DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 55 <-- 55 --> PDF |
I. Problematika »amortizacije za regeneraciju šuma« i naš prijedlog njezina rješenja U prvom razdoblju, god. 1961—1966, država je propisala za čitavo državno područje jedinstveni minimalni novčani iznos prosječno po m3 posječene drvne mase koji treba biti namijenjen biološkoj reprodukciji posječene drvne mase, dakle njezinoj jednostavnoj reprodukciji. Taj prosječni financijski normativ u načelu imao je osigurati jednostavnu biološku reprodukciju posječene drvne mase, a sama radna organizacija mogla je odlučiti se i za veći individualni normativni novčani iznos. Pomoću njega bi se ostvarila i željena proširena biološka reprodukcija drvne mase, pa i one tehničke investicije koje služe biološkoj reprodukciji (za komunikacije, za odnosnu opremu koja omogućuje mehanizaciju šumsko-kulturnih radova). Putem tako odvojenih novčanih iznosa stvarala se tzv. »amortizacija za regeneraciju šuma« (18). Taj pogrešni naziv »amortizacije« tvrdilo se da je omogućio da se šumarstvo i u pogledu svoje biološke proizvodnje (tj. »proizvodnje šumskih sastojina«, odnosno »proizvodnje drva na panju«, odnosno »uzgajanja šuma«) »uklopi« u postojeći privredno-financijski sistem Jugoslavije te poduzeća šumarstva tretiraju kao tipične proizvodne radne organizacije, bez ikavih financijskih specifičnosti . . . Taj je naziv »amortizacije« — razumljivo — potpuno pogrešan: — jer se pri racionalnom šumskom gospodarenju šuma ne troši, već, naprotiv, vrijednost njezine šumske sastojine, odnosno njezina drva na panju, priraščuje; a kada se posiječe, kao svaki drugi proizvod pruža novčani ekvivalent — ovdje putem realizacije prve, biološke faze jedinstvenog procesa šumskoga gospodarenja (tj. faze proizvodnje drva na panju), i to neođuojen u novčanom ekvivalentu realiziranih proizvoda djelatnosti druge faze jedinstvenog procesa šumskoga gospodarenja (tj. faze iskorišćivanja šuma); — jer osim jednostavne biološke reprodukcije posječenog drva osigurava i stanovitu proširenu biološku reprodukciju drva, pa i stanovitu proširenu reprodukciju tehničkih osnovnih sredstava koja služe biološkoj reprodukciji drva; — jer je šuma takvo osnovno sredstvo specifičnih karakteristika koje se ne troši proizvodno, pa nema amortizacije, a posječena druna masa poprima sve karakteristike tipičnog obrtnog sredstva [virman od osnovnog u obrtno sredstvo (5) — analogan kao u stočarstvu6]; — jer pri vladajućem trajnom šumskom gospodarenju sistemima šumskih sastojina raznih dobi, odnosno stabala, nikako ne odgovara postavka da se šuma kao tipično osnovno sredstvo redovno i investiciona »troši« te održava, pa taj utrošak treba njezinom njegom i obnovom izravnati; šuma se ne troši već, ponavljamo, naprotiv priraščuje a sječom pretvara u vlastiti proizvod koji se realizira kao i svaki drugi proizvod — jedino ovdje neodvojeno od realizacije proizvoda iskorišćivanja šuma, tj. faktično cjelokupnog procesa šumskoga gospodarenja; — budući da »amortizacija« od god. 1957. u Jugoslaviji ne sadrži ekvivalente ni redovnog ni investicionog održavanja (koji se financiraju kao redovni troškovi karaktera obrtnih sredstava), navedena »amortizacija za regeneraciju 6 U stočarstvu osnovno stado ima amortizaciju u okviru obezvrjeđivanja rasplodnog grla u vezi proizvodnog trošenja njegove rasplodne moći koja ima posebnu dodatnu vrijednost, iznad vrijednosti mesa (kože i dr.) te rasplodne stoke. 177 |