DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Odbitkom vodnog kapaciteta od poroznosti dobiva se visoki postotak apsolutnog kapaciteta za zrak. Primjećeno je da se i on dubinom smanjuje. Najveći postotak postiže kod prof. br. 2 gdje je vodni kapacitet najniži zbog već iznetog razloga. DINAMIKA TEMPERATURE U ZEMLJIŠTU Temperatura zemljišta mjerena je u sva četiri godišnja doba i to na dubini od 5 do 10 cm. Rezultati mjerenja temperature prikazani su na grafikonima br. 31, 32, 33 i 34 za dubinu od 5 cm, a na grafikonima br. 35, 36, 37 i 38 za tempe>raturu na dubini od 10 cm. Mjerenja su vršena u toku dvadesetčetirisatnog promatranja za proljeće, ljeto i jesen i dvanaest-satnog promatranja za zimsku sezonu s odčitavanjem instrumenata na svaki sat i u istom momentu na svim tačkama promatranja. Radi komparacije temperature, ona je istovremeno mjerena i na otvorenom prostoru. Iz grafičkih prikaza toka kretanja temperature zemljišta vidi se slijedeće: U vegetacionom periodu kao najhladnije u svim satima promatranja pokazalo se zemljište ispod tipa šume kitnjaka s običnim grabom i bukvom, a najtoplije je bilo zemljište ispod tipa šume kitnjaka s bijelim grabom. Srednji položaj zauzima zemljište ispod tipa šume čistog kitnjaka. U zimskoj sezoni temperatura je ravnomjernija. Kolebanja u toku dana su izrazito manja i ona ne prelaze granice 1° C. Ali, iako je temperatura zemljišta ispod sva tri tipa kitnjakove šume vrlo bliska, pada u oči da je ona na dubini od 5 cm viša ispod tipa šume kitnjaka s običnim grabom i bukvom, dok na dubini od 10 cm zauzima srednji položaj. Do neznatnih kolebanja temperature tokom dana, zimi, ispod sva tri tipa kitnjakovih šuma, pa i na otvorenom prostoru, došlo je zbog općeg smanjenja temperaturne amplitude atmosferskog zraka. Ipak, zemljište na otvorenom prostoru, bez zaštitnog djelovanja šume, više se ohladilo, i to više na manjoj dubini. Njegova temperatura, kao i zemljišta pod šumom, je viša na većoj dubini (10 cm). Povećanjem temperaturne amplitude atmosferskog zraka došlo je do izrazitijeg djelovanja šumskog pokrivača. Tako dok je u toku ljetnog dana temperatura zemljišta na otvorenom prostoru kolebala za desetinu celzijusovih stupnjeva na dubini od 10 cm, odnosno za 13—14° C na dubini od 5 cm, pod šumom njena kolebanja su se kretala u granicama od 2 (i manje od 2) do 4´° C. Tokom vegetacije zemljišta s većim nagibom, odnosno zemljišta ispod tipova šuma čistog kitnjaka s bijelim grabom, su toplija jer su ovdje sunčani zraci bliži vertikali nego oni koji padaju na zemljište, odnosno na krošnjama drveća, u šumi kitnjaka s običnim grabom i bukvom gdje je nagib manji. A na povećanje temperature zemljišta ispod tipa šume kitnjaka s bijelim grabom svakako utječe i smanjenje nadmorske visine (za 100 m) kao i njegova zapadna ekspozicija i utjecaj submediteranske klime. Za smanjenje temperature zemljišta ispod tipa šume kitnjaka s običnim grabom i bukvom doprinijelo je i njegovo veće zasjenjčivanje, kao i njegova veća udaljenost od najtoplijeg zraka (na površini krošnji drveća). S obzirom da je ono vlažnije, ima veću specifičnu toplotu i prema tome manje se zagrijeva. |