DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LI ST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I
DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 94 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1970


UDK 634.0.284.1:634.0.305:634.0.174.7 Pinus nigra Arnold


UTROŠAK VREMENA ZA ORUMENJAVANJE STABALA CRNOG BORA
I FAKTORI O KOJIMA UTROŠAK OVISI


Dr STEVAN BOJANIN, Zagiteb


I UVOD


Rad koji je potrebno uložiti da bi se proizveli ili iskoristili određeni šumski
proizvodi po svojim osobinama razlikuje se od rada u industriji. Rad u šumarstvu
po svojoj strukturi većinom je kompliciraniji od rada u industrijskoj
proizvodnji, a osim toga izvodi se na otvorenom prostoru, pod nepovoljnim
klimatskim i terenskim uvjetima. Obzirom na ove razlike, i metode proučavanja
rada u šumarstvu razlikuju se od onih u industriji. Mišljenja o analizi radnog
procesa kod proučavanja rada u šumarstvu, načini određivanja utroška
vremena i slično, nisu jedinstveni, kod Geffa (15), Platzera (36), Samseta (40)
i drugih autora.


Radni procesi u pojedinim granama šumarstva mogu se međusobno veoma
razlikovati, pa se prema tome i metode proučavanja rada moraju modificirati.
Rad na sječi i izradi može vremenski i prostorno teći kontinuirano. Međutim
rad na smolarenju borovih stabala sastavljen je od nekoliko radnih operacija
koje su vremenski odvojene, bilo da se izvode jednom ili više puta u jednoj
godini.


II PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA


Jedna od radnih operacija je orumenjavanje stabala koje spada u priprem


ne radove, jednako kao i postavljanje odnosno premiještanje pribora, dok za


rezivanje bjeljenica i sakupljanje smole spadaju u glavne radove.


Struganje strušca i eventualno skidanje opreme su završni radovi.


Orumenjavanje stabala općenito, pa tako i kod francuske metode smolare


nja, vrši se tako da se skine mrtva kora na dijelu debla gdje će se nalaziti bje


ljenica.


Prethodnim istraživanjima primijećeno je da utrošak vremena ovisi o više


faktora, kao visini rumenice od tla, nagibu terena, te debljini kore. Cilj je da


se u ovoj radnji ispita i odredi zakonitost djelovanja naprijed navedenih fak


tora.


Istraživanja su vršena na teritoriju SR BiH, na području smolarskih mani


pulacija Maoča, Višegrad i Bugojno. Nagib terena pokusnih ploha na kojima


su vršena istraživanja kretao se od 0° do 40°. Visina rumenica na stablu kretala


se od 0,30 m do 4,1 m iznad tla.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Na stabla je, obzirom na prsni promjer, na području istraživanja postavljen
slijedeći broj bjeljenica odnosno rumenica:


Prsni promjer stabala Broj bjeljenica na stablu
30-40 cm 1
41—50 cm 2
51—60 cm 3
61 cm 4


Orumenjavanje stabala se vrši strugačem koji je prikazan na slici 1.


SI. 1. Strug za orumenjavanje stabala.


Drška strugača se mijenja prema visini bjeljenice od tla. Orumenjavanje
se mora dovršiti prije početka sezone smolarenja, tj. prije 1. svibnja, a može
se, ako to dozvoljavaju prilike, vršiti od završetka jedne sezone, pa do početka
slijedeće sezone smolarenja. Kod smolarenja se skida mrtva kora, toliko da se
uklone pukotine na kori, tako da ostaje sloj crvene kore debljine 0,5 do 1,0 cm.


III METODIKA RADA


a) Terenski rad


Kod mjerenja utroška vremena primijenjena je metoda kronometraže po
vremenu trajanja. Primijenjen je kronometar s podjelom minute na 100 dijelova
(1/100), a za jedinicu očitanja uzeta je stotinka minute. Radi mjerenja radna
operacija je podijeljena na radne zahvate i prekide, koji su predstavljali jedinice
mjerenja vremena. Mjereni su svi radni zahvati, kao i prekidi u toku rada.


Prilkom mjerenja utroška vremena mjeren je stupanj učinka radnika, pa
je tako određen koeficijent stupnja učinka. Pomoću ovog koeficijenta individualni
utrošci vremena su pretvoreni u tzv. normalna vremena.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Na slici 2a prikazan je način mjerenja visine slivnika od tla, jer je naime
visina rumenice od tla izražena visinom slivnika od tla.


Da bi se ispitalo kako debljina kore utječe na utrošak vremena kod orumenjavanja,
mjerena je debljina neorumenjenog i orumenjenog sloja kore. Rezultati
mjerenja evidentirani su posebno za pojedine debljinske razrede stabala,
te za razne visine slivnika od tla. Na slici 2b prikazana su mjesta gdje je
na stablu specijalnim svrdlom mjerena debljina kore.


SI. 2a. Visina slivnika od tla.


SI. 2b. Mjerenje debljine kore.


Kod mjerenja utroška vremena za orumenjavanje jedne rumenice, označeno
je kome debljinskom razredu odnosno stablu pripada.


bj Obrada terenskih podataka


Kako je naprijed rečeno, kod mjerenja vremena mjereno je vrijeme svih
radnih zahvata i prekida u toku radnog dana. U ovoj radnji će biti tretiran
samo utrošak vremena osnovnog radnog zahvata, tj. rada na samom orumenjavanju
— osnovno tehnološko vrijeme.


Ovi podaci mjerenja vremena obračunati su varijaciono — statističkom metodom,
po niže navedenim formulama:
Aritmetička sredina:


2"xi
Mx =
N


Mx = aritmetička sredina; Xi pojedine vrijednosti mjerenja; N = broj mjerenja.
Standardna devijacija:


-t (X; — MJ2
s


N— 1
s = standardna devijacija.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Srednja greška aritmetičke sredine:
s


sx = ±


KN


Sx = srednja greška aritmetičke sredine.
Koeficijent varijacije:


s


V = + . 100
Mx
V = koeficijent varijacije.
Koeficijent rizika aritmetičke sredine:


2sx 2s
0,0p = + = —
MX Mx KN


0,0p = koeficijent rizika; p = postotna greška aritmetičke sredine. Koeficijent
rizika računat je za 95% vjerojatnosti (zapravo za 95,4%, jer je izvršeno zaokruživanje
na 2sx).


