DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 36 <-- 36 --> PDF |
cfa ćimpasija cfumatćkag fakulteta u Stag-tebu 1969. g.adine UDK 634.0.305:634.0.644.4:634.0.68 PRIPREMA RADA I PROIZVODNJE, OPTIMALNA VELIČINA ŠUMARIJE I OPTIMALNI SISTEM NJEZINA RUKOVOĐENJA, TE UPOSLIVANJE DIPLOMIRANIH INŽENJERA ŠUMARSTVA Prof. Dr Ing. BRANKO KRALJIĆ UVOD U suvremenom npr. industrijsko m poduzeću serijske proizvodnje ne možemo ni zamisliti racionalnu proizvodnju bez temeljite pripreme proizvodnje, a u ovoj naročito pripreme rada. Ta se priprema obično grubo dijeli na tehničku, tehnološku i operativnu pripremu (31, 45). Danas je ona već redovito tako razvijena, da smo je mi podijelili na: tehničku, tehnološku, organizacionu, ekonomsku i operativnu pripremu (17). U npr. industriji te se faze pripreme o- bično nižu navedenim redom. Proizvodnja i radni proces u šumarstv u odvijaju se po radilištima koja se redovito smjenjuju i mijenjaju, iz godine u godinu, pa često i u istoj godini; stoga smo takav sistem proizvodnje i rada nazvali »sistemom po radilištima« (17). On se bitno razlikuje od poznatih sistema pojedinačne proizvodnje i rada, serijskog sistema rada, masovnog sistema proizvodnje i lančanog sistema rada (17). »Sistem po radilištima« pojavljuje se i u poljoprivredi, rudarstvu, pa i građevinarstvu. Organizacija proizvodnje i rada koji se ostvaruju prema sistemu odvijanja po radilištima — traži izuzetno opsežnu i detaljnu pripremu proizvodnje, a naročito pripremu rada — »po radilištima«. Budući da se radi o vrstama proizvodnje i rada koje nisu visokokoncentrirane, visokomehanizirane, pa ni visokoorganizirane — vjerojatno znatnim dijelom upravo zbog »sistema po radilištima« koji se pri njima od vajkada nužno ostvaruje — zbog izuzetne kompliciranosti koja traži izuzetnu pripremu proizvodnje, naročito rada, u tim vrstama proizvodnje i rada došlo je upravo do nevjerojatnog odsustva i zanemarivanja sistematskije pripreme proizvodnje, naročito rada. Umjesto da se upravo u takvim djelatnostima razvije minuciozna priprema proizvodnje, naročito priprema rada — »po radilištima«, od kojih svako kao da predstavlja posebnu »tvornicu«, »pogon«, koji radi redovito pod posebnim, često i specifičnim uvjetima! To postaje sve nužnijim čim općenito rastu proizvodne snage, društvene potrebe, konkurencija, a ljudski faktor rada postaje sve dragocjeniji, a prirodna dobra, pa redovito i radilišta, sve udaljenija, manje dostupna. Tipičan primjer za sve to je upravo proizvodni i radni proces šumarstva; svima nama je dobro poznato gotovo potpuno odsustvo smišljenije pripreme proizvodnje, a posebno pripreme rada — u našim šumsko-privrednim organizacijama i drugim ustanovama koje se bave šumarstvom. Zbog toga što je to notorno — bilo bi potpuno suvišno to dokazivati odnosnim analizama njihova poslovanja! Ta nas nerazvijenost pouzdano stoji velikih suvišnih troškova! I to bi bilo potpuno suvišno dokazivati odnosnim analizama! Svaki je šumarski stručnjak duboko svjestan golemih sakrivenih rezervi, koje nedodirnuto leže u našem šumarstvu — zahvaljujući upravo potpunom odsustvu ili krajnjoj nerazvijeno158 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 37 <-- 37 --> PDF |
sti pripreme proizvodnje, posebno pripreme rada — kao nosioca znanstvene organizacije rada pri šumskom gospodarenju! Mi smo stoga posebnu pažnju posvetili razvitku metodike znanstvene pripreme proizvodnje, a posebno pripreme rada, u šumarstvu. To zaslužuje maksimalnu pažnju, jer se dosad nije sistematski proučavala a u stanju je upravo revolucionirati našu šumarsku operativu — tj. proizvesti snažan skok proizvodnosti rada, ekonomičnosti, rentabilnosti i ekonomske efektivnosti i u toj oblasti! Provedba svega toga tražit će i stanovite reorganizacije teritorijalnih šumsko-privrednih jedinica u vezi s reorganizacijom rukovođenja, a i posebno doškolovanje šumarskih stručnjaka te dopunsko uposlivanje dosad još nezaposlenih mladih diplomiranih inženjera šumarstva! Mi smo organizaciju proizvodnje i rada u šumarstvu zamislili tako da se ona stalno odvija za svak o radilišt e po pripremi proizvodnje i rada, koja treba obuhvatiti ove faze: biološku, tehnološku, tehničku, organizacionu, ekonomsku i operativnu. Te faze pripreme u šumarstvu se upravo redovito međusobno isprepliću, pa se odvijaju često istodobno, nekad u drukčijem redu. Npr. ekonomska priprema prisutna je već grubo orijentaciono i uz biološku pripremu, pa i uz tehnološku i tehničku, ali se u tačnijem i definitivni]em obliku može primijeniti tek iza ekonomski grubo provjerenih svih navedenih prethodnih priprema. Ona, naime, ima svrhu da nađe najprije orijentaciono, a zatim manje grubo, pa konačno upravo precizno definitivno »ekonomski optimalno rješenje« u procesu proizvodnje, odnosno rada. Pri svima navedenim fazama pripreme treba rješenja temeljiti što više na objektivnoj, znanstvenoj osnovi te mietodi mjerenja i računanja; zbog maksimalne kompleksnosti problematike, priprema se treba odvijati u pravilu putem timskog rada po suvremenim metodama tzv. operativnih istraživanja (26, 8, 30, 15) koje uključuju najnovije matematske metode i suvremenu mehanografiju [mašine za računanje, elektronske kompjutere i si. (1, 16, 12)]. Mnogi problemi mogu se danas objektivno riješiti, a ranije o takvoj mogućnosti nismo ni sanjali, zbog zamršenosti problema, mučnog i dugotrajnog računanja i slično! Pri smišljenoj pripremi ne samo da će se utvrditi optimalni odnosi po kvantiteti, kvaliteti, vremenu i prostoru — između svih faktora rada i proizvodnog odnosno radnog učinka, nego će se organizacija temeljiti i na sinoptičkom nizu apsolutnih i relativnih pokazatelja. (Na njima će se temeljiti i sve faze samog poslovanja u radnoj organizaciji, tj. faze: pripreme, planiranja, izvršenja, evidencije i statistike, analize, kontrole, koordinacije, obračuna.) S obzirom na izuzetnu ulogu tzv. »uiše sile« pri radu koji se u šumarstvu odvija na otvorenu prostoru — posebno se priprema (pa i planiranje i sve druge faze poslovanja) mora orijentirati na elastičnost, paralelno obrađivanje više eventualnih varijanti proizvodnje odnosno rada uz razne uvjete proizvod nje, tehniku »rebalansa« i si. To je potrebno ne samo zbog optimalne proizvodnje i rada nego i zbog stimulativne unutrašnje raspodjele dohotka i osobnih dohodaka »prema radu (u ekonomskom smislu riječi)« na pojedine privredno- računske jedinice — tj. organizacione jedinice, djelatnosti, kolektive, radnike (19, 20, 21, 22). PRIPREMA RADA U ŠUMARSTVU Objasnit ćemo, ukratko, glavne karakteristike pojedine faze priprem e rada: — Biološka priprema. Utvrđivanje mjesta za šumski rasadnik, koje ima za to najbolje ekološke uvjete, a naročito najprikladnije tlo. Utvrđi |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 38 <-- 38 --> PDF |
