DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 56 <-- 56 --> PDF |
šuma« s gledišta privredno-financijskog sistema Jugoslavije pogrešno obuhvaća i sredstva karaktera obrtnih sredstava; — i dr. U takvoj situaciji mi smo se živo zalagali (npr. 6), da se — pri sadašnjoj odsutnosti jedinstvenog normiranja cijena u Jugoslaviji — jedinstvenim Uputstvom odredi da u Jugoslaviji svaka šumsko-privredna organizacija za svoje potrebe iskalkulira po jedinicama sortimenata »financijske normative za jednostavnu reprodukciju posječenog drva na panju« [za čitavo svoje područje (tzv. šumsko privredno područje), ili za područje pojedine njezine šumarije, ili za područje pojedine njezine šumsko-gospodarske jedinice]. Takvi »cjenici« omogućili bi tačnu jednostavnu biološku reprodukciju posječenog drva i omogućili bi ukidanje jednog »rješenja« i jednog termina koji treba okvalificirati kao grešku ekonomsko-financijskog karaktera. Ti »cjenici« slali bi se na odobrenje nadležnoj šumarskoj inspekciji. Po želji, a prema postavkama perspektivnog plana investiranja, izbalanciranog u granicama realnih šumsko-uređajnih elaborata i financijskih mogućnosti — svaka šumsko-privredna organizacija za svoje potrebe mogla bi iskalkulirati po jedinicama drvnih sortimenata i analogne »financijske normative za proširenu reprodukciju posječenog drva na panju« i »financijske normative za proširenu reprodukciju tehničkih osnovnih sredstava koja služe biološkoj produkciji drva«. II. Problematika državne metode »utvrđivanja vrijednosti šuma« i neprikladnost tih vrijednosti za praćenje stanja šuma i bilanciranje uspjeha No, usprkos navedenom — u Jugoslaviji se pošlo drugim putem. Država je počela forsirati izradbu Pravilnika (17), a kasnije i konkretnijih Uputstava (2, 13) za »utvrđivanje vrijednosti šuma«. Uzalud su stručnjaci (Jovanović, Kraljić, Plavšić, Potočić, Šurić i dr.) upozoravali da za to još ne postoje potrebni uvjeti (u praksi i u razradbi odnosnih teorijskih postavki), koji bi osiguravali dovoljnu tačnost tih »utvrđivanja« vrijednosti šuma (tj. faktično šumskih sastojina). Prema zahtjevima države, uskoro su bili objavljeni navedeni Pravilnik i Uputstva, iako je studija (3) koja je pokušala znanstveno razraditi temelje problematike koju u ovom napisu obrazlažemo — bila jednoglasno službeno ocijenjena kao pogrešna [Kraljić-Plavšić-Potočić (11)], odnosno čak i štetna [Šurić (20)]. Na temelju kraćih savjetovanja sa navedenim i drugim stručnjacima, država je odredila (17): 1) Vrijednost svih visokih i niskih jednodobnih šuma zrelih pa i približno zrelih (2/3 ophodnje) za sječu te prebornih šuma — utvrđuje se u visini ukupne vrijednosti na panju svih sortimenata drvne zalihe. 2) Vrijednost svih (jednodobnih) visokih i niskih šuma mlađih od 2/3 ophodnje — izračunava se na temelju »troškova« (faktično objektivne »cijene proizvodnje«) njihovih osnivanja (faktično obnove) koji se faktorom l,0pm povećavaju do sadašnje starosti »m« tih šuma (sastojina) (prijedlog Šurića). Pri tome »p« označuje postotak rastenja »troškova« (cijene proizvodnje) osnivanja (obnove) mlade šume koji do starosti od 2/3 ophodnje šumske sastojine dovodi upravo do vrijednosti šumske sastojine starosti 2/3 ophodnje (tj. do vrijednosti na panju svih sortimenata njezine drvne zalihe). Prema tome, »p« se konkretno izračunava prema odnosnim tablicama ili pomoću logaritama na temelju kvocijenta vrijednosti šumske sastojine starosti 2/3 ophodnje i »troškova« (cijene |