DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LI ST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 94 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1970 UDK 634.0.284.1:634.0.305:634.0.174.7 Pinus nigra Arnold UTROŠAK VREMENA ZA ORUMENJAVANJE STABALA CRNOG BORA I FAKTORI O KOJIMA UTROŠAK OVISI Dr STEVAN BOJANIN, Zagiteb I UVOD Rad koji je potrebno uložiti da bi se proizveli ili iskoristili određeni šumski proizvodi po svojim osobinama razlikuje se od rada u industriji. Rad u šumarstvu po svojoj strukturi većinom je kompliciraniji od rada u industrijskoj proizvodnji, a osim toga izvodi se na otvorenom prostoru, pod nepovoljnim klimatskim i terenskim uvjetima. Obzirom na ove razlike, i metode proučavanja rada u šumarstvu razlikuju se od onih u industriji. Mišljenja o analizi radnog procesa kod proučavanja rada u šumarstvu, načini određivanja utroška vremena i slično, nisu jedinstveni, kod Geffa (15), Platzera (36), Samseta (40) i drugih autora. Radni procesi u pojedinim granama šumarstva mogu se međusobno veoma razlikovati, pa se prema tome i metode proučavanja rada moraju modificirati. Rad na sječi i izradi može vremenski i prostorno teći kontinuirano. Međutim rad na smolarenju borovih stabala sastavljen je od nekoliko radnih operacija koje su vremenski odvojene, bilo da se izvode jednom ili više puta u jednoj godini. II PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA Jedna od radnih operacija je orumenjavanje stabala koje spada u priprem ne radove, jednako kao i postavljanje odnosno premiještanje pribora, dok za rezivanje bjeljenica i sakupljanje smole spadaju u glavne radove. Struganje strušca i eventualno skidanje opreme su završni radovi. Orumenjavanje stabala općenito, pa tako i kod francuske metode smolare nja, vrši se tako da se skine mrtva kora na dijelu debla gdje će se nalaziti bje ljenica. Prethodnim istraživanjima primijećeno je da utrošak vremena ovisi o više faktora, kao visini rumenice od tla, nagibu terena, te debljini kore. Cilj je da se u ovoj radnji ispita i odredi zakonitost djelovanja naprijed navedenih fak tora. Istraživanja su vršena na teritoriju SR BiH, na području smolarskih mani pulacija Maoča, Višegrad i Bugojno. Nagib terena pokusnih ploha na kojima su vršena istraživanja kretao se od 0° do 40°. Visina rumenica na stablu kretala se od 0,30 m do 4,1 m iznad tla. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Na stabla je, obzirom na prsni promjer, na području istraživanja postavljen slijedeći broj bjeljenica odnosno rumenica: Prsni promjer stabala Broj bjeljenica na stablu 30-40 cm 1 41—50 cm 2 51—60 cm 3 61 cm 4 Orumenjavanje stabala se vrši strugačem koji je prikazan na slici 1. SI. 1. Strug za orumenjavanje stabala. Drška strugača se mijenja prema visini bjeljenice od tla. Orumenjavanje se mora dovršiti prije početka sezone smolarenja, tj. prije 1. svibnja, a može se, ako to dozvoljavaju prilike, vršiti od završetka jedne sezone, pa do početka slijedeće sezone smolarenja. Kod smolarenja se skida mrtva kora, toliko da se uklone pukotine na kori, tako da ostaje sloj crvene kore debljine 0,5 do 1,0 cm. III METODIKA RADA a) Terenski rad Kod mjerenja utroška vremena primijenjena je metoda kronometraže po vremenu trajanja. Primijenjen je kronometar s podjelom minute na 100 dijelova (1/100), a za jedinicu očitanja uzeta je stotinka minute. Radi mjerenja radna operacija je podijeljena na radne zahvate i prekide, koji su predstavljali jedinice mjerenja vremena. Mjereni su svi radni zahvati, kao i prekidi u toku rada. Prilkom mjerenja utroška vremena mjeren je stupanj učinka radnika, pa je tako određen koeficijent stupnja učinka. Pomoću ovog koeficijenta individualni utrošci vremena su pretvoreni u tzv. normalna vremena. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Na slici 2a prikazan je način mjerenja visine slivnika od tla, jer je naime visina rumenice od tla izražena visinom slivnika od tla. Da bi se ispitalo kako debljina kore utječe na utrošak vremena kod orumenjavanja, mjerena je debljina neorumenjenog i orumenjenog sloja kore. Rezultati mjerenja evidentirani su posebno za pojedine debljinske razrede stabala, te za razne visine slivnika od tla. Na slici 2b prikazana su mjesta gdje je na stablu specijalnim svrdlom mjerena debljina kore. SI. 2a. Visina slivnika od tla. SI. 2b. Mjerenje debljine kore. Kod mjerenja utroška vremena za orumenjavanje jedne rumenice, označeno je kome debljinskom razredu odnosno stablu pripada. bj Obrada terenskih podataka Kako je naprijed rečeno, kod mjerenja vremena mjereno je vrijeme svih radnih zahvata i prekida u toku radnog dana. U ovoj radnji će biti tretiran samo utrošak vremena osnovnog radnog zahvata, tj. rada na samom orumenjavanju — osnovno tehnološko vrijeme. Ovi podaci mjerenja vremena obračunati su varijaciono — statističkom metodom, po niže navedenim formulama: Aritmetička sredina: 2"xi Mx = N Mx = aritmetička sredina; Xi pojedine vrijednosti mjerenja; N = broj mjerenja. Standardna devijacija: -t (X; — MJ2 s N— 1 s = standardna devijacija. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Srednja greška aritmetičke sredine: s sx = ± KN Sx = srednja greška aritmetičke sredine. Koeficijent varijacije: s V = + . 100 Mx V = koeficijent varijacije. Koeficijent rizika aritmetičke sredine: 2sx 2s 0,0p = + = — MX Mx KN 0,0p = koeficijent rizika; p = postotna greška aritmetičke sredine. Koeficijent rizika računat je za 95% vjerojatnosti (zapravo za 95,4%, jer je izvršeno zaokruživanje na 2sx). Potreban broj uzoraka N računat je pomoću transformiranog gornjeg izraza: 222 . s 0,0p2 . M2X za petpostotnu grešku aritmetičke sredine (p = 5%). Signifikantnost razlika dviju aritmetičkih sredina određena je pomoću faktora signifikantnosti »t« koji se prema statističarima (Fisher i drugi) obračunava po ovoj formuli: Mi — Ms Ni . N2 t = — / s Ni + N2 s = . (Xi — Mi)2 + (xs — M2)2 Ni + N2 — 2 (Vidi Linder, 30). U ovim izrazima Mi i M2 su aritmetičke sredine za koje se računa signifikantnost; Ni i N2 označavaju broj mjerenja za Mi i M2; »s« je prosječna standardna devijacija. Signifikantnost aritmetičkih sredina određena je pomoću veličine faktora »t« i veličine n = (Ni + N2 — 2), iz tabele III t — raspodjele, Linder (30, str. 465). Signifikantnost više aritmetičkih sredina određivana je analizom varijance. Izračunata je varijanca između uzoraka i unutar uzoraka, pa je kvocijent ovih |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 7 <-- 7 --> PDF |