vanje optimalne provenijencije šumskog sjemenja i klijavosti sjemenja. Utvrđivanje najprikladnijeg klona npr. topole pri podizanju plantaža topola brzog rasta. Utvrđivanje najprikladnije vrste četinjača pri podizanju npr. intenzivnih nasada četinjača brzog rasta. Ekološko-tipološka istraživanja o najprikladnijim vrstama šumskog drveća, da bi u znaku prirodnog »klimaksa« mogli ostvariti najsigurnije i ekonomski najefikasnije konkretna pošumljivanja ili konkretne mjere šumskog gospodarenja. ltd. — Tehnološka priprema. Utvrditi da li je ekonomski efikasnije osigurati konkretne obnove šuma ili pošumljivanje — sjetvom ili sadnjom šumskih sadnica (koje starosti, kvalitete?)? Utvrditi najprikladniji način obrade tla: oranje? ljuštenje? prašenje? kopanje? štihanje?; optimalni redoslijed? optimalne sezone? optimalna dubina obrade?; optimalni stupanj mehanizacije tih radova? (uporedi npr. 3). Utvrditi najprikladniji način sječe šumskog drveća: kosijerom? sjekirom? ručnom pilom? motornom pilom? Utvrditi najprikladniji način kovanja [štapom, sjekirom, guljačem (tip?)?]. Utvrditi najprikladniji način privlačenja odnosno iznošenja okresane deblovine odnosno drvnih sortimenata od panja do pomoćnih stovarišta [tumbanje? točila? plavljenje? vuča po tlu (animalnom snagom, motornom snagom, bez kotača ili saonica, s kotačima ili saonicama?)? vožnja (kolima, poluprikolicama, prikolicama?)? vitlima (traktorskim, samohodnim?)? žičarama (stabilnim, pokretnim raznih tipova?)?]. Utvrditi najprikladniji način izvoza deblovine odnosno drvnih sortimenata do glavnih skladišta [saonicama? kolima? animalnom snagom? traktorima? kamionima (23, 24) (bez, s jednom, dvije ili tri prikolice (39)? šumskom željeznicom? stabilnom žičarom? splavarenjem?]. Utvrditi najpovoljniji način utovara-istovara [ručno? mehanizirano (tip dizalice?)?]. ltd. Sa svime time u vezi treba se odlučiti, da li će se drvni sortimenti izrađivati već kod panja (u nas gotovo općenito) ili na pomoćnom stovarištu (ponegdje u SR Sloveniji) ili na glavnom skladištu (često npr. u SSSR na pomoćnom ili glavnom skladištu, koje je tada toliko mehanizirano da sliči »pilani pod vedrim nebom«); u tim slučajevima, razumljivo, u ukupnom šumskom transportu učestvuju drvni sortimenti, ili samo okresana stabla, odnosno debla, što utječe na tehnologiju i tehniku ne samo ukupnog šumskog transporta nego i izrade samih drvnih sortimenata na raznim mjestima (uvjetima). Postoji svjetska tendencija da se mjesto izrađivanja drvnih sortimenata sve više udaljuje od panja [uporedi materijale posebne komisije FAO (9)]. To važi i za tzv. drvo tankih dimenzija [uporedi zanimljivo mehanizirano skladište za četinjače u Leobenu (Austrija)], što svjedoči o izuzetnom snizivanju proizvodnih troškova takvom tehnologijom. U SSSR počelo se u ukupnom šumskom transportu sve do tvornice manipulirati čak neokresanim tanjim stablima koja se zajedno s njihovim lišćem u tvornici prerađuju mehanički i kemijski [celuloza, odnosno klorofil, karotin, razni vitamini, i si. u vitaminskom krmivu (13)]. Razumljivo, optimalna varijanta ovisi naročito o otvorenosti šuma, vrsti i stanju šumskih komunikacija, raspoloživoj opremi za izradu i transport, i si. Analogno, ovisno o uvjetima, treba odlučiti, na kojem mjestu će se izvršiti koranje odnosno makljanje i da li uopće treba korati odnosno makljati drvo izvan drvoprerađivačkog pogona (problem prirodnog presušivanja neobrađenog i obrađenog drva te s time u vezi smanjivanja volumne težine drva i pojeftinjenja ukupnog šumskog transporta drva; problem moguće primjene mehanizacije kod panja, na pomoćnom stovarištu, na glavnom skladištu, na drvoprerađivačkom pogonu; problem veće ili manje zaposlenosti utovarača na pomoćnom odnosno glavnom skladištu ra |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 39 <-- 39 --> PDF |
dovima obrađivanja drva; problem kamata na zalihe nezavršene proizvodnje koje čekaju duže ili kraće vrijeme na ekonomski opravdano prirodno prosušenje; i si.). U posebnim uvjetima npr. pomanjkanja mehanizacije za ekonomski opravdano koranje odnosno makljanje topolovine gole sječe ritskih šuma ekonomski je efikasnije sjekirom korati odnosno makljati drvo kod panja, zbog naglijeg i boljeg prirodnog prosušivanja drva i pojeftinjavanja ukupnog šumskog transporta drva, nego li koranje i makljanje izvesti relativno savršenim strojevima pri drvoprerađivačkim pogonima (28). Pošto se na temelju kalkulacija i računanja za odnosne konkretne uvjete donese odluka o optimalnim oblicima svih faza iskorišćivanja šuma, potrebno se je konačno odlučiti i za optimalne stupnjeve mehanizacije ne samo pojedinih operacija izrađivanja drvnih sortimenata nego i ukupnog šumskog transporta (koji uključuje i sve s njime povezane utovare, pretovare i istovare). ltd. — Tehnička priprema. Utvrditi najprikladniju vrst i tip te potreban tehnički kapacitet (HP) oruđa za rad — za ekonomski najefikasnije izvršenje provizorno već izabrane tehnologije. Pri tom je potrebno prije svega raspolagati pouzdanim podacima o upotrebnoj sposobnosti određenog oruđa za neki rad u raznim uvjetima (npr. za obradu tla s manje ili više kamenja, manje ili veće tvrdoće i žilavosti tj. koeficijenta otpora, npr. za privlačenje okresanih debala od panja do pomoćnih stovarišta pri datim konkretnim uvjetima, itd.); takve podatke vrlo rijetko nalazimo u literaturi, pa bi ih trebali osigurati vlastitim istraživanjima ili još bolje putem istraživanja odnosnih instituta. Zatim je tek potrebno utvrditi dovoljan a ekonomski efikasan tehnički kapacitet (HP) izabranog odgovarajućeg oruđa za rad [npr. pri obradi tla ili transportu onaj tehnički kapacitet koji osigurava dovoljno a ne preveliko (i to treba utvrditi za određene uvjete!) premašenje vučne sile iznad otpora koji pruža tlo ili natovareno transportno sredstvo, tj. ni premaleni ni preveliki »koeficiient iskorišćivanja vučne snage« (17), u određenim uvjetima (ljeto, iza kiše, snijeg i si.)]