Potreban broj uzoraka N računat je pomoću transformiranog gornjeg izraza:


222


. s


0,0p2 . M2X


za petpostotnu grešku aritmetičke sredine (p = 5%).
Signifikantnost razlika dviju aritmetičkih sredina određena je pomoću faktora
signifikantnosti »t« koji se prema statističarima (Fisher i drugi) obračunava
po ovoj formuli:


Mi — Ms Ni . N2
t = —


/


s Ni + N2


s = . (Xi — Mi)2 + (xs — M2)2
Ni + N2 — 2


(Vidi Linder, 30).
U ovim izrazima Mi i M2 su aritmetičke sredine za koje se računa signifikantnost;
Ni i N2 označavaju broj mjerenja za Mi i M2; »s« je prosječna standardna
devijacija.
Signifikantnost aritmetičkih sredina određena je pomoću veličine faktora
»t« i veličine n = (Ni + N2 — 2), iz tabele III t — raspodjele, Linder (30, str.
465).
Signifikantnost više aritmetičkih sredina određivana je analizom varijance.
Izračunata je varijanca između uzoraka i unutar uzoraka, pa je kvocijent ovih




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 7     <-- 7 -->        PDF

vrijednosti dao veličinu F. Zatim je pomoću vrijednosti F i broja stepena slobode
iz tabele F — distribucije određeno da li između tretiranih aritmetičkih
sredina postoji statistički signifikantna razlika.


Poslije obračuna aritmetičkih sredina, standardnih devijacija i signifikantnosti,
vidjelo se iz grafičkog prikaza da postoji korelacija između utroška vremena
osnovnog radnog zahvata s jedne strane te visine slivnika i nagiba terena
s druge strane.


Posebno je istražena korelaciona veza između debljine kore rumenice i visine
rumenice od tla, da bi se ispitala veza između utroška vremena za orumenjavanje
i debljine kore duž stabla.


Navedene korelacione veze izražene su regresionim jednadžbama, tj. izvršeno
je računsko izjednačenje mjerenih podataka. Primijenjene korelacione
jednadžbe kao i rezultati izjednačenja bit će prikazani i razmotreni u poglavlju
»Rezultati istraživanja«.


Kod rada na orumenjavanju nastoji se da površine rumenica budu jednake,
pa ipak se one međusobno razlikuju, jer površine radnik određuje okularno,
ne upotrebljavajući šablonu. Zato je iz mjerenih podataka na svakoj primjernoj
plohi određena srednja površina rumenice, te srednja površina rumenice za
sve primjerne plohe.


Zatim je normalni srednji utrošak vremena za orumenjavanje na pojedinim
primjernim plohama preračunat na potrebno normalno vrijeme za orumenjavanje
opće srednje površine rumenice.


Preračunavanje je izvršeno pomoću slijedećeg izraza:


t : Pi = ts : Ps
t = normalni utrošak vremena za orumenjavauje rumenice u određenoj pri


mjernoj plohi.
Pi = srednja površina rumenice u određenoj primjernoj plohi.
ts = normalni utrošak vremena za orumenjavanje opće srednje površine ru


menice.
Ps = opća srednja površina rumenice.


Debljina kore (jednostruka) obračunata je iz mjerenih podataka kao aritmetička
sredina, odvojeno za svaku primjernu plohu po debljinskim razredima.
Posebno su obračunate dvije vrijednosti: debljina kore prije i debljina kore poslije
orumenjavanja. Razlika ovih dviju vrijednosti predstavlja debljinu orumenjenoga
sloja kore. Ovaj podatak nam je kasnije poslužio kod usporedbe utroška
vremena za orumenjavanje kod stabala s raznom debljinom kore.


IV REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Način obračunavanja srednjih vrijednosti utrošaka vremena, uz zahtjev za
određeni koeficijent rizika, prikazan je u »Metodici rada«. Koeficijent rizika
uzet je 0,05, za 95% vjerojatnosti i tome ja zahtjevu udovoljeno.


Kod utrošaka vremena pojedinih radnih zahvata kod smolarenja, primijećena
je određena disperzija. To je slučaj i kod orumenjavanja stabala. Osvrnut
ćemo se na uzroke disperzije.


Uzroci disperzije su umor i stanje raspoloženja radnika za rad, a gdje god
se radi oruđem koje je potrebno oštriti uzrok je i stanje oštrine alata. To je




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 8     <-- 8 -->        PDF

slučaj i kod orumenjavanja stabala. Međutim adekvatnom visinom dodatka za


odmor i redovitim oštrenjem i održavanjem alata ovi uzroci disperzije utro


šaka vremena mogu se eliminirati.


Dalji uzroci disperzije utrošaka vremena kod orumenjavanja stabala su sli


jedeći:


1. Debljina kore.
2. Položaj rumenica na stablu, obzirom na inklinaciju terena.
3. Grane na rumenici.
Ad 1. Budući da je debljina kore važan činilac kod rada na orumenjavanju
stabala, to sam istraživanju debljine kore posvetio odgovarajuću pažnju.
Podaci o debljini kore nalaze se u tabeli 1.
Kao što se vidi, prikazana je debljina neorumenjenog a zatim orumenjenog
sloja kore, te debljina sloja koji se prilikom orumenjavanja uklanja strugačem.
Navedeni podaci su prikazani po debljinskim razredima na raznim visinama
na stablu od 45 cm do 280 cm od tla.
Iz iznesenih podataka se konstatira slijedeće:


1. Debljina kore se povećava s debljinom stabla. Ovo se odnosi kako na neorumenjeni
sloj kore tako na sloj koji ostaje iza orumenjavanja, kao i na onaj
koji se uklanja orumenjavanjem.
2. Debljina kore za isto stablo se smanjuje s udaljenošću dijela stabla
od tla.
Iako se na debljim stablima, odnosno nižim dijelovima na stablu, skida kod
orumenjavanja deblji sloj kore, ipak kod debljih stabala i nižih dijelova na
stablu poslije orumenjavanja ostaje deblji sloj kore nego kod tanjih stabala i
viših dijelova na stablu.