vrijednosti dao veličinu F. Zatim je pomoću vrijednosti F i broja stepena slobode iz tabele F — distribucije određeno da li između tretiranih aritmetičkih sredina postoji statistički signifikantna razlika. Poslije obračuna aritmetičkih sredina, standardnih devijacija i signifikantnosti, vidjelo se iz grafičkog prikaza da postoji korelacija između utroška vremena osnovnog radnog zahvata s jedne strane te visine slivnika i nagiba terena s druge strane. Posebno je istražena korelaciona veza između debljine kore rumenice i visine rumenice od tla, da bi se ispitala veza između utroška vremena za orumenjavanje i debljine kore duž stabla. Navedene korelacione veze izražene su regresionim jednadžbama, tj. izvršeno je računsko izjednačenje mjerenih podataka. Primijenjene korelacione jednadžbe kao i rezultati izjednačenja bit će prikazani i razmotreni u poglavlju »Rezultati istraživanja«. Kod rada na orumenjavanju nastoji se da površine rumenica budu jednake, pa ipak se one međusobno razlikuju, jer površine radnik određuje okularno, ne upotrebljavajući šablonu. Zato je iz mjerenih podataka na svakoj primjernoj plohi određena srednja površina rumenice, te srednja površina rumenice za sve primjerne plohe. Zatim je normalni srednji utrošak vremena za orumenjavanje na pojedinim primjernim plohama preračunat na potrebno normalno vrijeme za orumenjavanje opće srednje površine rumenice. Preračunavanje je izvršeno pomoću slijedećeg izraza: t : Pi = ts : Ps t = normalni utrošak vremena za orumenjavauje rumenice u određenoj pri mjernoj plohi. Pi = srednja površina rumenice u određenoj primjernoj plohi. ts = normalni utrošak vremena za orumenjavanje opće srednje površine ru menice. Ps = opća srednja površina rumenice. Debljina kore (jednostruka) obračunata je iz mjerenih podataka kao aritmetička sredina, odvojeno za svaku primjernu plohu po debljinskim razredima. Posebno su obračunate dvije vrijednosti: debljina kore prije i debljina kore poslije orumenjavanja. Razlika ovih dviju vrijednosti predstavlja debljinu orumenjenoga sloja kore. Ovaj podatak nam je kasnije poslužio kod usporedbe utroška vremena za orumenjavanje kod stabala s raznom debljinom kore. IV REZULTATI ISTRAŽIVANJA Način obračunavanja srednjih vrijednosti utrošaka vremena, uz zahtjev za određeni koeficijent rizika, prikazan je u »Metodici rada«. Koeficijent rizika uzet je 0,05, za 95% vjerojatnosti i tome ja zahtjevu udovoljeno. Kod utrošaka vremena pojedinih radnih zahvata kod smolarenja, primijećena je određena disperzija. To je slučaj i kod orumenjavanja stabala. Osvrnut ćemo se na uzroke disperzije. Uzroci disperzije su umor i stanje raspoloženja radnika za rad, a gdje god se radi oruđem koje je potrebno oštriti uzrok je i stanje oštrine alata. To je |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 8 <-- 8 --> PDF |
slučaj i kod orumenjavanja stabala. Međutim adekvatnom visinom dodatka za odmor i redovitim oštrenjem i održavanjem alata ovi uzroci disperzije utro šaka vremena mogu se eliminirati. Dalji uzroci disperzije utrošaka vremena kod orumenjavanja stabala su sli jedeći: 1. Debljina kore. 2. Položaj rumenica na stablu, obzirom na inklinaciju terena. 3. Grane na rumenici. Ad 1. Budući da je debljina kore važan činilac kod rada na orumenjavanju stabala, to sam istraživanju debljine kore posvetio odgovarajuću pažnju. Podaci o debljini kore nalaze se u tabeli 1. Kao što se vidi, prikazana je debljina neorumenjenog a zatim orumenjenog sloja kore, te debljina sloja koji se prilikom orumenjavanja uklanja strugačem. Navedeni podaci su prikazani po debljinskim razredima na raznim visinama na stablu od 45 cm do 280 cm od tla. Iz iznesenih podataka se konstatira slijedeće: 1. Debljina kore se povećava s debljinom stabla. Ovo se odnosi kako na neorumenjeni sloj kore tako na sloj koji ostaje iza orumenjavanja, kao i na onaj koji se uklanja orumenjavanjem. 2. Debljina kore za isto stablo se smanjuje s udaljenošću dijela stabla od tla. Iako se na debljim stablima, odnosno nižim dijelovima na stablu, skida kod orumenjavanja deblji sloj kore, ipak kod debljih stabala i nižih dijelova na stablu poslije orumenjavanja ostaje deblji sloj kore nego kod tanjih stabala i viših dijelova na stablu. Radnik kod orumenjavanja skida tako debeo sloj kore, da ukloni pukotine na kori, tj. da rumenica bude glatka. Iz rezultata tabele slijedi, da se dubina pukotine povećava s debljinom kore. Debljina skinutog sloja kore kod stabala 2. i 3. debljinskog razreda tretirana je zajedno, jer na ovim stablima treba da dođe po jedna bjeljenica, odnosno rumenica. Ova prosječna debljina kore za navedeni dio visine stabla označena je indeksom 100. S povećanjem debljine stabala, tj. kod jačih debljinskih razreda, taj se indeks postepeno povećava kako se to u tabeli vidi. Ispitano je nadalje kako se kreće utrošak vremena orumenjavanja jedne rumenice, kod stabala razne debljine. U tu svrhu, kod mjerenja utroška vremena, evidentirani su posebno utrošci vremena za orumenjavanje jedne rumenice, kada ih se na stablu nalazi po 1, 2, 3 i 4. U poglavlju »Problematika i cilj istraživanja« navedeno je koliko bjeljenica treba da se postavi na svako stablo određenog debljinskog razreda. Obzirom na ovaj propis i činjenično stanje koje je ustanovljeno na terenu, u daljim razmatranjima uzimamo, da se na stablima 3. debljinskog razreda nalazi po jedna bjeljenica, u 4. debljinskom razredu po dvije, u 5. po tri, a u 6. i dalje po četiri bjeljenice na stablu. Iz ovoga se vidi i odnos debljine sloja kore koja se orumenjavanjem skida s rumenica, kada ih se na stablu nalazi po 1, 2, 3 i 4. Prema tome, iz podataka o debljini slojeva kore koji su iskazani u tabeli 1, a odnose se na stabla raznih promjera, odnosno raznih debljina kore, može se, |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 9 <-- 9 --> PDF |
