DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 44     <-- 44 -->        PDF

S time u vezi možemo lako pojmiti razloge koji su doveli npr. u SR Hrvatskoj
do toga da postoje s jedne strane šumarije manje površine sa »sistemom«
rukovođenja koji se već manje-više udaljuje od klasičnog »sistema jednostavnog
rukovođenja šumarijom« te šumarije veće površine sa »sistemom« rukovođenja
koji se već manje-više udaljuje od klasičnog »sistema složenog rukovođenja šumarijom
« — dapače i u istoj šumsko-privrednoj organizaciji! Analogno u nekim
našim republikama prevladavaju veće šumarije koje približno odgovaraju
tipu složenog rukovođenja (npr. SR Slovenija), odnosno veće šumarije koje čine
samostalne šumsko-privredne organizacije kojima se rukovodi prema tipu složenog
rukovođenja (npr. SR Makedonija), odnosno manje šumarije ili veće šumarije
koje više ili manje odgovaraju tipu jednostavnog rukovođenja (npr. SR
Hrvatska, SR Bosna i Hercegovina, SR Srbija). Interesantno je da u inozemstvu


prevladavaju veće šumarije koje više ili manje odgovaraju tipu složenog rukovođenja
(Francuska, SR Njemačka, DR Njemačka, Poljska i dr.), a rjeđe male
šumarije koje odgovaraju tipu jednostavnog rukovođenja (npr. Austrija).
S obzirom na sve što smo naprijed naveli mi zastupamo mišljenje:


da treba po šumarijama bezuvjetno organizirati ostvarivanje suvremene
pripreme proizvodnje i rada po šumskim radilištima; u tu svrhu treba po šumarijama
zaposliti zasad otprilike jednog tehnologa-uzgajivača, jednog tehnologa-
iskorišćivatelja, jednog organizatora-ekonomista i 2—3 šumarska tehničara
odnosno ekonomista sa srednjom ekonomskom školom; oni će za svako radilište
izvršavati biološku, tehnološku, tehničku, organizacionu, ekonomsku i operativnu
pripremu rada te pripremu proizvodnje;


da treba u vezi s time organizirati šumarijska područja veličine otprilike2,5 puta veće od one koja bi odgovarala šumarijskom području uz »jednostavnisistem rukovođenja«, tj. otprilike 10.000—20.000 ha, pa izuzetno i do 25.000 ha;


da tako velika šumarijska područja treba podijeliti na opravdani broj revira
(približno veličine najviše one koja je odgovarala šumariji uz »jednostavan
sistem rukovođenja«) i njima na čelo postaviti u najskorijoj perspektivi mladog
diplomiranog inženjera šumarstva općeg profila; taj rukovodilac revira će
živo učestvovati naročito u operativnoj pripremi svojih radilišta i operativnom
planiranju a vršit će i fino planiranje (terminiranje) za svoja koncentrirana radilišta
te pomoću šumarskih tehničara i poslovođa neposredno će rukovoditi radovima
po radilištima kao i provoditi tečajne analize podataka odnosnih evidencija
u svrhu neposrednog koordiniranja izvršenja planova te učestvovati u
sastavljanju i »probavljanju« obračuna po svojim radilištima i za revirnu radnu
jedinicu; on će stvaralački provoditi dokumentaciju priprema i planova koje
je dobio od šumarijske centrale u djelo; njega će stariji i iskusniji stručnjaci iz
šumarijske centrale potpomagati, instruirati i kontrolirati.


Sistem rukovođenja koji smo upravo opisali — mogli bi nazvati »m o d e rniziranim,
suvremenim sistemom složenog rukovođenja
šumarij o m«. To je modernizirani sistem:


jer revirom rukovodi mladi diplomirani inženjer šumarstva općeg profila
(a ne kao ranije — šumarski tehničar) uz pomoć šumarskih tehničara i poslovođa
(a ne »pomoćno-tehničkog šumarskog osoblja«);


jer u šumarijskoj centrali vrši se priprema proizvodnje i rada po radilištima,
pa i odnosno planiranje po radilištima;


jer iskusniji stručnjaci iz šumarijske centrale pomažu i instruiraju revirne
rukovodioce a ne samo kontroliraju njihov rad i poslove;