Radnik kod orumenjavanja skida tako debeo sloj kore, da ukloni pukotine
na kori, tj. da rumenica bude glatka. Iz rezultata tabele slijedi, da se dubina
pukotine povećava s debljinom kore.


Debljina skinutog sloja kore kod stabala 2. i 3. debljinskog razreda tretirana
je zajedno, jer na ovim stablima treba da dođe po jedna bjeljenica, odnosno
rumenica. Ova prosječna debljina kore za navedeni dio visine stabla označena
je indeksom 100. S povećanjem debljine stabala, tj. kod jačih debljinskih
razreda, taj se indeks postepeno povećava kako se to u tabeli vidi.


Ispitano je nadalje kako se kreće utrošak vremena orumenjavanja jedne
rumenice, kod stabala razne debljine. U tu svrhu, kod mjerenja utroška vremena,
evidentirani su posebno utrošci vremena za orumenjavanje jedne rumenice,
kada ih se na stablu nalazi po 1, 2, 3 i 4.


U poglavlju »Problematika i cilj istraživanja« navedeno je koliko bjeljenica
treba da se postavi na svako stablo određenog debljinskog razreda.


Obzirom na ovaj propis i činjenično stanje koje je ustanovljeno na terenu,
u daljim razmatranjima uzimamo, da se na stablima 3. debljinskog razreda nalazi
po jedna bjeljenica, u 4. debljinskom razredu po dvije, u 5. po tri, a u 6. i
dalje po četiri bjeljenice na stablu. Iz ovoga se vidi i odnos debljine sloja kore
koja se orumenjavanjem skida s rumenica, kada ih se na stablu nalazi po 1, 2,
3 i 4.


Prema tome, iz podataka o debljini slojeva kore koji su iskazani u tabeli 1,
a odnose se na stabla raznih promjera, odnosno raznih debljina kore, može se,




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 9     <-- 9 -->        PDF

131




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 10     <-- 10 -->        PDF

obzirom na prikazani odnos između debljine stabala i broja bjeljenica na stablu,
odrediti debljina kore prije i poslije orumenjavanja, te debljina orumenjenog
(skinutog) sloja kore na stablima s 1, 2, 3 i 4 bjeljenice.


Dalje je ispitan odnos utrošaka vremena za orumenjavanje jedne bjeljenice
na stablima raznih promjera, odnosno raznih debljina kore.


Signifikantnost razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena za orumenjavanje
bjeljenica na stablima raznih debljina za više od dvije aritmetičke sredine
ispitana je analizom varijance, a u dva slučaja još je ispitana i signifikantnost
za dvije aritmetičke sredine, kako se vidi u tabeli 2.


Ovakva komparacija utrošaka vremena unutar pojedinih primjernih ploha
moguća je, jer je rad vršio isti radnik istoga dana, a stabla razne debljine su
stablimične smjese. Razlika u utrošcima vremena je nastala samo zbog razlike
debljine stabala, odnosno razne debljine sloja kore koji se skida. Prema Steinlinu
(43) u ovome slučaju ne mora se uzeti u obzir stupanj učinka, jer je stupanj
učinka u prosjeku isti za utrošak vremena osnovnog zahvata kod svih rumenica,
budući da se sva stabla orumenjavaju naizmjenično.


Kako vidimo u tabeli 2, signifikantnost aritmetičkih sredina utrošaka vremena
obzirom na debljinu kore utvrđena je u svim slučajevima, izuzev u odjelu


128. Od ostalih pet slučajeva u četiri slučaja jačina signifikantnosti zadovoljava
koeficijent rizika od 0,01, a u petom slučaju koeficijent rizika samo od 0,05.
Prema tome, možemo reći da utjecaj debljine kore na utrošak vremena kod
orumenjavanja stabala nije uvijek statistički siguran. Također nemamo u svim
slučajevima pravilnost povećanja utroška vremena srazmjerno debljini stabala.


Ipak, u prosjeku se povećanje utroška vremena kreće od tanjih stabala prema
debljima. To povećanje, međutim, po veličini zaostaje od postotka povećanja
debljine sloja kore koji se skida kod orumenjavanja, kako se vidi u tabeli 1. Povećanje
utroška vremena je prema tome degresivno.


Ovo se djelomično može protumačiti tako, đa je urađivanje i pripremno


vrijeme kod rada na stablima s jednom rumenicom ponovo potrebno kod svake


rumenice.


Ako se na stablu nalazi više rumenica, urađivanje i pripremno vrijeme o


staje isto kao kod stabala s jednom rumenicom, jer za rad na ostalim rumeni


cama nije potrebno novo urađivanje i pripremno vrijeme (na primjer zauzi


manje stava za rad), budući da se rad događa odmah poslije kratkog vremena


utrošenog za obilaženje oko stabla. Na primjer kod visokih rumenica gdje se


rad vrši strugačem na dugačkoj dršci, radnik i ne spušta strugač negc ga kod


obilaženja oko stabla drži u visini rumenice.


Dalje tumačenje za ovo degresivno povećanje utroška vremena bilo bi u
tome, da je utrošak vremena za orumenjavanje jedinice kubature kore kod orumenjavanja
manji, ako je kora deblja, kao što je to na primjer slučaj kod sječe
i izrade u eksploataciji šuma gdje utrošak vremena za izradu 1 m3 sortimenata
opada s povećanjem kubnog sadržaja stabala, Hilf (19).