131 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 10 <-- 10 --> PDF |
obzirom na prikazani odnos između debljine stabala i broja bjeljenica na stablu, odrediti debljina kore prije i poslije orumenjavanja, te debljina orumenjenog (skinutog) sloja kore na stablima s 1, 2, 3 i 4 bjeljenice. Dalje je ispitan odnos utrošaka vremena za orumenjavanje jedne bjeljenice na stablima raznih promjera, odnosno raznih debljina kore. Signifikantnost razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena za orumenjavanje bjeljenica na stablima raznih debljina za više od dvije aritmetičke sredine ispitana je analizom varijance, a u dva slučaja još je ispitana i signifikantnost za dvije aritmetičke sredine, kako se vidi u tabeli 2. Ovakva komparacija utrošaka vremena unutar pojedinih primjernih ploha moguća je, jer je rad vršio isti radnik istoga dana, a stabla razne debljine su stablimične smjese. Razlika u utrošcima vremena je nastala samo zbog razlike debljine stabala, odnosno razne debljine sloja kore koji se skida. Prema Steinlinu (43) u ovome slučaju ne mora se uzeti u obzir stupanj učinka, jer je stupanj učinka u prosjeku isti za utrošak vremena osnovnog zahvata kod svih rumenica, budući da se sva stabla orumenjavaju naizmjenično. Kako vidimo u tabeli 2, signifikantnost aritmetičkih sredina utrošaka vremena obzirom na debljinu kore utvrđena je u svim slučajevima, izuzev u odjelu 128. Od ostalih pet slučajeva u četiri slučaja jačina signifikantnosti zadovoljava koeficijent rizika od 0,01, a u petom slučaju koeficijent rizika samo od 0,05. Prema tome, možemo reći da utjecaj debljine kore na utrošak vremena kod orumenjavanja stabala nije uvijek statistički siguran. Također nemamo u svim slučajevima pravilnost povećanja utroška vremena srazmjerno debljini stabala. Ipak, u prosjeku se povećanje utroška vremena kreće od tanjih stabala prema debljima. To povećanje, međutim, po veličini zaostaje od postotka povećanja debljine sloja kore koji se skida kod orumenjavanja, kako se vidi u tabeli 1. Povećanje utroška vremena je prema tome degresivno. Ovo se djelomično može protumačiti tako, đa je urađivanje i pripremno vrijeme kod rada na stablima s jednom rumenicom ponovo potrebno kod svake rumenice. Ako se na stablu nalazi više rumenica, urađivanje i pripremno vrijeme o staje isto kao kod stabala s jednom rumenicom, jer za rad na ostalim rumeni cama nije potrebno novo urađivanje i pripremno vrijeme (na primjer zauzi manje stava za rad), budući da se rad događa odmah poslije kratkog vremena utrošenog za obilaženje oko stabla. Na primjer kod visokih rumenica gdje se rad vrši strugačem na dugačkoj dršci, radnik i ne spušta strugač negc ga kod obilaženja oko stabla drži u visini rumenice. Dalje tumačenje za ovo degresivno povećanje utroška vremena bilo bi u tome, da je utrošak vremena za orumenjavanje jedinice kubature kore kod orumenjavanja manji, ako je kora deblja, kao što je to na primjer slučaj kod sječe i izrade u eksploataciji šuma gdje utrošak vremena za izradu 1 m3 sortimenata opada s povećanjem kubnog sadržaja stabala, Hilf (19). Zbog toga i povećanje utroška vremena kod orumenjavanja zaostaje — ne povećava se istim tempom kao debljina kore. Ad 2. U tabeli 3 prikazane su aritmetičke sredine utroška vremena za orumenjavanje jedne rumenice i to posebno one s gornje strane i sa strane nagiba zajedno, a posebno s donje strane nagiba; sastojine su raznog nagiba od 25° do 33°, a visina slivnika od tla je od 60 cm do 335 cm. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 11 <-- 11 --> PDF |
133 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Srednji utrošci vremena orumenjavanja stabala s gornje i donje strane nagiba (Visina slivnika od 61 cm i više nad tlom) Tabela 3 ManipuOdjel Nagib Visina Ostale bjeljenice Donje bjeljenice lacija terena slivnika utrošak vremena utrošak vremena t o od tla Mx i sx Mx ± sx cm 1/100 min Višegrad 102 33 61 75,1 1,53 79,4 1,96 Maoča 132 36 240 144,1 2,32 173,6 9,56 Maoča 133 29 244 166,4 2,13 221,7 11,19 Maoča 438 25 279 100,5 1,84 123,5 4,89 4,293 Višegrad 50 28 418 200,5 6,79 202,3 9,41 Višegrad 50 28 418 220,5 7,58 234,8 14,79 Višegrad 103 33 333 172,5 5,20 194,9 13,42 Višegrad 103 33 333 125,3 4,79 148,4 5,33 Bugojno Suljaga 27 111 92,8 2,79 108,1 3,79 1297,7 1486,7 189 1486,7 — 1297,7 == 189 -= 14,6% 1297,7 i Kako se iz tabele vidi, utrošci vremena za orumenjavanje rumenica s donje strane nagiba su redovito veći; međutim utjecaj visine rumenice 60 cm do 420 cm od tla u sastojini na razliku utroška vremena za orumenjavanje rumenica s donje strane nagiba i ostalih nije mogao biti dokazan. Utrošak vremena za orumenjavanje stabala s donje strane nagiba prosječno je za 14,6% veći od utroška vremena za ostale bjeljenice. Signifikantnost razlike aritmetičkih sredina utrošaka vremena računata je za odjel 438 i dobivena je vrijednost za t = 4,293. Za koeficijent rizika 0,05 granična vrijednost za t = 1,973 (n = 186); prema tome utjecaj nagiba terena na utrošak vremena kod orumenjavanja je signifikantan. U tabeli 4 prikazane su također za visine rumenica 20 cm iznad tla, aritmetičke sredine utrošaka vremena za orumenjavanje rumenica s donje strane nagiba, a zatim rumenica s gornje i bočne strane, za koje je utrošak vremena uzet zajedno. Nagib terena je prosječno 28°. I ovdje postoji razlika u utrošku vremena, međutim obratno nego u tabeli 3, tj. utrošak vremena za orumenjavanje rumenica s donje strane nagiba je manji prosječno za 6,5%. Srednji utrošci vremena za orumenjavnje stabala s gornje i donje strane nagiba (Visina slivnika 21 cm nad tlom) Tabela 4 Manipulacija Odjel Nagibterenao Visina slivnika od tla Ostale bjeljeniceUtrošak vremenaM* ± sx Donje bjeljenice Utrošak vremena Mj + Sj cm 1/100 min Višegrad Višegrad Višegrad 58 58 102 26 26 33 21 21 21 222,0 179,6 102,5 5,964.504.51 204,3 171,4 95,8 9,76 6,40 4,40 504,1 471,5 504,1 - 471,5 = 32,6 32,6 504,1 . 