. Posebnu pažnju treba posvetiti odabiranju najprikladnijeg tipa radnog dijela oruđa za rad (raonik, kotač, gusjenica i si.), a također i onog dijela oruđa za rad kojimrukuje radnik (držalo, komande i si.); prvo se bira prema tehničkoj efikasnosti, a drugo prema ergonomskoj prikladnosti ( s antropometrijskog gledišta). S obzirom na grubo odabranu tehnologiju i oruđe za rad u određenim uvjetima treba odrediti i tip potrebnih postrojenja te njihov optimalni broj i raspored na konkretnom radilištu: npr. s obzirom na odabran način transporta drva iz šume potrebno je utvrditi kakve su utovarne rampe potrebne i koliki je njihov optimalni broj te kakav im je rasnored u datom radilištu. ltd. — Organizaciona priprema. Utvrditi potrebne normative radne snage (radne norme), materijala [sirovine i pomoćnih materijala (boja, s-željeza, gorivo, mazivo i si.) ukoliko ih nije već utvrdila tehnološka priprema! i proizvodne kapacitete oruđa za rad [ha uvjetnog oranja (17), tkm pojedine vrste, m3 izrade pojedinog drvnog sortimenta, i si.]. Bez njih nije moguće planiranie niti pouzdana kalkulacija troškova. Utvrditi optimalnu brojnost radnih ekipasnabdjevenost potrebnim im oruđem za rad. Utvrditi odgovarajuće optimalne tokove rada (njem. Bestverfahren). Utvrditi optimalni raspored radova u vrem.enu i prostoru (uzevši u obzir i sezone) s obzirom na optimalno iskorišćivanje raspoloživih proizvodnih kapaciteta, tj. s jedne strane oruđa za rad a s druge strane radnika; to ujedno predstavlja najvažniju fazu planiranja (»razvijanje plana«). Donijeti sud o nužnoj minimalnoj masi režijskih poslova — nosilaca tzv. režijskih troškova koji su redovito fiksnog karaktera. Utvrditi po |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 40 <-- 40 --> PDF |
sebne zadatke i obujam odnosnih poslova za pojedinu relevantnu službu režijskog karaktera (tehničko snabdijevanje, snabdijevanje materijalima, održavanje oruđa za rad i ostalih osnovnih sredstava, i si.); pri tome treba utvrditi npr. koja je najpovoljnija organizacija održavanja opreme i optimalni broj održavatelja opreme, i si. ltd. — Ekonomska priprema. Najvažniji dijelovi te pripreme su pretkalkulacije (normalne, planske kalkulacije) pojedinih radova, poslova, po jedinicama (usluge, proizvoda) u nastojanju da se njihovim putem otkriju »ekonomski optimalna rješenja«. Takve kalkulacije prisutne su u svima već opisanim fazama pripreme rada; najprije orijentaciono, kasnije grubo, a tek iza završene organizacione pripreme — precizno definitivno, u nastojanju da se odabere optimalna varijanta s gledišta biološko-tehnološko-tehničko-organizaciono- ekonomskog! No, ekonomska priprema, pored navedenih kalkulacija — služi se i posebnim suvremenim računanjima kompleksnijih problema u cilju iznalaženja ekonomski optimalnih rješenja (tzv. operativna istraživanja sa suvremenim matematskim metodama, metodama modela, tehnikom mrežnog planiranja i rukovođenja, timskim istraživanjem i mehanografijom). Ta priprema je naročito za privredne djelatnosti — najodsudnija, jer se temelji na novcu kao sintetičkom, rezultantnom kriterijumu. Kada ta priprema donosi odluku ujedno i o ekonomskoj efikasnosti nabavki nove opreme, izgradnje novih građevinskih objekata (šumske komunikacije, zgrade i si.), novih pošumljivanja, melioracija tla, šumskih melioracija i si. — ona se služi tzv. inženjerskom ekonomikom; ta ekonomika raspolaže s odabranim sinoptičkim nizovima pokazatelja, odabranim jedinstvenim pokazateljima i posebnim tehnikama računanja, ltd. — Operativna priprema. Rasporediti radne agregate, odnosno radnike i oruđe za rad, na pojedina radilišta striktno po vremenu, (detaljno po prostoru i vremenu). Pravodobno pripremiti radilište (sječne pruge i si.), oruđe za rad, materijale (s-željeza, boja, karbolineum, gorivo, mazivo i si.). Organiziratidotur oruđa za rad, materijala i ljudi na radilišta, odnosno priručna skladišta. Organizirati službe društvene ishrane i snabdijevanja najnužnijim potrepštinama te eventualno potrebnog svakodnevnog dovoza radnika na radilište i domovima u obližnjim selima, odnosno pravodobnog podizanja radničkih nastambi za prenoćenje radnika kraj radilišta. Organizirati sredstva i osoblje za eventualno potrebnu prvu pomoć i sanitet. Pripremiti potrebnu dokumentaciju koja predstavlja konačan rezultat svih faza pripreme rada, insfruktažne listove, radne naloge i svu ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno odvijanje samog izvršavanja odnosnih zadataka i praćenja njihovih izvršavanja u cilju kontrole izvršavanja plana i koordinacije te obračuna radova [temeljnice za knjigovodstvo (materijalno i financijsko)]. ltd. Nakon ekonomske pripreme — paralelno se odvija i odnosno planiranj e [osnovno, operativno, fino (terminiranje)], i to putem odnosnih službi uz pomoć koordinatora za čitavu šumsko-privrednu organizaciju. Pri tome radnu snagu planira kadrovska služba, proizvodnju proizvodna služba, prodaju prodajna služba, realizaciju i ostale dijelove financijskog plana financijska služba, itd. Pri visokoorganiziranim šumsko-privrednim organizacijama fino planiranje treba bezuvjetno sprovoditi na radilištima odnosno na revirima (prema konkretnim promjenljivim radnim uvjetima), a i operativno planiranje vršiti decentralizirano po šumarijama. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Naveli smo već da ćemo se pri pripremi rada obilato služiti objektivnimpostupcima tzv. operativnog istraživanja. Pri transportnim problemima služit ćemo se po potrebi i linearnim programiranjem. Pri utvrđivanju optimalnog broja održavatelja opreme služit ćemo se računom simulacije (uz mali broj održavatelja, troškovi održavanja su mali ali troškovi prekida rada zbog opreme u kvaru veliki — uz veliki broj održavatelja, troškovi održavanja su veliki ali troškovi prekida rada zbog opreme u kvaru maleni pa i gotovo nikakvi), ltd. Kompleksni radovi ili učinci ili poslovi koji ovise o mnogo prethodnih predradnji — mogu se optimalno pripremiti raznim tehnikama mrežnogplaniranja i rukovođenja [CPM, PERT, PERT/´Cost i dr. (29, 37, 32, 36, 33, 35 i dr.)]