Zbog toga i povećanje utroška vremena kod orumenjavanja zaostaje — ne
povećava se istim tempom kao debljina kore.


Ad 2. U tabeli 3 prikazane su aritmetičke sredine utroška vremena za orumenjavanje
jedne rumenice i to posebno one s gornje strane i sa strane nagiba
zajedno, a posebno s donje strane nagiba; sastojine su raznog nagiba od 25° do
33°, a visina slivnika od tla je od 60 cm do 335 cm.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 11     <-- 11 -->        PDF

133




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Srednji utrošci vremena orumenjavanja stabala s gornje i donje strane nagiba


(Visina slivnika od 61 cm i više nad tlom)
Tabela 3


ManipuOdjel
Nagib Visina Ostale bjeljenice Donje bjeljenice
lacija terena slivnika utrošak vremena utrošak vremena t
o od tla Mx i sx Mx ± sx
cm 1/100 min


Višegrad 102 33 61 75,1 1,53 79,4 1,96
Maoča 132 36 240 144,1 2,32 173,6 9,56
Maoča 133 29 244 166,4 2,13 221,7 11,19
Maoča 438 25 279 100,5 1,84 123,5 4,89 4,293
Višegrad 50 28 418 200,5 6,79 202,3 9,41
Višegrad 50 28 418 220,5 7,58 234,8 14,79
Višegrad 103 33 333 172,5 5,20 194,9 13,42
Višegrad 103 33 333 125,3 4,79 148,4 5,33
Bugojno Suljaga 27 111 92,8 2,79 108,1 3,79


1297,7 1486,7 189
1486,7 — 1297,7 == 189 -= 14,6%
1297,7
i
Kako se iz tabele vidi, utrošci vremena za orumenjavanje rumenica s donje
strane nagiba su redovito veći; međutim utjecaj visine rumenice 60 cm do
420 cm od tla u sastojini na razliku utroška vremena za orumenjavanje rumenica
s donje strane nagiba i ostalih nije mogao biti dokazan.
Utrošak vremena za orumenjavanje stabala s donje strane nagiba prosječno
je za 14,6% veći od utroška vremena za ostale bjeljenice.
Signifikantnost razlike aritmetičkih sredina utrošaka vremena računata
je za odjel 438 i dobivena je vrijednost za t = 4,293. Za koeficijent rizika 0,05
granična vrijednost za t = 1,973 (n = 186); prema tome utjecaj nagiba terena
na utrošak vremena kod orumenjavanja je signifikantan.
U tabeli 4 prikazane su također za visine rumenica 20 cm iznad tla, aritmetičke
sredine utrošaka vremena za orumenjavanje rumenica s donje strane
nagiba, a zatim rumenica s gornje i bočne strane, za koje je utrošak vremena
uzet zajedno. Nagib terena je prosječno 28°. I ovdje postoji razlika u utrošku
vremena, međutim obratno nego u tabeli 3, tj. utrošak vremena za orumenjavanje
rumenica s donje strane nagiba je manji prosječno za 6,5%.


Srednji utrošci vremena za orumenjavnje stabala s gornje i donje strane nagiba
(Visina slivnika 21 cm nad tlom)
Tabela 4


Manipulacija
Odjel Nagibterenao
Visina
slivnika
od tla
Ostale bjeljeniceUtrošak vremenaM* ± sx
Donje bjeljenice
Utrošak vremena
Mj + Sj
cm 1/100 min
Višegrad
Višegrad
Višegrad
58
58
102
26
26
33
21
21
21
222,0
179,6
102,5
5,964.504.51
204,3
171,4
95,8
9,76
6,40
4,40
504,1 471,5
504,1 -
471,5 = 32,6
32,6
504,1
. 100 = 6,5»/o




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Ovo smanjenje utroška vremena može se objasniti time, što se kod rada na
ravnom terenu i s gornje strane nagiba, na visini od 0,20 m od tla radnik mora
sagnuti, uslijed čega dolazi do statičkog opterećenja. Međutim, ako je rumenica
s donje strane nagiba terena, njena visina je prema radnikovom tijelu viša i
statičko opterećenje se smanjuje.


Ovo je slučaj samo ako je rumenica 20 cm iznad tla, jer kako u tabeli 3 vidimo,
već za visinu 60 cm od tla utrošak vremena za orumenjavanje rumenica
s donje stiane nagiba je veći.


Rezultati analize utjecaja položaja rumenica, obzirom na nagib terena služe
nam samo kao dokaz da je nagib terena uzrok disperzije utrošaka vremena.
Inače, smatramo da na račun povećanja utroška vremena za orumenjavanje
rumenica s donje strane, ne treba dodati nikakav dodatak zbog otežavajućih
okolnosti, jer redovita je pojava da se na strmim terenima rumenice nalaze i
s gornje i s donje strane nagiba. Zato se kod izračunavanja aritmetičkih sredina
utrošaka vremena uzimaju utrošci vremena zajedno, bez obzira na položaj
rumenice u odnosu na nagib terena, a utjecaj nagiba terena ipak dolazi do izražaja.


Naprijed su navedeni činioci koji dovode do disperzije utroška vremena
kod orumenjavanja: debljina kore stabala raznih debljina; položaj bjeljenice u
odnosu na nagib terena; grane na rumenici. Svi ovi činioci djeluju na utrošak
vremena u istoj sastojim, određenog nagiba terena i visine rumenica od tla. Kod
obračunavanja srednjih vrijednosti utrošaka vremena za orumenjavanje stabala
u određenoj sastojini, tretirati posebno utroške vremena obzirom na navedene
faktore, bilo bi komplicirano.


Stoga smo ispitali disperzije utrošaka vremena u sastojini gdje djeluju gore
navedeni činioci. Ovdje su prikazane normalizirane disperzije utrošaka vremena.


Kako se vidi iz slike 3 i navedenih rezultata, utrošci vremena daju zadovoljavajuću
distribuciju frekvencija, pa su svi utrošci vremena za orumenjavanje
u određenoj sastojini tretirani zajedno i pored djelovanja navedenih faktora.