100 = 6,5»/o |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Ovo smanjenje utroška vremena može se objasniti time, što se kod rada na ravnom terenu i s gornje strane nagiba, na visini od 0,20 m od tla radnik mora sagnuti, uslijed čega dolazi do statičkog opterećenja. Međutim, ako je rumenica s donje strane nagiba terena, njena visina je prema radnikovom tijelu viša i statičko opterećenje se smanjuje. Ovo je slučaj samo ako je rumenica 20 cm iznad tla, jer kako u tabeli 3 vidimo, već za visinu 60 cm od tla utrošak vremena za orumenjavanje rumenica s donje stiane nagiba je veći. Rezultati analize utjecaja položaja rumenica, obzirom na nagib terena služe nam samo kao dokaz da je nagib terena uzrok disperzije utrošaka vremena. Inače, smatramo da na račun povećanja utroška vremena za orumenjavanje rumenica s donje strane, ne treba dodati nikakav dodatak zbog otežavajućih okolnosti, jer redovita je pojava da se na strmim terenima rumenice nalaze i s gornje i s donje strane nagiba. Zato se kod izračunavanja aritmetičkih sredina utrošaka vremena uzimaju utrošci vremena zajedno, bez obzira na položaj rumenice u odnosu na nagib terena, a utjecaj nagiba terena ipak dolazi do izražaja. Naprijed su navedeni činioci koji dovode do disperzije utroška vremena kod orumenjavanja: debljina kore stabala raznih debljina; položaj bjeljenice u odnosu na nagib terena; grane na rumenici. Svi ovi činioci djeluju na utrošak vremena u istoj sastojim, određenog nagiba terena i visine rumenica od tla. Kod obračunavanja srednjih vrijednosti utrošaka vremena za orumenjavanje stabala u određenoj sastojini, tretirati posebno utroške vremena obzirom na navedene faktore, bilo bi komplicirano. Stoga smo ispitali disperzije utrošaka vremena u sastojini gdje djeluju gore navedeni činioci. Ovdje su prikazane normalizirane disperzije utrošaka vremena. Kako se vidi iz slike 3 i navedenih rezultata, utrošci vremena daju zadovoljavajuću distribuciju frekvencija, pa su svi utrošci vremena za orumenjavanje u određenoj sastojini tretirani zajedno i pored djelovanja navedenih faktora. -10 lT* + 16 +26 +36 SI. 3. Distribucija frekvencija utrošaka vremena za orumenjavanje stabala. 135 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Ad 3. Zbog grana na rumenici, utrošak vremena za orumenjavanje u prosjeku se povećava za 13,5´%, kako je to konstatirano. Ovo povećanje se odnosi na rumenice iznad 2,50 m od tla, jer na nižim dijelovima stabala nije bilo grana. Signifikantnost aritmetičkih sredina utrošaka vremena za orumenjavanje rumenica s granama i bez grana računata je za podatke iz odjela 139; t = 7,798 a za koeficijent rizika 0,05 i n = 222 granična vrijednost za t = 1,97. Iz toga se vidi da je utjecaj grana na rumenici na utrošak vremena za orumenjavanje varijaciono statistički zasiguran. Ovaj otežavajući utjecaj grana na učinak rada treba uzeti u obzir kod tretiranja otežavajućih okolnosti pri radu. Površina rumenica U tabeli 5 prikazane su aritmetičke sredine dužina i širina rumenica, posebno za zarezivanje bjeljenica abloom i raskleom. Kako se vidi, širine rumenica su u obadva slučaja iste, dok su rumenice za raskle nešto duže. Međutim površine rumenica se međusobno razlikuju samo za 6,2%. Stoga je izračunata zajednička srednja vrijednost površine rumenica za abšo i raskle. Signifikantnost dimenzija rumenica za abšo i raskle Tabela 5 Vrsta alata Duljina rumenice cm Mx ± sx Širina rumenice cm abšo raskle t za koeficijent rizika 0,05 58,6 ± 0,232 62,6 + 1,364 4,843 28,928,9 + 0,123 ± 0,352 Treba uzeti u obzir da je kod dužine rumenice uzet i dio koji je prošle godine već ´bio orumenjen, a nije iskorišten, pa je sada ponovo orumenjen. Utrošci vremena (Mx) za orumenjavanje na pojedinim primjernim plohama odnosili su se na površine rumenica na tim primjernim plohama. Da bi ovi podaci bili komparabilni, utrošci vremena preračunati su na srednju površinu rumenica svih primjernih ploha, kako je to objašnjeno u »Metodici rada«. Određivanje normalnih utrošaka vremena za orumenjavanje i njihova regresiona analiza Srednje vrijednosti utrošaka vremena za orumenjavanje jedne rumenice (Mx) normalizirane su (pretvorene u normalni učinak 100%) pomoću koeficijenta stupnja učinka. Kako je u prvom dijelu istraživanja izneseno, mjerenja utroška vremena su vršena na primjernim plohama raznih inklinacija, a rumenice, su se nalazile na stablima na raznim visinama od tla. Istraživanja utroška vremena za orumenjavanje stabala vršena su na primjernim plohama od 0" do 39° inklinacije, te na visinama na stablu 0,20 m do 4,20 m od tla. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Potrebno je bilo istražiti da Ü postoji korelaciona veza između utroška vremena za orumenjavanje i visine rumenice od tla. Da bi se ispitao i utjecaj nagiba terena, posebno su tretirani utrošci vremena za stabla na ravnom, a posebno na strmom terenu. Zato su primjerne plohe podijeljene u dvije grupe: a) ravni teren, srednjeg nagiba 9°, b) strmi teren, srednjeg nagiba 30,5°. Na slici 4 nanesene su na apscisnu os visine slivnika od tla, a na ordinatnu os aritmetičke sredine (Mx) utroška vremena za orumenjavanje jedne rumenice, srednje površine 1778 cm2. Slika 4 odnosi se na teren srednjeg nagiba 9°. Utrošci vremena za orumenjavanje rumenica s granama nisu ovdje ušli u obzir; oni su tretirani posebno, kod uzimanja u obzir otežavajućih okolnosti pri radu. Na slici 5 naneseni su na isti način podaci za rad na strmom terenu. c E 40 . 30 . 20 10 . 100 .. I 1 ; 1 1 1 l-t-l ´ 0´5 VI V8 20 24 m. SI. 4. Originalni i izjednačeni podaci utrošaka vremena za orumenjavanje stabala na ravnom terenu. 02 05CT6 TO TI ß « 21 23 24 2 5 29 3 3 39 m. SI. 5. Originalni i izjednačeni podaci utrošaka vremena za orumenjavanje stabala na strmom terenu. Iz izlomljenih linija u oba slučaja može se pretpostaviti da postoji korelaciona veza između utrošaka vremena za orumenjavanje i visine rumenica od tla. Vidi se da je utrošak vremena za orumenjavanje na nižim dijelovima stabala razmjerno visok; da se postepeno smanjuje, kako visina rumenice na stablu do izvjesne visine raste; da s daljnjim povećanjem visine rumenica na stablu od tla utrošak vremena ponovo raste. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Tendencija kretanja izlomljenih linija utroška vremena kod ravnog, odnosno blago nagnutog kao i strmog terena međusobno su slične, ali su utrošci vremena za orumenjavanje na stablima na strmom terenu za sve visine rumenica od tla redovito veći od utrošaka vremena na rumenicama odnosno stablima na ravnijem terenu. U oba slučaja korelaciona veza je istražena tako, da su podaci, posebno za ravni i strmi teren, izravnati varijaciono-statističkom metodom. Korelacija između utrošaka vremena i visine rumenice od tla izračunata je primjenom regresione krivulje, parabole drugog stupnja, po formuli: y´ = a + bx + cx2 + dx3 y´ = izravnati utrošak vremena za orumenjavanje 1 rumenice na određenoj visini slivnika od tla. x = visina slivnika od tla (m). a, b, c, d = parametri. Utrošci vremena za orumenjavanje jedne rumenice na jednoj primjernoj plohi tj. na istoj visini od tla na stablu, zajedno su tretirani, bez obzira koliko se rumenica nalazi na stablu. U tabeli 6 prikazani su izračunati parametri. Parametri regresionih jednadžbi za utrošak vremena kod orumenjavanja Tabela 6 Teren Koeficijent korelacije Parametr i r + fr a b c d ravni 0,998 ± 0,000023 +196,288 —143,662 +69,08561 —9,457504 strmi 0,969 ± 0,001208 +160,574 — 68,1829 +40,14770 —5,547262 Uslovi rada u prvom i drugom slučaju su isti, izuzev nagib terena. Kako se iz obračuna podataka vidi, izjednačene vrijednosti (y´) kod strmog terena u svim su slučajevima veće nego kod ravnog terena, izuzev na 0,5 m visine slivnika od tla. Prema tome, nagib terena djeluje kao otežavajuća okolnost pri radu. Izjednačene vrijednosti su također prikazane na slikama 4 i 5. Utrošak vremena kod rada na strmom terenu veći je za rumenice kada su slivnici iznad 50 cm od tla, prosječno za 24,7%. Kod rumenica gdje su slivnici 50 cm od tla, utrošak vremena na strmom terenu manji je za 4,7%. To je zbog toga što je kod nižih rumenica na strmom terenu njihov položaj prema tijelu radnika viši i rad se vrši s manje statičkog opterećenja. U svakom slučaju nagib terena utječe na visinu učinka, bilo pozitivno ili negativno. Iz rezultata prikazanih u tabelama 7 i 8 i slikama 4 i 5 vidi se da postoje razlike utrošaka vremena za orumenjavanje stabala, obzirom na nagib terena. Stoga su ispitane signifikantnosti razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena za orumenjavanje na ravnom i na strmom terenu i to za slijedeće visine slivnika od tla: 0,5 m; 1,1 m; 1,6 m; 2,0 m; 2,3 m; 2,4 m. Kako se iz dobivenih rezultata prikazanih u tabeli 9 vidi, signifikantnost razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena za orumenjavanje stabala na 138 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 17 <-- 17 --> PDF |
139 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 18 <-- 18 --> PDF |
ravnom i strmom terenu postoji na svim ispitanim visinama na stablu, od 0,5 m do 2,4 m iznad tla. Prema tome, utrošak vremena kod orumenjavanja ovisi i o nagibu terena na kome se stabla nalaze. Budući da nagib terena ima utjecaja na utrošak vremena, to je i on kod korelacione analize uzet u obzir kao neovisna varijabla. Prema tome, u drugoj varijanti korelacione analize postoje dvije neovisne varijable: visina slivnika od tla i nagib terena. Nagib terena je kod orumenjavanja uzet u obračun u obliku postotka nagiba (tangens kuta nagiba x . 100). Obračun korelacije za utrošak vremena radnog zahvata orumenjavanja jedne rumenice kao ovisne varijable, te visine slivnika i nagiba terena kao neovisnih varijabli izvršen je po slijedećoj regresionoj jednadžbi: z´ = a + b . x + c . x2 + d . x3 + e . y z´ = izjednačena vrijednost utroška vremena; x = visina slivnika od tla; y = nagib terena (kao postotak nagiba terena); a, b, c, d, e = parametri. Obračunati parametri: a = +147,255; b = —80,3102; c = +41,429496; d = —5,2843861; e = 0,44546763. Pomoću ovih parametara, uvrštavajući pojedine vrijednosti »x« i »y« dobili smo izjednačene vrijednosti »´z´«. Koeficijent korelacije: r = 0,949; fr = 0,001665. U izlaganju o debljini kore stabala i utrošku vremena za orumen javan je, uspoređivan je utrošak vremena za orumenjavanje na određenoj visini od tla kod stabala razne debljine, a prema tome i različite debljine kore. Kako se iz izloženih rezultata vidi, ako se radi o istoj visini od tla na stablu, s povećanjem debljine kore u prosjeku se povećava i utrošak vremena za orumenjavanje. Kako se vidi u tabeli 10, kod stabala svih debljinskih razreda s povećanjem visine od tla, debljina kore se smanjuje. Stoga ćemo ispitati u kakvom odnosu stoji debljina kore duž stabla i utrošak vremena za orumenjavanje. Debljina kore na stablima crnog bora Tabe la 10 Visina Debljinski razredi stabala (prsni promjer cm) slivnika 25 35 45 55 od Jednostruka debljina kore, izjednačene vrijednosti (y´); tla neizjednačene vrijednosti (y) y y y´ y y´ y r r cm mm i 45 22,1 21,0 23,6 24,1 24,2 24,2 26,8 26,0 110 19,8 20,3 21,3 20,9 22,2 21,9 24,5 24,9 190 17,0 16,7 18,5 18,3 19,8 19,3 21,7 21,3 240 15,2 14,5 16,7 16,3 18,2 18,1 20,0 20,2 260 14,5 16,0 16,0 17,4 17,8 18,6 19,3 20,3 290 13,5 14,9 14,9 16,1 16,7 18,7 18,2 21,4 340 11,7 11,2 13,2 12,3 15,2 13,8 16,5 14,7 Neizjednačeni podaci o debljini kore iz tabele 10 prikazani su grafički na slici 6. Iz grafičkog prikaza može se pretpostaviti da postoji korelaciona veza |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 19 <-- 19 --> PDF |