. ltd. Pri pripremi služit ćemo se obilato i grafikonima, nonvogramima(2, 5) i si. [»optimalno iskorišćivanje« radne snage i proizvodnih kapaciteta, »pragovi ekonomičnosti« upotrebe raznih načina transporta drva pri raznim relacijama i transportnim uvjetima (23, 24, 38), itd.]; neke od tih grafikona, nomograms i si. trebali bi za opće potrebe izraditi odnosni instituti za istraživanja u šumarstvu. Da bi se smanjio obujam skupocjenog i napornog tehničkog normiranja, trebali bi instituti koji se bave šumarskim istraživanjem — izraditi i zemaljske okvirne diferencirane tehničke norme za sve radove a prvenstveno za glavne radove u šumarstvu: sječu i izradu drvnih sortimenata po vrstama drveća u raznim uvjetima, privlačenje-iznošenje raznim sredstvima i načinima po toni a eventualno i drugim potrebnim ulazima (drvna masa prosječnog komada i dr.) pri raznim transportnim uvjetima (relacije, teren, vrijeme i si.), izvoz (analogno), utovar-istovar (analogno), šumsko-kulturne radove (pošumljivanja, melioracije i si.) — kako se to manje-više učinilo u SR Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, SSSR, skandinavskim zemljama (6, 10, 7, 25, 11, 44, 41, 14 i dr.). Tada je moguće uz manje osoblja izvršiti temeljitu pripremu rada, pa i objektivno planiranje — što je vrlo važno s gledišta optimalne organizacije rada i stimulativne unutrašnje raspodjele dohotka i osobnih dohodaka. PRIPREMA PROIZVODNJE U ŠUMARSTVU Ukratko smo opisali i naveli pojedinačne primjere za pripremu rada. A što još obuhvaća priprema proizvodnje? Proizvodni proces pored radnog procesa obuhvaća i neradne procese (čekanje, neradni dani, noći, prirodno sušenje, prirodno sazrijevanje, i si.). Sve to, pored radnog procesa, obuhvaća s aspekta dugotrajnosti u šumarstvu »uređivanje šuma« — ali bez vođenja računa o radnoj snazi, oruđu za rad, a zasad i o financijskoj strani proizvodnog procesa (troškovi, prihodi, ekonomičnost, rentabilnost, investicije i njihova ekonomska efikasnost) — barem u Jugoslaviji . . . S time u vezi trebamo istaknuti da je »uređivanje šuma« prisutno u manjoj ili većoj mjeri u svima našim šumsko- privrednim organizacijama — i to ne samo putem šumsko-uređajnih elaborata (tzv. šumsko-gospodarskih osnova, šumsko-privrednih planova i si.) nego i putem tekućih godišnjih pripremnih poslova oko sastavljanja tzv. drvosječnog prijedloga (tzv. planovi obujma sječa) i prijedloga šumsko-kulturnih radova, koje sastavljaju stručnjaci-tehnolozi. »Uređivanje šuma« je specifična šumarska dugoročna priprema i specifično šumarsko dugoročno planiranje procesa šumskoga gospodarenja — pri kojima se glavna pažnja poklanja šumskom fondu te mogućnostima njegova maksimalnog trajnog prirašćivanja i iskorišćivanja približavanjem pojmu »normalne šume« i to putem smišljenog redoslijeda sječa i šumsko-kulturnih radova (u vremenu i prostoru). Ono je već davno |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 42 <-- 42 --> PDF |
poprimilo status posebne znanstvene discipline i traži posebna specifična znanja. Ono je već davno prodrlo u operativu šumskoga gospodarenja, pa se njime ovdje ne ćemo dalje baviti. Ovdje želimo da istaknemo druge, znatno kratkotrajnije dijelove pripreme proizvodnje; upravo one koje imaju užu vezu sa samim radnim procesom i tekućom ekonomsko-financijskom problematikom. To su upravo one koje su u našem šumarstvu kudikamo manje poznate i u daleko su manjoj mjeri prodrle u našu operativu šumskoga gospodarenja u šumsko- privrednim organizacijama. Tu spadaju pripremni poslovi kojima se osigurava što dulje pogonsko vrijeme oruđa za rad (što veći koeficijent smjenosti), što bolje iskorišćivanje proizvodnog kapaciteta radnih agregata (što veći koeficijent iskorišćivanja radnog vremena) i si. Tu spadaju pripremni poslovi kojima se osigurava što brže obrtanje obrtnih sredstava: normiranje zaliha materijala, normiranje zaliha raznih stupnjeva nedovršene i gotove proizvodnje, normiranje potrebnih novčanih obrtnih sredstava, skraćivanje proizvodnog i prometnog tj. ukupnog financijskog ciklusa, i si. U navedenim pripremnim poslovima stalno je prisutna briga da se proizvodni proces odvija što kontinuiranje tj. tako da se sto racionalnije vežu ograničeni faktori rada uz proizvodni proces (radnici, materijali, oruđe za rad). To stoga što oni uzrokuju rashode i onda kada se ne troše radnim procesom (vremenska amortizacija, kamate na poslovni fond, kamate na kredite, dozvoljena odsustva radnika s proizvodnog procesa, bolovanja radnika i si.). Uostalom prekidi rada uzrokuju relativno povećanje osnovnih i obrtnih sredstava po jedinici proizvodnje, a to se protivi principu racionalnosti, štednje, ekonomičnosti, rentabilnosti, ekonomske efikasnosti . . . koji leže u osnovi svake, naročito privredne djelatnosti . . . OPTIMALNA VELIČINA ŠUMARIJE I OPTIMALNI SISTEM NJEZINA RUKOVOĐENJA S obzirom na to, što se proces šumskoga gospodarenja vrši po radilištima, od kojih svako predstavlja posebne uvjete i proizvodnu problematiku — razumljivo je da se i priprema procesa proizvodnje, a naročito priprema radnog procesa, treba vršiti po radilištima. To pak zahtijeva dobro poznavanjepojedinog radilišta i poslova odnosnih priprema te uski kontakt osoblja koje se bavi navedenom pripremom sa samim radilištima. Iz naprijed navedenog opisa pripreme rada, pa i proizvodnje, vidi se složenost problematike i znanja koje pripremači rada, odnosno proizvodnje, trebaju savladati. U tom smislu inicirali smo i detaljnije opise pripreme rada za šumsko-rasadničke radove — Bubnjevića-Tomanića (4), a za djelatnost iskorišćivanja šuma — Pehara (34). Ta složenost problematike i opsežnost produbljenog znanja koje posiže i za znanstvenim metodama istraživanja — ne može obuhvatiti diplomirani inženjer šumarstva općeg profila. Ukazuje se očigledna potreba za specijalistima, odnosno magistrima: biološke šumarske djelatnosti (tehnolog), djelatnosti iskorišćivanja šuma (tehnolog), organizacije i ekonomike šumarstva. Ti specijalisti trebaju pripremu rada i proizvodnje vršiti decentralizirau o, tj. sa centrale šumarije prema pojedinim radilištima. To je potrebno stoga što će oni trebati detaljno upoznati svako radilište (po njegovim homogenim dijelovima, npr. jarcima i si.), a to traži relativno mnogobrojna odilaženja u pojedino radilište (zbog izmjera, istraživanja, detaljnog upoznavanja i si.). To bi se vršilo vrlo neekonomično od strane odnosnih specijalista iz centrale optimalno velike šumsko-privredne organizacije (zbog velikih udaljenosti, mnogobrojnih radilišta i si.), pa bi najvjerojatnije i otpalo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 43 <-- 43 --> PDF |