-10 lT* + 16 +26 +36
SI. 3. Distribucija frekvencija utrošaka vremena za orumenjavanje stabala.
135




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Ad 3. Zbog grana na rumenici, utrošak vremena za orumenjavanje u prosjeku
se povećava za 13,5´%, kako je to konstatirano. Ovo povećanje se odnosi
na rumenice iznad 2,50 m od tla, jer na nižim dijelovima stabala nije bilo grana.


Signifikantnost aritmetičkih sredina utrošaka vremena za orumenjavanje
rumenica s granama i bez grana računata je za podatke iz odjela 139; t = 7,798
a za koeficijent rizika 0,05 i n = 222 granična vrijednost za t = 1,97. Iz toga se
vidi da je utjecaj grana na rumenici na utrošak vremena za orumenjavanje varijaciono
statistički zasiguran. Ovaj otežavajući utjecaj grana na učinak rada
treba uzeti u obzir kod tretiranja otežavajućih okolnosti pri radu.


Površina rumenica


U tabeli 5 prikazane su aritmetičke sredine dužina i širina rumenica, posebno
za zarezivanje bjeljenica abloom i raskleom. Kako se vidi, širine rumenica
su u obadva slučaja iste, dok su rumenice za raskle nešto duže. Međutim
površine rumenica se međusobno razlikuju samo za 6,2%. Stoga je izračunata
zajednička srednja vrijednost površine rumenica za abšo i raskle.


Signifikantnost dimenzija rumenica za abšo i raskle


Tabela 5


Vrsta alata Duljina rumenice
cm
Mx ± sx
Širina rumenice
cm
abšo
raskle
t za koeficijent rizika 0,05
58,6 ± 0,232
62,6 + 1,364
4,843
28,928,9
+ 0,123
± 0,352


Treba uzeti u obzir da je kod dužine rumenice uzet i dio koji je prošle godine
već ´bio orumenjen, a nije iskorišten, pa je sada ponovo orumenjen.


Utrošci vremena (Mx) za orumenjavanje na pojedinim primjernim plohama
odnosili su se na površine rumenica na tim primjernim plohama. Da bi ovi
podaci bili komparabilni, utrošci vremena preračunati su na srednju površinu
rumenica svih primjernih ploha, kako je to objašnjeno u »Metodici rada«.


Određivanje normalnih utrošaka vremena za orumenjavanje i njihova
regresiona analiza


Srednje vrijednosti utrošaka vremena za orumenjavanje jedne rumenice
(Mx) normalizirane su (pretvorene u normalni učinak 100%) pomoću koeficijenta
stupnja učinka.


Kako je u prvom dijelu istraživanja izneseno, mjerenja utroška vremena
su vršena na primjernim plohama raznih inklinacija, a rumenice, su se nalazile
na stablima na raznim visinama od tla.


Istraživanja utroška vremena za orumenjavanje stabala vršena su na primjernim
plohama od 0" do 39° inklinacije, te na visinama na stablu 0,20 m
do 4,20 m od tla.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Potrebno je bilo istražiti da Ü postoji korelaciona veza između utroška vremena
za orumenjavanje i visine rumenice od tla.


Da bi se ispitao i utjecaj nagiba terena, posebno su tretirani utrošci vremena
za stabla na ravnom, a posebno na strmom terenu. Zato su primjerne
plohe podijeljene u dvije grupe:


a) ravni teren, srednjeg nagiba 9°,


b) strmi teren, srednjeg nagiba 30,5°.


Na slici 4 nanesene su na apscisnu os visine slivnika od tla, a na ordinatnu
os aritmetičke sredine (Mx) utroška vremena za orumenjavanje jedne rumenice,
srednje površine 1778 cm2. Slika 4 odnosi se na teren srednjeg nagiba 9°.


Utrošci vremena za orumenjavanje rumenica s granama nisu ovdje ušli u
obzir; oni su tretirani posebno, kod uzimanja u obzir otežavajućih okolnosti
pri radu.


Na slici 5 naneseni su na isti način podaci za rad na strmom terenu.


c


E


40 .
30 .
20


10 .
100 ..
I 1 ; 1 1 1 l-t-l ´


0´5 VI V8 20 24 m.


SI. 4. Originalni i izjednačeni podaci utrošaka vremena za orumenjavanje stabala
na ravnom terenu.


02 05CT6 TO TI ß « 21 23 24 2 5 29 3 3 39 m.


SI. 5. Originalni i izjednačeni podaci utrošaka vremena za orumenjavanje stabala
na strmom terenu.


Iz izlomljenih linija u oba slučaja može se pretpostaviti da postoji korelaciona
veza između utrošaka vremena za orumenjavanje i visine rumenica od
tla. Vidi se da je utrošak vremena za orumenjavanje na nižim dijelovima stabala
razmjerno visok; da se postepeno smanjuje, kako visina rumenice na stablu
do izvjesne visine raste; da s daljnjim povećanjem visine rumenica na stablu
od tla utrošak vremena ponovo raste.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Tendencija kretanja izlomljenih linija utroška vremena kod ravnog, odnosno
blago nagnutog kao i strmog terena međusobno su slične, ali su utrošci
vremena za orumenjavanje na stablima na strmom terenu za sve visine rumenica
od tla redovito veći od utrošaka vremena na rumenicama odnosno stablima
na ravnijem terenu.


U oba slučaja korelaciona veza je istražena tako, da su podaci, posebno za
ravni i strmi teren, izravnati varijaciono-statističkom metodom. Korelacija između
utrošaka vremena i visine rumenice od tla izračunata je primjenom regresione
krivulje, parabole drugog stupnja, po formuli:


y´ = a + bx + cx2 + dx3


y´ = izravnati utrošak vremena za orumenjavanje 1 rumenice na određenoj
visini slivnika od tla.
x = visina slivnika od tla (m).
a, b, c, d = parametri.