između jednostruke debljine kore i visine rumenice od tla, i to tako da se s povećanjem visine od tla na stablu debljina kore smanjuje. Ova pretpostavka se odnosi na stabla svih tretiranih debljinskih razreda stabala. i» Ć1´20 n 4S 110 M 240 250 290 340 c^ VISiNA SLIVNIKA 00 TLA SI. 6. Jednostruka debljina kore stabala crnog bora po đebljinskim razredima na raznim visinama od tla. fL e-so E 20 10 ^25 35 4L- 5 5 crn DEBUuNSKI HA´ZREDI STABALA SI. 7. Jednostruka debljina kore borovih stabala na određnoj visini od tla za stabla raznih debljina. Korelaciona veza između debljine kore i visine rumenice od tla, kod stabala debljinskih razreda 25 cm, 35 cm, 45 cm i 55 cm, izračunata je primjenom regresione jednadžbe za regresiju pravca: y´ = a + bx Visina rumenice prikazana je visinom slivnika od tla. y´ = izravnata jednostruka debljina kore u mm, prije orumenjavanja, na sre dini dužine rumenice, kod određene visine slivnika od tla. x = visina slivnika od tla u m. a, b — parametri. Izračunati parametri i koeficijenti korelacije prikazani su u tabeli 11. Iz dobivenih koeficijenata korelacije može se zaključiti da između debljine kore i visine rumenice na stablu gdje je kora mjerena, postoji prema Chaddocku (Serdar 42), značajna odnosno uska veza. Izjednačene vrijednosti debljine kore prikazane su u tabeli 10 i na slici 6. Vidi se da duž debla debljina kore opada kod svih debljinskih razreda. Dalje su izjednačeni rezultati debljine kore iz tabele 10 prikazani na slici 7 tako da se vidi debljina kore na određenoj visini od tla kod stabala raznih debljina. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Parametri regresionih jednadžbi za debljinu kore Tabela 11 Debljinski razred đl,30 cm a Param e tr i b Koeficijent korelacije r±f r 25 35 45 55 ++ + + 23,6714 25,1840 25,5592 28,3704 —— —— 0,035110 0,035281 0,030531 0,034914 0,782 + 0,807 + 0,760 + 0,646 + 0,0539 0,0164 0,0221 0,0443 Iz prikaza se vidi da na svim obuhvaćenim visinama od tla (od 45 cm do 340 cm), kod sva četiri debljinska razreda stabala, s povećanjem debljine stabala povećava se i debljina kore. Sada ćemo se osvrnuti na odnos između debljine kore duž stabla i utroška vremena za orumenjavanje. Na slici 8 je prikazana jednostruka debljina kore za stabla debljinskog razreda od 45 cm na raznim visinama od tla, od 0,5 m do 3,4 m. Kako je već i naprijed prikazano s povećanjem visine od tla, debljina kore opada. —. — —Debljina kore za debljinski razred 45 em ....-—utro5ah_vremena,2a orumenjavartje jedne rumenice X. SI. 8. Utrošak vremena za orumenjavanje stabala debljinskog razreda 45 cm. na raznim visinama od tla te jednostruka debljina kore. Na istoj slici prikazan je i utrošak vremena za orumenjavanje stabala 45 cm prsnog promjera na raznim visinama od tla na stablu, na ravnom terenu. Kada usporedimo tendenciju kretanja debljine kore duž stabla s utroškom vremena za orumenjavanje, primjećujemo da su tendencije kretanja različite. S povećanjem visine od tla debljina kore opada, dok se utrošak vremena s porastom visine smanjuje samo do prsne visine, a zatim se povećava. Kada bi utrošak vremena za orumenjavanje duž jednog stabla bio proporcionalan debljini kore, imao bi istu tendenciju kretanja obzirom na visinu stabla kao i debljinu kore, tj. utrošak vremena bi se smanjivao. Međutim primjećuje se da iznad prsne visine na stablu utrošak vremena za orumenjavanje raste, premda debljina kore opada. Iz toga se može zaključiti da utrošak vremena za orumenjavanje u ovome slučaju ne ovisi o debljini kore. Otežavajući uvjeti rada na većoj visini na stablu kod orumenjavanja dovode do povećanja utroška vremena, unatoč smanjenoj debljini kore. Prema tome, opadanje debljine kore duž stabla ne uzrokuje smanjenje utroška vremena orumenjavanja. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Visina rumenica na područjima gdje su se vršila istraživanja kreću se od 0,2 do 3,9 m od tla, a nagib terena od 0° do 39°. Godišnja visina (duljina) bjeljenica iznosi prosječno oko 30 cm, tj. svake se godine slivnik i ostali pribor premješta na više za ovu visinu. Pomoću regresione jednadžbe izračunati su utrošci vremena za orumenjavanje jedne rumenice na raznim visinama rumenica od tla, od 0,2 m do 4,1 m na svakih 30 cm, a za razne nagibe terena od 0% do 77,5% nagiba, posebno za svakih 5´% nagiba terena. Prvi nagib terena obuhvaća prosječni nagib od 0% do 20´% nagiba, jer su razlike utjecaja terena do gornje granice ovoga nagiba malene i mogu se zanemariti. Geffa (15), kako je već naprijed napomenuto, kod radova na eksploataciji šuma određuje dodatak zbog otežavajućih uslova rada na strmom terenu tek za nagibe preko 25%. Rezultat ovoga obračuna prikazan je u tabeli 12 i slici 9. Najpovoljniji su uslovi rada, tj. najmanji je utrošak vremena, na svim nagibima, za visinu slivnika 1,4 m od tla. Utrošak vremena pod najnepovoljnijim uslovima veći je od onoga pod najpovoljnijim za 70,2%. Unutar istoga nagiba najveći utrošak se , ORUMENJAVANJE iedne bielienice _J I ,, ´ ´ l— 1 1 L_ 1 1 > -*— L 02 i)5 O´S n ´ K O 20 23 26 23 32 35 3» SI. 9. Izjednačeni utrošci vremena za orumenjavanje jedne rumenice na raznim visinama od tla i raznim nagibima terena. razlikuje od najmanjeg zbog različite visine slivnika od tla za 45,4%.. Na istoj visini slivnika od tla najveći utrošak vremena razlikuje se od najmanjega maksimalno za 24,4%, zbog različitog nagiba terena. Prema tome, veća visina slivnika od tla negativnije utječe na učinak nego povećanje inklinacije terena. Naprijed je u ovoj radnji prikazano da se utrošci vremena za orumenjavanje na određenoj visini na stablu međusobno razlikuju ovisno o debljini kore koja opet ovisi o debljini stabla. Debljina stabla je u radnji indirektno prikazna kako je objašnjeno o broju rumenica na stablu. Ako utroške vremena za |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Osnovno tehnološko vrijeme (t„) orumenjavanja jedne rumenice Tabela 12 Visina slivnika do 11°20´ 15°20´ Nagi b teren a 20°30´ 25°20´ 29»50´ 34°0´ 37°45´ od tla do 20% 27,5% 37,50/0 47,5%» 57,5°/» 67,5% 77,5°/( n i 1/100 min 0,2 140,6 145,1 149,5 154,0 158,4 162,9 167,3 0,5 0,8 124,6 114,7 129,1 119,1 133,5 123,6 138,0 128,0 142,4 132,5 146,9 136,9 151,3 141,4 1,1 109,9 114,4 118,8 123,3 127,7 132,2 136,7 1,4 109,5 114,0 118,4 122,9 127,3 131,8 136,2 1,7 2,0 112,6 118,3 117,0 122,7 121,5 127,2 125,9 131,6 130,4 136.1 134,9 140,5 139,3 145,0 2,3 125,7 130,2 134,6 139,1 143,5 148,0 152,5 2,6 134,1 138,6 143,0 147,5 151,9 156,4 160,8 2,9 142,5 147,0 151,4 155,9 160,3 164,8 169,3 3,2 150,2 154,6 159,1 163,5 168,0 172,4 176,9 3,5 156,1 160,6 165,0 169,5 173,9 178,4 182,9 3,8 159,6 164,0 168,5 173,0 177,4 181,9 186,3 4,1 159,7 164,1 168,6 173,0 177,5 182,0 186,4 orumenjavanje jedne rumenice na stablima raznih debljina tretiramo zajedno, srednja vrijednost utroška vremena ovisit će o debljinskoj strukturi stabala. Dobiveni utrošci vremena odnose se na orumenjavanje jedne rumenice za prosječni odnos broja stabala u sastojini s jednom, dvije, tri i četiri bjeljenice na stablu kao 51´%, 38´%, 9% i 2% u odnosu na ukupan broj stabala, odnosno na srednje plošno stablo u sastojin od 43 cm prsnog promjera. Na osnovu rezultata provedenih istraživanja, mogu se postaviti slijedeći ZAKLJUČCI: 1. Debljina kore na bilo kojem mjestu duž stabla povećava se s debljinom stabla. Ovo se odnosi na neorumenjeni sloj kore, sloj koji ostale iza orumenjavanja, kao i onaj koji se uklanja orumenjavanjem. 