kao takvo, restringirajući se na već uobičajeni više administrativni a gotovo nikako istraživački postupak. S njima ne bi mogli održavati uski suradnički kontakt ni poslovođe udaljenih radilišta, pa ni rukovodioci područnih revira! S druge strane racionalnu zaposlenost navedenih specijalista koji se trebaju baviti pripremom po radilištima — može garantirati sam o dovoljn o velik o šumarijsko područje . . . Odatle naziremo, da je nužda specijalizacije poslovanja (Konkretno pripreme po radilištima) dovela do nužnosti povećanjapovršine šumarije, ako je ona dosad se kretala oko 4.000—6.000 ha, tj. odgovarala od Marinovića (27) i Simeunovića (42) preporučivanom »sistemu jednostavnog rukovođenja šumarijom« (kao lokalnom teritorijalnom jedinicom šumarstva). Pokazuje se dakle pogrešnom tendencija smanjivanja površine šumarije, a u vezi s rastenjem intenzivnosti šumskoga gospodarenja (čišćenje, prorede, šumsko-kulturni radovi, šumsko-zaštitni radovi, i si.), koja se općenito dosad smatrala očigledno opravdanom! To nas ne smije iznenađivati: ta relativno mala površina šumarije koja se rukovodila »sistemom jednostavnog rukovođenja« — temeljila se na zahtjevu da »upravitelj« šumarije osobno izvrši konsignaciju oko 15.000 m3 sječne drvne mase [četinjača (u Njemačkoj)] te da snosi odgovornost za sve uredske i terenske radove uz minimalni broj uredskog i terenskog u pravilu »pomoćno-tehničkog šumarskog osoblja«. Takva prvotna koncepcija nije se mogla više održavati od časa kada se šumarija počela baviti i iskorišćivanjem šuma . . . Uz »upravitelja« morali su se postupno uposlivati po koji diplomirani inženjer šumarstva, knjigovođa, šumarski tehničari (u uredu i na terenu) a »pomoćno-tehničko šumarsko osoblje« moralo se postupno sve više prekvalificirati u poslovođe . . . Inače bi mnogobrojni različni poslovi upravo preplavili »upravitelja« šumarije, pretvorivši ga redovito u administrativca, a šuma ostala u rukama »pomoćno-tehnničkog šumarskog osoblja«; ako se to posljednje svelo na »lugare «, često u nekim krajevima Jugoslavije problematične izobrazbe, može se lako zamisliti odgovarajući stupanj primitivnosti efektivnog naročito terenskog šumskog gospodarenja! Da se bolje iskoriste negdje uposlena i dva »pomoćnikaupravitelja« tj. diplomirana inženjera šumarstva općeg profila koji su se u toku praktičnog rada usmjerili za tehnologe šumske bioproizvodnje odnosno iskorišćivanja šuma — pribjeglo se tu i tamo gotovo »spontanom« povećavanju površine šumarije! U takvim uvjetima sistem rukovođenja šumarijom zadržao je vrlo malo sličnosti s klasičnim kao »suvremenim« preporučivanim »sistemom jednostavnog rukovođenja šumarijom«; »upravitelj« je morao manje-više delegirati »specijalističke« poslove svojim diplomiranim inženjerima šumarstva pa negdje i odnosnim šumarskim tehničarima; šumarski tehničari često se koriste kao »djevojke za sve« (nadzornici, evidentičari, poslovođe, i si.) pa su većinom nezadovoljni svojim radom i statusom te fluktuiraju iz šumarske proizvodnje (na šumarski fakultet i drugamo). To nije čudno, jer su se uposlili u šumarijama kojima se ne rukovodi (nekadašnjim, tj. starim) »sistemom složenog rukovođenja šumarijom«, koji nisu zagovarali ni Marinović (27) ni Simeunović (42). U šumarijama takvog, starog sistema rukovođenja, površine 10.000—15.000 ha, postojalo bi po 3—5 revira. Njima bi u načelu samostalno rukovodili (prema šumsko-uređajnim elaboratima) — šumarski tehničari (uz projektiranje, planiranje i kontrolu diplomiranih inženjera šumarstva iz centrale takve veće šumarije); tada bi oni bili zadovoljni i ne bi fluktuirali (primjer kod nas npr. u SR Sloveniji)! |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 44 <-- 44 --> PDF |
S time u vezi možemo lako pojmiti razloge koji su doveli npr. u SR Hrvatskoj do toga da postoje s jedne strane šumarije manje površine sa »sistemom« rukovođenja koji se već manje-više udaljuje od klasičnog »sistema jednostavnog rukovođenja šumarijom« te šumarije veće površine sa »sistemom« rukovođenja koji se već manje-više udaljuje od klasičnog »sistema složenog rukovođenja šumarijom « — dapače i u istoj šumsko-privrednoj organizaciji! Analogno u nekim našim republikama prevladavaju veće šumarije koje približno odgovaraju tipu složenog rukovođenja (npr. SR Slovenija), odnosno veće šumarije koje čine samostalne šumsko-privredne organizacije kojima se rukovodi prema tipu složenog rukovođenja (npr. SR Makedonija), odnosno manje šumarije ili veće šumarije koje više ili manje odgovaraju tipu jednostavnog rukovođenja (npr. SR Hrvatska, SR Bosna i Hercegovina, SR Srbija). Interesantno je da u inozemstvu prevladavaju veće šumarije koje više ili manje odgovaraju tipu složenog rukovođenja (Francuska, SR Njemačka, DR Njemačka, Poljska i dr.), a rjeđe male šumarije koje odgovaraju tipu jednostavnog rukovođenja (npr. Austrija). S obzirom na sve što smo naprijed naveli mi zastupamo mišljenje: da treba po šumarijama bezuvjetno organizirati ostvarivanje suvremene pripreme proizvodnje i rada po šumskim radilištima; u tu svrhu treba po šumarijama zaposliti zasad otprilike jednog tehnologa-uzgajivača, jednog tehnologa- iskorišćivatelja, jednog organizatora-ekonomista i 2—3 šumarska tehničara odnosno ekonomista sa srednjom ekonomskom školom; oni će za svako radilište izvršavati biološku, tehnološku, tehničku, organizacionu, ekonomsku i operativnu pripremu rada te pripremu proizvodnje; da treba u vezi s time organizirati šumarijska područja veličine otprilike2,5 puta veće od one koja bi odgovarala šumarijskom području uz »jednostavnisistem rukovođenja«, tj. otprilike 10.000—20.000 ha, pa izuzetno i do 25.000 ha; da tako velika šumarijska područja treba podijeliti na opravdani broj revira (približno veličine najviše one koja je odgovarala šumariji uz »jednostavan sistem rukovođenja«) i njima na čelo postaviti u najskorijoj perspektivi mladog diplomiranog inženjera šumarstva općeg profila; taj rukovodilac revira će živo učestvovati naročito u operativnoj pripremi svojih radilišta i operativnom planiranju a vršit će i fino planiranje (terminiranje) za svoja koncentrirana radilišta te pomoću šumarskih tehničara i poslovođa neposredno će rukovoditi radovima po radilištima kao i provoditi tečajne analize podataka odnosnih evidencija u svrhu neposrednog koordiniranja izvršenja planova te učestvovati u sastavljanju i »probavljanju« obračuna po svojim radilištima i za revirnu radnu jedinicu; on će stvaralački provoditi dokumentaciju priprema i planova koje je dobio od šumarijske centrale u djelo; njega će stariji i iskusniji stručnjaci iz šumarijske centrale potpomagati, instruirati i kontrolirati. Sistem rukovođenja koji smo upravo opisali — mogli bi nazvati »m o d e rniziranim, suvremenim sistemom složenog rukovođenja šumarij o m«. To je modernizirani sistem: jer revirom rukovodi mladi diplomirani inženjer šumarstva općeg profila (a ne kao ranije — šumarski tehničar) uz pomoć šumarskih tehničara i poslovođa (a ne »pomoćno-tehničkog šumarskog osoblja«); jer u šumarijskoj centrali vrši se priprema proizvodnje i rada po radilištima, pa i odnosno planiranje po radilištima; jer iskusniji stručnjaci iz šumarijske centrale pomažu i instruiraju revirne rukovodioce a ne samo kontroliraju njihov rad i poslove; |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 45 <-- 45 --> PDF |