Utrošci vremena za orumenjavanje jedne rumenice na jednoj primjernoj
plohi tj. na istoj visini od tla na stablu, zajedno su tretirani, bez obzira koliko
se rumenica nalazi na stablu.


U tabeli 6 prikazani su izračunati parametri.


Parametri regresionih jednadžbi za utrošak vremena kod orumenjavanja


Tabela 6


Teren Koeficijent korelacije Parametr i
r + fr a b c d


ravni 0,998 ± 0,000023 +196,288 —143,662 +69,08561 —9,457504
strmi 0,969 ± 0,001208 +160,574 — 68,1829 +40,14770 —5,547262


Uslovi rada u prvom i drugom slučaju su isti, izuzev nagib terena. Kako
se iz obračuna podataka vidi, izjednačene vrijednosti (y´) kod strmog terena u
svim su slučajevima veće nego kod ravnog terena, izuzev na 0,5 m visine slivnika
od tla. Prema tome, nagib terena djeluje kao otežavajuća okolnost pri radu.
Izjednačene vrijednosti su također prikazane na slikama 4 i 5.


Utrošak vremena kod rada na strmom terenu veći je za rumenice kada su
slivnici iznad 50 cm od tla, prosječno za 24,7%.


Kod rumenica gdje su slivnici 50 cm od tla, utrošak vremena na strmom
terenu manji je za 4,7%. To je zbog toga što je kod nižih rumenica na strmom
terenu njihov položaj prema tijelu radnika viši i rad se vrši s manje statičkog
opterećenja. U svakom slučaju nagib terena utječe na visinu učinka, bilo pozitivno
ili negativno.


Iz rezultata prikazanih u tabelama 7 i 8 i slikama 4 i 5 vidi se da postoje
razlike utrošaka vremena za orumenjavanje stabala, obzirom na nagib terena.
Stoga su ispitane signifikantnosti razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena
za orumenjavanje na ravnom i na strmom terenu i to za slijedeće visine
slivnika od tla: 0,5 m; 1,1 m; 1,6 m; 2,0 m; 2,3 m; 2,4 m.


Kako se iz dobivenih rezultata prikazanih u tabeli 9 vidi, signifikantnost
razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena za orumenjavanje stabala na


138




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 17     <-- 17 -->        PDF

139




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 18     <-- 18 -->        PDF

ravnom i strmom terenu postoji na svim ispitanim visinama na stablu, od 0,5
m do 2,4 m iznad tla. Prema tome, utrošak vremena kod orumenjavanja ovisi
i o nagibu terena na kome se stabla nalaze.


Budući da nagib terena ima utjecaja na utrošak vremena, to je i on kod
korelacione analize uzet u obzir kao neovisna varijabla.


Prema tome, u drugoj varijanti korelacione analize postoje dvije neovisne
varijable: visina slivnika od tla i nagib terena. Nagib terena je kod orumenjavanja
uzet u obračun u obliku postotka nagiba (tangens kuta nagiba x . 100).


Obračun korelacije za utrošak vremena radnog zahvata orumenjavanja
jedne rumenice kao ovisne varijable, te visine slivnika i nagiba terena kao neovisnih
varijabli izvršen je po slijedećoj regresionoj jednadžbi:


z´ = a + b . x + c . x2 + d . x3 + e . y
z´ = izjednačena vrijednost utroška vremena;
x = visina slivnika od tla;
y = nagib terena (kao postotak nagiba terena);
a, b, c, d, e = parametri.


Obračunati parametri: a = +147,255; b = —80,3102; c = +41,429496;
d = —5,2843861; e = 0,44546763.
Pomoću ovih parametara, uvrštavajući pojedine vrijednosti »x« i »y« dobili
smo izjednačene vrijednosti »´z´«.
Koeficijent korelacije: r = 0,949; fr = 0,001665.


U izlaganju o debljini kore stabala i utrošku vremena za orumen javan je,
uspoređivan je utrošak vremena za orumenjavanje na određenoj visini od tla
kod stabala razne debljine, a prema tome i različite debljine kore. Kako se iz
izloženih rezultata vidi, ako se radi o istoj visini od tla na stablu, s povećanjem
debljine kore u prosjeku se povećava i utrošak vremena za orumenjavanje.


Kako se vidi u tabeli 10, kod stabala svih debljinskih razreda s povećanjem
visine od tla, debljina kore se smanjuje. Stoga ćemo ispitati u kakvom odnosu
stoji debljina kore duž stabla i utrošak vremena za orumenjavanje.


Debljina kore na stablima crnog bora


Tabe la 10


Visina Debljinski razredi stabala (prsni promjer cm)


slivnika 25 35 45 55
od Jednostruka debljina kore, izjednačene vrijednosti (y´);
tla neizjednačene vrijednosti (y)


y y y´ y y´ y


r r


cm mm


i


45 22,1 21,0 23,6 24,1 24,2 24,2 26,8 26,0
110 19,8 20,3 21,3 20,9 22,2 21,9 24,5 24,9
190 17,0 16,7 18,5 18,3 19,8 19,3 21,7 21,3
240 15,2 14,5 16,7 16,3 18,2 18,1 20,0 20,2
260 14,5 16,0 16,0 17,4 17,8 18,6 19,3 20,3
290 13,5 14,9 14,9 16,1 16,7 18,7 18,2 21,4
340 11,7 11,2 13,2 12,3 15,2 13,8 16,5 14,7


Neizjednačeni podaci o debljini kore iz tabele 10 prikazani su grafički na
slici 6. Iz grafičkog prikaza može se pretpostaviti da postoji korelaciona veza




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 19     <-- 19 -->        PDF

između jednostruke debljine kore i visine rumenice od tla, i to tako da se s povećanjem
visine od tla na stablu debljina kore smanjuje. Ova pretpostavka se
odnosi na stabla svih tretiranih debljinskih razreda stabala.





