DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 34 <-- 34 --> PDF |
tičke kiselosti koje povlači i nezasićenost adsorptivnog kompleksa bazama kod prof. br. 1 i 2. Dalje s dubinom suma baza počinje da prevlađuje nad hidrolitičkom kiselošću, tako da stupanj zasićenosti adsorptivnog kompleksa dostiže i do 83%. Za razliku od ova dva profila, stupanj zasićenosti adsorptivnog kompleksa kod prof. br. 3 dubinom zemljišta se smanjuje. To je u korelaciji s opadanjem pH vrijednosti u solnoj suspenziji, odnosno porastom supstitucione kiselosti. Od adsorbiranih zemnoalkalnih kationa (za njihovo istiskivanje upotrebljen je NaCl) prevlađuje Ca nad Mg ionom. Analizom prostirke (polurazložene organske mase) konstatirano je da se vrši intenzivna biološka akumulacija ovih elemenata u zemljištu. Dok su zemljišta okarakterizirana profilima br. 1 i 2 jako humozna, profil br. 3 pokazuje srednju humoznost zemljišta. Karakteristično je da količina humusa svuda naglo opada dubinom profila. Druga karakteristika humusa je što odnos C:N u gornjem dijelu profila znatno širi nego u dubljim njegovim dijelovima. Po ovome humus u ovom dijelu profila je grubljeg karaktera. Može se reći da se mineralizacijom humusa osigurava bilje u ishrani dušikom. U odnosu lako dostupnog fosfora za bilje, suglasno primijenjenoj metodi Egnera, zemljišta su cijelom svojom dubinom siromašna. A kalijumovo stanje (po Schactschabel-u) u zemljištu je drugačije. Zemljišta su dobro osigurana s njim u svom površinskom dijelu. Ovdje se vrši njegova biološka akumulacija. S dubinom i njegova količina se smanjuje i zemljišta postaju siromašna njim. ZAKLJUČAK Ispitivanjem zemljišta na opitnim parcelama ispod tri tipa kitnjakovih šuma na planini Karadžici ustanovljene su razlike među njima. Ispod tipa šume Orno- Quercetum petraeae carpinetum betuli Em na manjem nagibu obrazovalo se kiselo, nezasićeno, smeđe šumsko zemljište na ortognajsu. Za razliku od ovog ispod Orno-Quercetum petraeae luzuletosum forsteri Em i Orno-Quercetum petraeae luzuletosum forsteri carpinus orientalis Em na ortognajsu i mikašist- liskunovatom škriljcu obrazovalo se isto smeđu zemljište, samo što je ono znatno pliće, nerazvijenije. Ovome je uzrok veći intenzitet erozije na većem nagibu terena. Pored ostalih razlika u osobinama zemljišta interesantne su razlike u njihovom zagrijavanju. U vegetacionom periodu najhladnije je kiselo, nezasićeno smeđe šumsko zemljište ispod tipa šume kitnjaka s običnim grabom i bukvom, a najtoplije isto zemljište, samo srednje duboko ispod tipa šume kitnjaka s bijelim grabom. Kod prvog, i kolebanja temperature tokom dana, takoreći su najmanja. r LITERATURA Zon n S. V.: Gorno lesnie počvi hvoinih i bukovih lesov Bolgarii. BAN, Sofija, 1961. Zon n S. V.: O burin lesnih i burih psevdopodzolistih počvah Sovetskogo Sajuza. Sbirnik-Geneza i geografija počv, »Nauka«, Moskva, 1966. K o i n o v V., T r a i š 1 i e v H. i dr.: Klasifikacija i sistematika počv Bolgarii. Počvi jogo-vostočnoj Evropi. BAN, Sofija, 1964. SpirovskiJ. : Kafeavi gorski počvi vo triagalnikot Resen—Kruševo—Kičevo. Zbor. na zem.-šum. fak., Skopje, 1965. Han s Em.: Traubeneichenwald und das Vorkommen der Heibuche in Mazedonien, Feddes Repertorium, Bd 78, Heft 1—3, S. 83—95, Berlin 1968. |