jer se na reviru vrše fino planiranje (terminiranje), neposredna operativna priprema faktora rada, tečajna analiza operativne evidencije i koordiniranje radova po koncentriranim radilištima pa i obračuni te »probavljanje« obračuna po radilištima kao »škola« za razumijevanje stimulativne raspodjele, budućeg objektivnijeg i tačnijeg planiranja, buduće ekonomski efikasnije proizvodnje i rada . . . Učinila bi se kobna greška, kad bi se »popunila tadna mjesta« u svrhu ostvarivanja navedene pripreme proizvodnje i rada — s diplomiranim inženjerima šumarstva koji nisu ovladali znanjem i metodama pripreme proizvodnjei rada po šumskim radilištima! To bi uzrokovalo povećanje općih, tj. režijskih troškova, bez smanjivanja izravnih troškova proizvodnje! Tu grešku se nikako ne smije dopustiti! U tu se svrhu treba prethodn o odnosni kadar doškolovati [diplomirani inženjeri šumarstva općeg profila s odgovarajućom »specijalizacijom « stečenom u praksi trebaju se što prije osposobiti putem odnosnih magisterij alnih studija (za specijalizaciju pa i znanstveni rad)]. Zatim treba taj kadar praktično osposobiti za pripremu proizvodnje i rada po radilištima u odjelu koji će se u prelaznom razdoblju nalaziti u centrali šumsko-privredneorganizacije (18)! Tek iza toga treba ga decentralizirau zaposlenjem u odjelu za pripremu proizvodnje i rada po radilištima u centrali šumarije! UPOSLIVANJE DIPLOMIRANIH INŽENJERA ŠUMARSTVA Postavljanje mladih diplomiranih inženjera šumarstva općeg profila za rukovodioce revira — omogućit će dopunsk o uposlivanje znatnog broja do sada nezaposlenih diplomiranih inženjera šumarstva. U npr. SR Hrvatskoj time će se dopunski zaposliti orijentaciono oko 300 diplomiranih inženjera šumarstva. Stanovito dopunsko uposlivanje diplomiranih inženjera šumarstva uzrokovat će i uspostavljanje službe pripreme proizvodnje i rada po radilištima najprije u centralama šumsko-privrednih organizacija a zatim u centralama šumarija. Nema sumnje da će to uvelike ublažiti momentalno stanje nezaposlenosti diplomiranih inženjera šumarstva u Jugoslaviji.* To će stimulirati i daljnje sticanje specijalnih produbljenih znanja te ovlađivanje znanstvenim metodama istraživanja u posebnim znanstvenim oblastima šumarstva; to će uzrokovati i dopunsko zaposlenje te daljnje sticanje odnosnih znanja i pri nastavničkim kadrovima na šumarskim fakultetima i dr. Zasad ne raspolažemo nikakvim normativima o tome koliko može sniziti troškove proizvodnje jedan stručnjak zaposlen u pripremi proizvodnje i rada po radilištima u šumarstvu te jedan diplomirani inženjer šumarstva kao rukovodilac revira . . . Ta takvim normativima nismo nikada ni raspolagali u odnosu na stručnjake uopće zaposlene u šumarstvu, odnosno u drugim privrednim oblastima . . . Svakako to nam nalaže stanoviti opre z u povećanju brojarežijskog osoblja po jedinici šumske površine, odnosno po jedinici proizvodnje. Stoga trebamo postupno za šumarijska područja veće površine povećavati broj specijaliziranih suradnika zaposlenih u službi pripreme proizvodnje i rada po radilištima! Pri tome trebamo paziti na kvalitetu tih kadrova i njihovu efikasnost; u tom smislu trebamo provesti odgovarajuće praćenje dinamike proizvodnosti rada, ekonomičnosti, rentabilnosti, odnosno ekonomske efek * Npr. u SR Hrvatskoj posljednjeg dana u godini 1968. bilo je nezaposleno 25 a u godini 1969. 22 diplomirana inženjera šumarstva (iz evidencije Republičkog zavoda za zapošljavanje — Zagreb). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 46 <-- 46 --> PDF |
tivnosti. Uporedo s povećavanjem broja tih kadrova — trebat ćemo uvažiti sve veću njihovu specijalizaciju s jedne strane a njihovu suradnju u timskom radu s druge strane. PROBLEMATIKA VERIFIKACIJE PREDLOŽENIH RJEŠENJA Je li u svijetu već negdje ostvaren sličan sistem rukovođenja šumarijomza koji se mi zalažemo u ovom našem radu? To bi imalo priličnu snagu veri fikacij e naših postavki i prijedloga . . . Pošto smo analizom sadašnjeg stanja sami došli do projekta predložene organizacije, imali smo zadovoljstvo da prilikom naše posljednje posjete god. 1969. u ČSSR saznamo da je ondje već takva organizacija ostvarena . . . U Češkoj šumarija ima oko 15.000 ha a u Slovačkoj oko 20.000 ha; one se dijele na orijentaciono oko 4 odnosno 5 revira. U šumarijama je zaposleno oko 5 diplomiranih inženjera šumarstva, a u revirima postupno šumarski tehničari kao revirni rukovodioci zamjenjuju se diplomiranim inženjerima šumarstva općeg profila. Studiranju rukovođenja u šumarstvu na šumarskim fakultetima posvećuje se velika pažnja; npr. na Šumarskom fakultetu u Brnu između četiri predmeta koji se odnose na oblast našeg predmeta »Znanstvena organizacija u šumarstvu (Organizacija proizvodnje u šumarstvu) « postoji poseban predmet »Rukovođenje u šumarstvu«; za taj predmet, koji uključuje suvremene matematske metode, održava se i poseban poslijediplomski studij (specijalizacija)! Na terenu sve se više razvija služba pripreme proizvodnje i rada po radilištima. Uz nju daleko je razvijena rađio-tehnika u komunikacijama (uporedi 43) i mehanografija, naročito u korist pripreme proizvodnje i rada te računovodstva (40). S obzirom da je u ČSSR još uvijek na snazi tzv. državnosocijalistički budžet (kao u Jugoslaviji npr. god. 1948.), još uvijek nije dovoljno naglašena financijska samostalnost tj. privredni račun poduzeća šumarstva, pa ni šumarija. To nam nalaže u načelu stanoviti oprez, u odnosu na povođenje za navedenim brojem stručnjaka zaposlenih u službi pripreme šumarstva ČSSR . k . Ipak, svako ko ima dovoljni uvid u poslovanje naših šumsko-privrednih organizacija na pojedinim radilištima — u sebi je, ponavljamo, svjestan golemih rezervi koje ostaju sakrivene i neiskorištene a zbog slabe promišljenosti, tj. pripreme naših izvršenja šumsko-kulturnih radova a naročito radova iskorišćivanja šuma . . . Kolike