Ć1´20


n


4S 110 M 240 250 290 340 c^


VISiNA SLIVNIKA 00 TLA


SI. 6. Jednostruka debljina kore stabala crnog bora po đebljinskim razredima
na raznim visinama od tla.


fL


e-so


E


20


10


^25 35 4L- 5 5 crn


DEBUuNSKI HA´ZREDI STABALA


SI. 7. Jednostruka debljina kore borovih stabala na određnoj visini od tla za stabla
raznih debljina.


Korelaciona veza između debljine kore i visine rumenice od tla, kod stabala
debljinskih razreda 25 cm, 35 cm, 45 cm i 55 cm, izračunata je primjenom
regresione jednadžbe za regresiju pravca:


y´ = a + bx
Visina rumenice prikazana je visinom slivnika od tla.
y´ = izravnata jednostruka debljina kore u mm, prije orumenjavanja, na sre


dini dužine rumenice, kod određene visine slivnika od tla.
x = visina slivnika od tla u m.
a, b — parametri.


Izračunati parametri i koeficijenti korelacije prikazani su u tabeli 11. Iz
dobivenih koeficijenata korelacije može se zaključiti da između debljine kore
i visine rumenice na stablu gdje je kora mjerena, postoji prema Chaddocku
(Serdar 42), značajna odnosno uska veza.


Izjednačene vrijednosti debljine kore prikazane su u tabeli 10 i na slici 6.
Vidi se da duž debla debljina kore opada kod svih debljinskih razreda. Dalje
su izjednačeni rezultati debljine kore iz tabele 10 prikazani na slici 7 tako da
se vidi debljina kore na određenoj visini od tla kod stabala raznih debljina.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Parametri regresionih jednadžbi za debljinu kore


Tabela 11


Debljinski
razred
đl,30
cm a
Param e tr i
b
Koeficijent
korelacije
r±f r
25
35
45
55
++
+
+
23,6714
25,1840
25,5592
28,3704
——
——
0,035110
0,035281
0,030531
0,034914
0,782 +
0,807 +
0,760 +
0,646 +
0,0539
0,0164
0,0221
0,0443


Iz prikaza se vidi da na svim obuhvaćenim visinama od tla (od 45 cm do
340 cm), kod sva četiri debljinska razreda stabala, s povećanjem debljine stabala
povećava se i debljina kore.


Sada ćemo se osvrnuti na odnos između debljine kore duž stabla i utroška
vremena za orumenjavanje.


Na slici 8 je prikazana jednostruka debljina kore za stabla debljinskog razreda
od 45 cm na raznim visinama od tla, od 0,5 m do 3,4 m. Kako je već i naprijed
prikazano s povećanjem visine od tla, debljina kore opada.


—. — —Debljina kore za debljinski razred 45 em


....-—utro5ah_vremena,2a orumenjavartje jedne rumenice


X.
SI. 8. Utrošak vremena za orumenjavanje stabala debljinskog razreda 45 cm. na
raznim visinama od tla te jednostruka debljina kore.


Na istoj slici prikazan je i utrošak vremena za orumenjavanje stabala 45 cm
prsnog promjera na raznim visinama od tla na stablu, na ravnom terenu.


Kada usporedimo tendenciju kretanja debljine kore duž stabla s utroškom
vremena za orumenjavanje, primjećujemo da su tendencije kretanja različite.
S povećanjem visine od tla debljina kore opada, dok se utrošak vremena s porastom
visine smanjuje samo do prsne visine, a zatim se povećava.


Kada bi utrošak vremena za orumenjavanje duž jednog stabla bio proporcionalan
debljini kore, imao bi istu tendenciju kretanja obzirom na visinu stabla
kao i debljinu kore, tj. utrošak vremena bi se smanjivao. Međutim primjećuje
se da iznad prsne visine na stablu utrošak vremena za orumenjavanje raste,
premda debljina kore opada. Iz toga se može zaključiti da utrošak vremena
za orumenjavanje u ovome slučaju ne ovisi o debljini kore. Otežavajući uvjeti
rada na većoj visini na stablu kod orumenjavanja dovode do povećanja utroška
vremena, unatoč smanjenoj debljini kore. Prema tome, opadanje debljine kore
duž stabla ne uzrokuje smanjenje utroška vremena orumenjavanja.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Visina rumenica na područjima gdje su se vršila istraživanja kreću se od
0,2 do 3,9 m od tla, a nagib terena od 0° do 39°.
Godišnja visina (duljina) bjeljenica iznosi prosječno oko 30 cm, tj. svake
se godine slivnik i ostali pribor premješta na više za ovu visinu.


Pomoću regresione jednadžbe izračunati su utrošci vremena za orumenjavanje
jedne rumenice na raznim visinama rumenica od tla, od 0,2 m do 4,1 m
na svakih 30 cm, a za razne nagibe terena od 0% do 77,5% nagiba, posebno za
svakih 5´% nagiba terena.


Prvi nagib terena obuhvaća prosječni nagib od 0% do 20´% nagiba, jer su
razlike utjecaja terena do gornje granice ovoga nagiba malene i mogu se zanemariti.


Geffa (15), kako je već naprijed napomenuto, kod radova na eksploataciji
šuma određuje dodatak zbog otežavajućih uslova rada na strmom terenu tek
za nagibe preko 25%.


Rezultat ovoga obračuna prikazan je u tabeli 12 i slici 9. Najpovoljniji su
uslovi rada, tj. najmanji je utrošak vremena, na svim nagibima, za visinu slivnika
1,4 m od tla. Utrošak vremena pod najnepovoljnijim uslovima veći je od
onoga pod najpovoljnijim za 70,2%. Unutar istoga nagiba najveći utrošak se


, ORUMENJAVANJE iedne bielienice


_J I ,, ´ ´ l— 1 1 L_ 1 1 > -*— L


02 i)5 O´S n ´ K O 20 23 26 23 32 35 3»


SI. 9. Izjednačeni utrošci vremena za orumenjavanje jedne rumenice na raznim
visinama od tla i raznim nagibima terena.


razlikuje od najmanjeg zbog različite visine slivnika od tla za 45,4%.. Na istoj
visini slivnika od tla najveći utrošak vremena razlikuje se od najmanjega maksimalno
za 24,4%, zbog različitog nagiba terena. Prema tome, veća visina slivnika
od tla negativnije utječe na učinak nego povećanje inklinacije terena.