2. Utrošak vremena za orumenjavanje jedne rumenice na određenoj visini na stablu ovisi o debljini kore. Kako se debljina kore povećava srazmjerno debljini stabla, utrošak vremena za orumenjavanje jedne rumenice također se povećava prema debljini stabla, što je dokazano računanjem signifikantnosti razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena. Disperzija utrošaka vremena kod orumenjavanja stabala uzrokovana je još inklinacijom terena i granama na rumenici. Razlike između aritmetičkih sredina utrošaka vremena kod rumenica s donje strane nagiba i onih s gornje strane su signifikantne. Isti je slučaj kod rumenica s granama te onih bez grana. 3. Računanjem signifikantnosti razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena za orumenjavanje stabala na ravnom odnosno blagom teerenu i na strmom terenu, pokazalo se da su ove razlike signifikantne. Iz toga je zaključeno da utrošak vremena za orumenjavanje ovisi i o nagibu terena. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 23 <-- 23 --> PDF |
4. Regresionom analizom utvrđeno je da postoji korelaciona veza između utrošaka vremena za orumenjavanje s jedne i visine slivnika od tla i nagiba terena s druge strane. Ova je veza obračunata regresionom jednadžbom: z´ = 147,255—80,3102 . x + 41,529496 . x2 — 5,2843861 . x3 + 0,44546763 . y; r = 0,944 + 0,001665; ovom analizom je dokazana uska korelaciona veza između utroška vremena, te visine slivnika od tla i nagiba terena. 5. Regresionom analizom je dokazano da duž stabala svih debljinskih razreda, debljina kore opada. 6. Utrošak vremena za orumenjavanje duž stabla nije proporcionalan debljini kore. S porastom visine, rumenice od tla, debljina kore opada, dok utrošak vremena raste. 7. Najmanji je utrošak vremena, na svim nagibima, za visinu slivnika 1,4 m od tla. Utrošak vremena pod najnepovoljnijim uslovima veći je od onoga pod najpovoljnijim za 70,2´%. Unutar istoga nagiba najveći utrošak se razlikuje od najmanjeg zbog različite visine slivnika od tla za 45,4%. Na istoj visini slivnika od tla najveći utrošak vremena razlikuje se od najmanjega maksimalno za 24,4%, zbog različitog nagiba terena. Prema tome, veća visina slivnika od tla negativnije utječe na učinak nego povećanje inklinacije terena. LITERATURA i 1. Ar o P.: Vorschlag zur Vereinheitlichung der Zeitverteilung in den forstlichen Zeitstudien, International Union of Forest Research Organisation, 11-ieme Congres Rome 1953, Firenze 1954. 2. Barne s R.: Motion and Time Study, New York 1958. 3. Beni ć R.: Racionalizacija rada u drvnoj industriji, Zagreb 1957. 4. Bojani n S.: Istraživanje potroška vremena kod smolarenja crnog bora francuskom metodom, Zagreb 1963. 5. Bojani n S.: Debljina kore na raznim visinama od tla kod jelovih stabala, Drvna Ind. 4—5/66. 6. Blossfeld O., Haasemann K., und Wonko R.: Rindendicken und Rindenanteile von dünnen Fichten und Kiefernholz, Holztechnologie, 2, 1963. 7. B ö h r s H.: Normalleistung und Erholungazuschlag in der Vorgabezeit, München 1959. 8. Carlo s J., Carneir o A.: Le gemmage — ses advantages et ses inconvenients aspect techniques et economiques, FAO, Rome, 6-eme Session (Madrid, 17—21. IV 1958.), FAO/58/4/2532. 9. Ecker t K.: Der Zusammenhang zwischen Leistungsgrad und gemessener reiner Arbeitszeit und der Anteil der Leistungsgradschwankungen an den Gesamtschwankungen der Arbeitszeitwerte als Ergebnis von Tagesstudien, 12-th Congress Oxford 1956. Papers, Internatonal Union of Forest Research Organisation, London 1958. 10. Emrovi ć B.: Biometrika (skripta), Zagreb. 11. Eule r H.: Die betriebswirtschaftlichen Grundlagen und die Grundbegriffe des Arbeits- und Zeitstudiums, Grundlagen und Praxis des Arbeits- und Zeitstudiums, München 1949. 12. Fische r R.: Statistical Methods for Research Workers, New York 1958. 13. Fornalla z P.: Neue Wege zur Ausbildung im Leistungsgradschätzen, REFA- Nachr., 4/1961. 14. Gavrilo v B.: Dljiteljnaja podsočka sosni v SSSR, Goslesbumizdat, Moskva — Lenjingrad 1953. 15. GEFFA — Drucksache, Allgemeine Anweisung für Leistungsuntersuhungen (Arbeitsablauf- und Zeitstudien), Reinbek 1959. 16. Gläse r H.: Vorschlag zur Vereinheitlichung der Zeitverteilung in den forstlichen Zeitstudien, International Union of Forest Research Oorganisation, 11-ieme Congres Rome 1953, Firenze 1954. 145 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 24 <-- 24 --> PDF |
17. Häberl e S.: Die deduktive Ermittlung von Richtzeiten für die Holzauerei, München, Basel, Wien 1967. 18. Hil f H. H.: Arbeitswissenschaft, München 1957. 19. Hil f H. H.: Der Hauungsbetrieb, Rubner K., Neudammerforstliches Lehrbuch, Berlin 1955. 20. International Labore Office, Worte Measurement, Genf. 21. Ivano v L: Biologičeskije osnovi ispoljzovanija hvojnih SSSR v terpentinom proizvodstve, Vsesojuznoje kooper. objedinenoje izdateljstvo, Moskva — Leningrad 1934. 22. Kaminsk y G.: Arbeitsphysiologische Grundlagen für die Gestaltung der Forstarbeit, Hamburg 1959. 23. Kerkhve n C: Das Rohmertsche Gesetz, REFA-Nachr., 5/1961. 24. Ko s to v P.: Izučvanija vrhu smoloproduktivnosta na černija bor, Visš. lesotehn. inst. — Sofija, Naučni trudove, tom VIII, Sofija 1960. 25. Kralji ć B.: Organizacija šumske privrede, Skopje. 26. Kutuzo v P.: Osnovi tehnologii podsočki, Goslesizdat, Moskva — Lenjingrad 1947. 27. Landschüt z W.: Zur Frage der Erstellung von Leistungstafeln auf arbeitswisssenschaftlicher und mathematisch-statistischer Grundlage, Hamburg 1968. 28. Lehman n G: Praktische Arbeitsphysiologie, Stuttgart 1962. 29. LeyendeckerH. : Untersuchungen über die körperliche Beanspruchung bei der Waldarbeit im Rahmen einer forstlichen Arbeitsbewegung, Schriftenr. Forstl. Fak. Univ. Göttingen, Band VI/1953. 