nam mogućnosti pružaju mnogobrojne neiskorištene racionalizacije (optimalna brojnost radničkih ekipa, prikladno oruđe za rad, optimalna organizacija odmora, smanjivanje neradnih dana zbog nevremena, optimalno iskorišćivanje sredstava mehanizacije, optimalni stupanj mehanizacija radova, itd.) — uslijed naše nebrige, malobrojnosti stručnog soecijaliziranog kadra, odsustva odgovarajućih službi i si. — zna naročito onaj koji dobro poznaje naše prilike u šumarskoj operativi a jednako i znanja koja traži suvremena priprema proizvodnje i rada po radilištima u šumarstvu. U vezi s time smatramo da trebamo oprezno iali odlučno krenuti navedenim putovima . . . Novozaposleno stručno osoblje će putem većih šumarijskih područja, nove službe pripreme proizvodnje i rada po radilištima te rukovođenja revirima od strane diplomiranih inženjera šumarstva — sasvim sigurno unaprijediti proizvodnju i rad u šumarstvu i sniziti ukupne troškove proizvodnje te za to nužna sredstva (osnovna i obrtna) i broj zaposlenih radnika. To sve će stimulirati i šumarsko osoblje da se dalje stručno pa i znanstveno usavršuje te napreduje u ljestvici utjecanja na proizvodnju putem rukovođenja i samoupravljanja. Sve to će omogućiti znatno dopunsko uposlivanje šumarskih stručnjaka i aktivira 168 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 47 <-- 47 --> PDF |
nje odnosnih prosvjetnih ustanova, pa i istraživačkih instituta. To će sve uroditi većom ekonomskom efektivnošću našeg šumarstva. A to je potpuno u skladu s privrednom i društvenom reformom koja se ostvaruje u Jugoslaviji. LITERATURA 1. Baki ć B.: »Sredstva za automatizaciju poslovanja — instrument poslovne politike preduzeća«, Beograd, 1962. 2. Brči ć V.: »Tehnika računanja«, Beograd, 1965. 3. BubnjevićM. : »Sadašnje mogućnosti mehanizacije i racionalizacije rada pri gruboj pripremi tla za podizanje plantaža četinjača u Jastrebarskom«, magistarska radnja, Zagreb, 1963. Rukopis u 5 primjeraka napisan mašinom za pisanje. Str. 1—79 + 8 priloga. 4. Bubnjevi ć M. -Tomani ć S.: »Primjena mehanizacije i racionalizacije rada u rasadnicima četinjača«, Jugoslavenski institut za četinjače — Jastrebarsko, izdalo Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb, 1968. Str. 1—72. 5. Elaza r S.: »Nomografija«, Zagreb, 1965. 6. »Entwurf 1955 zum Einheitstarif für Hauerlöhne (EHT 55 E 3 vom 10. 9. 1955, ergänzt durch E 4 vom Aug. 1956),« Die Forstarbeit, 4, 1956, Reinbek bei Hamburg, 1956. S. 1—11. 7. Forstwirtschaftliche Zentralstelle der Schweiz: »Provisorische Wegleitung zur Berechnung von Akkordansätzen für Holzhauereiarbeiten«, Solothurn, 1958. S. 1—20 + 4 priloga. Umnoženo offset. 8. Grupa autora: »Operativno istraživanje«, uredili Martić Lj. i Vadnal A., Zagreb, 1968. 9. Groupe d´etude des methodes et de l´organisation des travaux forestiers, Comite mixte des techniques de travail en forčt et de la formation des ouvriers forestiers, Organisation internationale du travail, Commission europeenne des forets, FAO, ECE: »LOG/SYMPOSIUM 3/15«, »LOG/231«, »LOG/WP. 1/50«, »LOG/238«, umnoženo ciklostilom. 10. Hi Is ch er A.: »Normalleistungstafel für die Waldarbeit in Österreich«, Fünfte, erweiterte Auflage, Wien, 1953. S. 1—47. 11. »Izvršne norme za izradu drva«, prijevod s češkog Hruška B., za interne potrebe, Zagreb, 1964. Umnoženo mašinom za pisanje, str. 1—85. 12. Jeržabe t S.: »Mehanografska obrada podataka u poslovanju industrijskih poduzeća «, Zagreb, 1965. 13. Kalninj š A. I. - I e v i n j I. K.: »Pererabotka malomernoj drevesini na vitaminuju muku i tehnologičeskuju šćepu dlja himičeskoj pererabotki«, FAO/ECE/ /LOG/210, umnoženo ciklostilom. 14. Kil ande r K.: »Time Consumption Variations for Felling of Unbarked Timber in Northern Sweden«, Stockholm, 1961. 15. KofmanA . -ForR : »Zaimemsa issledovaniem operacij«, preveli s francuskog Vorobjevoj M. B. i dr. (Invitation ä la recherche operationnelle), Moskva, 1966. 16. Kra j če vi e F. - B a k i ć B.: »Automatizacija poslovanja poduzeća«, Zagreb, 1967. 17. Kralji ć B.: »Znanstvena organizacija rada u šumarstvu«, skripta, Zagreb, 1965. Str. 1—700. 18. Kralji ć B.: »Optimalna organizacija optimalno velikih šumsko-privrednih organizacija u SR Hrvatskoj«, obrađeno na traženje Republičkog sekretarijata za privredu SR Hrvatske, Zagreb, 1967. Rukopis umnožen u 20 primjeraka, str. 1-48. 19. Kralji ć B.: »Radne jedinice u šumsko-privrednoj organizaciji«, Šumarski list, 9—10, 1967, Zagreb, str. 374—387. 20. Kralji ć B.: »Stimulativna unutrašnja raspodjela dohotka na radne jedinice ušumsko-privrednoj organizaciji«, Šumarski list, 11—12, 1967, Zagreb, str. 433—451. 21. Kralji ć B.: »Stimulativna raspodjela dohotka na obračunske jedinice i ličnih dohodaka na obračunska mjesta u šumsko-privrednoj organizaciji«, Narodni šumar, 5—6, 1968, Sarajevo, str. 247—264. 22. Kralji ć B.: »Stimulativna raspodjela ličnih dohodaka na pojedine radnike u šumsko-privrednoj organizaciji«, Narodni šumar, 8—9, 1969, Sarajevo, str. 409—420. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 48 <-- 48 --> PDF |
23. K r i v e c A.: »Normativni elementi traktorskog privlačenja odnosno mehaniziranog transporta drva u planinskim kraškim područjima Slovenije«, disertacija, Zagreb, 1965. Rukopis u 5 primjeraka napisan mašinom za pisanje. Str. 1—186 + 40 priloga. 24. Krive c A.: »Preučevanje mehanizacije transporta lesa«, Ljubljana, 1967. 25. »Leistungstafel für die Fällung und Aufarbeitung von Buche«, Wien und München, 1957. S. 1—23. 26. Lussie r I. J.: »Planiranje i kontrola eksploatacionih radova«, Univerzitet Laval, Quebec, 1961. Interni prijevod s engleskog od G. Mijića. 27. MarinovićM. : »Osnovi nauke o upravi šuma, I knjiga: Organizacija uprave«, Beograd, 1939. 28. Markovi ć J.: »Racionalizacija procesa rada i proizvodnje kod iskorišćavanja celuloznog drva topolovih i vrbovih šuma čiste seče s obzirom na mesto, vreme pa i primenu makljanja«, magistarska radnja, Novi Sad, 1969. Rukopis u 5 primjeraka napisan mašinom za pisanje. Str. 1—87 + 5. 29. Maruši ć V.: »Tehnika mrežnog planiranja«, prema seminarskim materijalima Visoke tehničke škole u Zürichu, za interne potrebe, Zagreb, 1968. 30. McCloskey F. J.-Trefethen N. F.: »Operativna istraživanja«, Naučno donošenje odluka, preveo s engleskog Juranić (Operations Research For Management), Zagreb, 1965. 31. Nikonenk o D.: »Planiranje i priprema rada u poduzeću«, Zagreb, 1964. 