti šumskih sastojina, o materijalnoj procjeni količina sortimenata u osovnim sasto |