30. Linde r A.: Statistische Methoden für Naturwissenschaftler, Mediziner und Ingenieure, Basel — Stuttgart 1960. 31. Münc h E: Naturwissenschaftliche Grundlagen der Kiefernharznutzung, Arbeiten aus der Biologischen Reichsanstalt für Land und Forstwirtschaft, Band X, 1/1919. 32. Neidhard t N.: Pokušaj teorijsko-financijskog razmatranja o smolarenju, Sum. List Vol. IV/1930. 33. N i 1 s P. V.: The practical use of physiological research methods in Work study, Proceedings of the Neeting of the Section 32: Operational Efficiency in Stockholm — 30 August — 3 September 1958., Forest Research Institute, Stockholm 1959. 34. Oudi n A.: Etudes sur le gemmage des pins en France, Nancy — Paris — Strasbourg 1938. 35. Pejosk i B.: Istraživanja smolnog sistema, smolarenja i smole molike (Pinus peuce, Grisebach, sa osvrtom na smolni sistem ostalih domaćih borova, God. Zborn. Zemj. — Šum. Fak. Skopie, Šum. knj. VIII—TX/1956. 36. Platze r H. B.: Zur Problematik von Vorgabezeiten für Hauerlohntarife. XIV YUFRO — Kongress, München 1967. Referate VIII, Sect. 31—32. 37. Plavši ć M.: O određivanju šumske takse (cijene drveta na panju), Glasn. Šumske Pokuse 9/1948, p. 259—291. 38. REFA — Buch, Zeitvorgabe, Band 2, Mqnchen 1958. 39. Romano v A.: O normirovaniji truda na podsočke, Gidrolizn. lesohim. Prom., 6/1961. 40. Samsetl., StromnesR., VikT.: Cutting Studies in Norwegian Spruce and Pine Forests, Saertrykk av Meddelelser fra Det Norske Skogforsoksvesen nr. 95 Bind XXVI, 1969. 41. Schillin g W.: Die Körperfunktionen der Forstarbeiter bei verschiedenen Organisationsformen, Arch. Forstw., 8/1962. 42. Serda r V.: Udžbenik statistike, Zagreb 1957. 43. S t e i n 1 i n H.: Zur Methodik von Feldversuchen in Hauungsbetrieb, Mitt. Schweiz. Anst. Forstl. Verswes., 2/1955. 44. Stepha n G.: Untersuchungen über den Einfluss der steigenden und fallenden Schnittfolge auf den Harzertrag bei Pinus silvestris, Arch. Forstw., 10—11/1958. 45. Taborša k D.: Studij rada I. — Studij i analiza vremena (Normiranje), Zagreb 1960. 46. Terzi ć D.: Smolarenje — priručnik za smolarske radnike, Sarajevo 1958. 47. UgrenovićA.-Šolaja B.: Istraživanja o tehnici smolarenja i o kemizmu smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L., Glasn. Šumske Pokuse., 5/1937. 146 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 25 <-- 25 --> PDF |
TIME EXPENDITURE IN REDDENING TREES OF AUSTRIAN PINE AND FACTORS INFLUENCING THIS EXPENDITURE Summary The author deals with the problem of work and time expenditure when redde ning Austrian Pine trees by means of French method of resin-tapping. Investigations were carried out on the territory of the SR Bosnia-Herzegovina. In the time study was applied the method of time observation according to its duration. Measured were the times of all work elements and delays during an 8-hour working day. In the article are dealt with the time expenditures for the basic work element, i. e. reddening of trees. The trees are tapped and accordingly reddened from root swelling up to 4,1 m. above ground. In data processing the method of statistical analysis was applied. The results of the investigation may be summed up as follows: 1. The thickness of bark at any one place along the stem increases with the stem diameter increasing. This relates to the non-reddened bark layer, the layer which remains after reddening, as well as to the one removed by reddening. 2. The time expenditure for cutting one face at a definite height on the tree depends on the bark thickness. As the bark thickness increases in proportion to the stem diameter, so increases also the time required for cutting one face according to the stem diameter, which was proved by computing the significance of differences of arithmetical means concerning the time expenditures. The dispersion of time expenditures in reddening of trees is further caused by the inclination of the slope and the branches occurring on the faces. The differences between the arithmetical means of time expenditures in faces cut on trees from the lower side of the slope and those from the upper side are significant. The same occurs in face with branches and those without branches. 3. When computing the significance of differences of arithmetical means concerning the time expenditures on a flat or gentle terrain and on a steep terrain, it was shown that those differences are significant. From which it was concluded that the time expenditure for reddening depends also on the slope of the terrain. 4. With the help of a regression analysis it was established that there existed a correlation between the times spent for reddening trees on the one hand, and the heights of gutters above ground and slopes on the other. This relation was computed by means of the following regression equation: z´ = 147,255 — 80,3102 . x + 41,529496 . x2 —5,2843861 . x3 + 0,44546763 . y; r = 0,949 + 0,001665; through this analysis a close correlation between the time expenditure and the height of the gutter above ground and the inclination of the slope was proved. 5. A regression analysis proved that up the trees in all diameter classes the bark thickness decreases. 6. The time expenditure for reddening up the trees is not proportional to the bark thickness. With the height of the face above ground increasing the thickness of the bark decreases, while the time consumption increases. 7. The smallest time expenditure on all the slopes is at the 4,1 m.-heigt of the gutter above ground. The time expenditure under most unfavourable conditions is greater than under the most favourable conditions by 70,2°/o. Within the same slope the highest time expenditure differs from the smallest one owing to the varied heights of the gutter above ground by 45,4%>. At the same height of the gutter above ground the highest time expenditure differs from the smallest one by 24,4´"/» at most, owing to the varying slopes of the terrain. Thus a greater height of the gutter above ground influences in a more negative way the efficiency than does the increase of the inclination of the terrain. |