DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 38     <-- 38 -->        PDF

vanje optimalne provenijencije šumskog sjemenja i klijavosti sjemenja. Utvrđivanje
najprikladnijeg klona npr. topole pri podizanju plantaža topola brzog
rasta. Utvrđivanje najprikladnije vrste četinjača pri podizanju npr. intenzivnih
nasada četinjača brzog rasta. Ekološko-tipološka istraživanja o najprikladnijim
vrstama šumskog drveća, da bi u znaku prirodnog »klimaksa« mogli ostvariti
najsigurnije i ekonomski najefikasnije konkretna pošumljivanja ili konkretne
mjere šumskog gospodarenja. ltd.


— Tehnološka priprema. Utvrditi da li je ekonomski efikasnije
osigurati konkretne obnove šuma ili pošumljivanje — sjetvom ili sadnjom šumskih
sadnica (koje starosti, kvalitete?)? Utvrditi najprikladniji način obrade tla:
oranje? ljuštenje? prašenje? kopanje? štihanje?; optimalni redoslijed? optimalne
sezone? optimalna dubina obrade?; optimalni stupanj mehanizacije tih radova?
(uporedi npr. 3). Utvrditi najprikladniji način sječe šumskog drveća: kosijerom?
sjekirom? ručnom pilom? motornom pilom? Utvrditi najprikladniji način kovanja
[štapom, sjekirom, guljačem (tip?)?]. Utvrditi najprikladniji način privlačenja
odnosno iznošenja okresane deblovine odnosno drvnih sortimenata od panja
do pomoćnih stovarišta [tumbanje? točila? plavljenje? vuča po tlu (animalnom
snagom, motornom snagom, bez kotača ili saonica, s kotačima ili saonicama?)?
vožnja (kolima, poluprikolicama, prikolicama?)? vitlima (traktorskim, samohodnim?)?
žičarama (stabilnim, pokretnim raznih tipova?)?]. Utvrditi najprikladniji
način izvoza deblovine odnosno drvnih sortimenata do glavnih skladišta [saonicama?
kolima? animalnom snagom? traktorima? kamionima (23, 24) (bez, s
jednom, dvije ili tri prikolice (39)? šumskom željeznicom? stabilnom žičarom?
splavarenjem?]. Utvrditi najpovoljniji način utovara-istovara [ručno? mehanizirano
(tip dizalice?)?]. ltd.
Sa svime time u vezi treba se odlučiti, da li će se drvni sortimenti izrađivati
već kod panja (u nas gotovo općenito) ili na pomoćnom stovarištu (ponegdje
u SR Sloveniji) ili na glavnom skladištu (često npr. u SSSR na pomoćnom
ili glavnom skladištu, koje je tada toliko mehanizirano da sliči »pilani pod vedrim
nebom«); u tim slučajevima, razumljivo, u ukupnom šumskom transportu
učestvuju drvni sortimenti, ili samo okresana stabla, odnosno debla, što utječe
na tehnologiju i tehniku ne samo ukupnog šumskog transporta nego i izrade
samih drvnih sortimenata na raznim mjestima (uvjetima). Postoji svjetska tendencija
da se mjesto izrađivanja drvnih sortimenata sve više udaljuje od panja


[uporedi materijale posebne komisije FAO (9)]. To važi i za tzv. drvo tankih
dimenzija [uporedi zanimljivo mehanizirano skladište za četinjače u Leobenu
(Austrija)], što svjedoči o izuzetnom snizivanju proizvodnih troškova takvom
tehnologijom. U SSSR počelo se u ukupnom šumskom transportu sve do tvornice
manipulirati čak neokresanim tanjim stablima koja se zajedno s njihovim
lišćem u tvornici prerađuju mehanički i kemijski [celuloza, odnosno klorofil,
karotin, razni vitamini, i si. u vitaminskom krmivu (13)]. Razumljivo, optimalna
varijanta ovisi naročito o otvorenosti šuma, vrsti i stanju šumskih komunikacija,
raspoloživoj opremi za izradu i transport, i si. Analogno, ovisno o uvjetima,
treba odlučiti, na kojem mjestu će se izvršiti koranje odnosno makljanje i
da li uopće treba korati odnosno makljati drvo izvan drvoprerađivačkog pogona
(problem prirodnog presušivanja neobrađenog i obrađenog drva te s time
u vezi smanjivanja volumne težine drva i pojeftinjenja ukupnog šumskog transporta
drva; problem moguće primjene mehanizacije kod panja, na pomoćnom
stovarištu, na glavnom skladištu, na drvoprerađivačkom pogonu; problem veće
ili manje zaposlenosti utovarača na pomoćnom odnosno glavnom skladištu ra