32. Novakovi ć V.: »Raspored resursa u mrežnom planiranju«, Industrijska istraživanja, 1—2, Beograd, 1969. 33. »Osnovne postavke za razradu i primenu sistema mrežnog planiranja i upravljanja «, prevod s ruskoga, za internu upotrebu, Beograd, 1966. 34. Peha r N : »Priprema rada u iskorišćivanju šuma«, magistarska radnja, Zagreb, 1969. Rukopis u 5 primjeraka napisan mašinom za pisanje. Str. 1—150. 35. »Pert-troškovi. Uputstvo za planiranje i kontrolu rokova i troškova na složenim projektima«, prevod s engleskog, samo za internu upotrebu, Beograd, 1967. 36. Petri ć J.-Damljanovi ć B.: »Tehnika mrežnog planiranja, Terminologija i bibliografija«, Beograd, 1967. 37. Petri ć J.: »Matematičke metode planiranja i upravljanja«, Zagreb, 1968. 38. Popo v D. A.: »Suhoputnij lesotransport«, Tom I, vtoroe izdanie, Leningrad, 1940. 39. Popovi ć V.: »Organizacija transporta drveta traktorima sa ekonomskog aspekta «, Industrijska istraživanja, 3—4, Beograd, 1968. 40. Rupric h J.-Tesa f S.: »Närodohospodärskä evidence« (Mechanizace administrativy v lesnim hospodärstvi), Vysoka škola zemedelskä v Brnš, Fakulta lesnickä, Skripta, Praha, 1962. Str. 1—186. 41. Samse t I.: »Cutting Studies in Norwegian Spruce and Pine Forests«, Vollebekk, 1969. 42. Simeunovi ć D. S.: »Organizacija i planiranje šumskog gazdinstva«, I deo: Organizacija upravljanja šumama, predavanja na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1950. 43. Tomani ć S.: »Tehnika i organizacija primjene radio-uređaja u iskorišćivanju šuma«, gumarski list, 7—8, 1969, Zagreb, str. 281—297. 44. TuhärskiP. : »Vykonove normy a odmenovanie präc v lesnom hospodärstve«, druhe, dplnene vydanie, Bratislava, 1965. 45. Vil a A.: »Priprema rada«, Zagreb, 1962. ARBEITS- UND PRODUKTIONSVORBEREITUNG — OPTIMALE GRÖSSE DES FORSTBETRIEBES UND OPTIMALES SYSTEM SEINER LEITUNG — POSTENZUTEILUNG AN DIPLOMIERTE FORSTINGENIEURE Zusammenfassung i In den forstwirtschaftlichen Organisationen Jugoslawiens ist die Vorbereitung der Produktion und der Arbeit an den Arbeitsstätten fast vollkommen abwesend. Dies verursacht grosse latente Reserven der ökonomischen Wirksamkeit, deren alle Forstfachleute bewusst sind. 170 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Der Autor setzt sich eben für die Durchführung der Vorbereitung der Produktion und der Arbeit an den Arbeitsstätten ein. Er legt eingehend den Inhalt und die Wechselbeziehung der biologischen, technologischen, technischen, organisatorischen, ökonomischen und operativen Vorbereitung der Arbeit aus, sowie die Hauptaufgaben der Produktionsvorbereitung in der Forstwirtschaft. Der Autor bespricht die Kompetenz der Forsteinrichtung sowie die Rolle der operativen Forschungen (»Operations Research«) in Teamarbeit, Festsetzung von Modellen, Anwendung neuzeitlicher mathematischer Methoden und elektronischer Datenverarbeitung. Wegen der Notwendigkeit einer gründlichen spezialisierten Kenntnis seitens des Technologen für den Waldbau, des Technologen für die Forstnutzung, sowie des Organisators und Ökonomisten der Forstwirtschaft, die durch Teamarbeit in den angeführten Vorbereitungen mitarbeiten sollen, empfiehlt der Autor die Ausbildung solcher Experte vermittels höherer Studien im Bereich der Spezialisierung und der wissenschaftlicher Arbeit, als auch im allgemeinen vermittels fachlicher Fortbildung. Wegen der Notwendigkeit eines engen Kontaktes mit den Arbeitsstätten, und wegen der verhältnismässig grossen Entfernungen zu den Arbeitsstätten in der Forstwirtschaft, empfiehlt der Autor, dass man die Vorbereitung der Produktion und der Arbeit an den Arbeitsstätten in der Übergangsperiode vorerst nur in der Zentrale der forstwirtschaftlichen Organisation verwirklicht, und dann ständig in der Forstbetriebszentrale. In diesem Zusammenhang soll der Forstbetrieb eine Waldfläche von 10.000 bis 20.000 ha und sogar bis 25.000 ha umfassen. Dadurch würde es ermöglicht den Personalbestand über das ganze Jahr hindurch rationell auszulasten, und dass derselbe die Waldflächen- bzw. Produktionseinheit nicht übermassig belastet. Solch einen Forstbetrieb würde man in 4—5 Forstreviere orientationshalber einteilen, und man sollte diese Forstreviere mit jungen diplomierten Forstingenieuren als deren Verwalter, besetzen. Dieselben würden dann an der Vorbereitung ihrer Arbeitsstätten mitarbeiten, und die unmittelbare Vorbereitung der Arbeitsfaktoren gemäss den Arbeitsstätten verwirklichen. Als Revierverwalter werden sie unmittelbar (vermittels der Forsttechniker und Arbeitsleiter) die Realisierung laut den Unterlagen der Vorbereitung leiten, welche sie durch die Forstbetriebszentrale bekommen. Ihnen obliegt auch die Führung fortlaufender Analyse, Koordinierung und »Verdauung« der Abrechnungen nach den Arbeitsstätten ihrer Riviere. Seitens der Zentrale des Forstbetriebes werden diese Revierverwalter die fachliche Beihilfe, Arbeitsanweisungen un Kontrolle von erfahrenen Spezialisten erhalten. Solch ein System der Leitung könnte man als ein »modernisiertes neuzeitliches System der gestaffelten Leitung des Forstbetriebes« bezeichnen. Ein solches System wurde einigermassen in der ČSSR verwirklicht, wo eine aussergewöhnliche Beachtung der Belehrung für die Leitung der Forstwirtschaft geschenkt wird. In diesem Zusammenhang wird auch dortzulande eine mehr und mehr eingehende Vorbereitung nach den Arbeitsstätten verwirklicht, begleitet von der stets zunehmenden Anwendung von Funksprech- und Fernsteuerungsanlagen, sowie elektronischer Datenverarbeitung besonders für die Zwecke der Abrechnung und Statistik. Einen groben Fehler hiesse das »Besetzen der Arbeitsplätze der Produktionsund der Arbeitsvorbereitung nach den Arbeitsstätten« mit einem Personal, das die betreffenden speziellen Fachkenntnisse nicht besitzt. Deswegen sind Vorsicht und gemässigtes Vorgehen in der Durchführung des erwähnten Systems angebracht. Eines ist vollkommen klar: Die allgemein verbreitete Ansicht, dass parallel mit der Intensivierung der Forstwirtschaft die Gesamtfläche des Forstbetriebes vermindert werden soll, stimmt nicht zu. Ganz im Gegenteil, wenn die Forstbetriebsfläche geringer ist, d. h. der Fläche des »einfachen Systems der Forstbetriebsleitung« entspricht, soll diesselbe auf die vorerwähnte Grösse erhöht werden. Das erfordert die Notwendigkeit der Spezialisierung und des Einsatzes eines hochqualifizierten Personals im allgemeinen, und besonders eines Personals für die Produktions- und die Arbeitsvorbereitung nach den Arbeitsstätten. |