Naprijed je u ovoj radnji prikazano da se utrošci vremena za orumenjavanje
na određenoj visini na stablu međusobno razlikuju ovisno o debljini kore
koja opet ovisi o debljini stabla. Debljina stabla je u radnji indirektno prikazna
kako je objašnjeno o broju rumenica na stablu. Ako utroške vremena za




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Osnovno tehnološko vrijeme (t„) orumenjavanja jedne rumenice


Tabela 12


Visina
slivnika do 11°20´ 15°20´
Nagi b teren a
20°30´ 25°20´ 29»50´ 34°0´ 37°45´
od tla do 20% 27,5% 37,50/0 47,5%» 57,5°/» 67,5% 77,5°/(
n i 1/100 min
0,2 140,6 145,1 149,5 154,0 158,4 162,9 167,3
0,5
0,8
124,6
114,7
129,1
119,1
133,5
123,6
138,0
128,0
142,4
132,5
146,9
136,9
151,3
141,4
1,1 109,9 114,4 118,8 123,3 127,7 132,2 136,7
1,4 109,5 114,0 118,4 122,9 127,3 131,8 136,2
1,7
2,0
112,6
118,3
117,0
122,7
121,5
127,2
125,9
131,6
130,4
136.1
134,9
140,5
139,3
145,0
2,3 125,7 130,2 134,6 139,1 143,5 148,0 152,5
2,6 134,1 138,6 143,0 147,5 151,9 156,4 160,8
2,9 142,5 147,0 151,4 155,9 160,3 164,8 169,3
3,2 150,2 154,6 159,1 163,5 168,0 172,4 176,9
3,5 156,1 160,6 165,0 169,5 173,9 178,4 182,9
3,8 159,6 164,0 168,5 173,0 177,4 181,9 186,3
4,1 159,7 164,1 168,6 173,0 177,5 182,0 186,4


orumenjavanje jedne rumenice na stablima raznih debljina tretiramo zajedno,
srednja vrijednost utroška vremena ovisit će o debljinskoj strukturi stabala.


Dobiveni utrošci vremena odnose se na orumenjavanje jedne rumenice za
prosječni odnos broja stabala u sastojini s jednom, dvije, tri i četiri bjeljenice
na stablu kao 51´%, 38´%, 9% i 2% u odnosu na ukupan broj stabala, odnosno
na srednje plošno stablo u sastojin od 43 cm prsnog promjera.


Na osnovu rezultata provedenih istraživanja, mogu se postaviti slijedeći


ZAKLJUČCI:


1. Debljina kore na bilo kojem mjestu duž stabla povećava se s debljinom
stabla. Ovo se odnosi na neorumenjeni sloj kore, sloj koji ostale iza orumenjavanja,
kao i onaj koji se uklanja orumenjavanjem.
2. Utrošak vremena za orumenjavanje jedne rumenice na određenoj visini
na stablu ovisi o debljini kore. Kako se debljina kore povećava srazmjerno
debljini stabla, utrošak vremena za orumenjavanje jedne rumenice također se
povećava prema debljini stabla, što je dokazano računanjem signifikantnosti
razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena.
Disperzija utrošaka vremena kod orumenjavanja stabala uzrokovana je još
inklinacijom terena i granama na rumenici. Razlike između aritmetičkih sredina
utrošaka vremena kod rumenica s donje strane nagiba i onih s gornje strane su
signifikantne. Isti je slučaj kod rumenica s granama te onih bez grana.


3. Računanjem signifikantnosti razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena
za orumenjavanje stabala na ravnom odnosno blagom teerenu i na strmom
terenu, pokazalo se da su ove razlike signifikantne.
Iz toga je zaključeno da utrošak vremena za orumenjavanje ovisi i o nagibu
terena.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 23     <-- 23 -->        PDF

4. Regresionom analizom utvrđeno je da postoji korelaciona veza između
utrošaka vremena za orumenjavanje s jedne i visine slivnika od tla i nagiba
terena s druge strane. Ova je veza obračunata regresionom jednadžbom:
z´ = 147,255—80,3102 . x + 41,529496 . x2 — 5,2843861 . x3 + 0,44546763 . y;
r = 0,944 + 0,001665; ovom analizom je dokazana uska korelaciona veza između
utroška vremena, te visine slivnika od tla i nagiba terena.


5. Regresionom analizom je dokazano da duž stabala svih debljinskih razreda,
debljina kore opada.
6. Utrošak vremena za orumenjavanje duž stabla nije proporcionalan debljini
kore. S porastom visine, rumenice od tla, debljina kore opada, dok utrošak
vremena raste.
7. Najmanji je utrošak vremena, na svim nagibima, za visinu slivnika 1,4 m
od tla. Utrošak vremena pod najnepovoljnijim uslovima veći je od onoga pod
najpovoljnijim za 70,2´%. Unutar istoga nagiba najveći utrošak se razlikuje od
najmanjeg zbog različite visine slivnika od tla za 45,4%. Na istoj visini slivnika
od tla najveći utrošak vremena razlikuje se od najmanjega maksimalno za
24,4%, zbog različitog nagiba terena. Prema tome, veća visina slivnika od tla negativnije
utječe na učinak nego povećanje inklinacije terena.
LITERATURA


i


1.
Ar o P.: Vorschlag zur Vereinheitlichung der Zeitverteilung in den forstlichen
Zeitstudien, International Union of Forest Research Organisation, 11-ieme Congres
Rome 1953, Firenze 1954.
2.
Barne s R.: Motion and Time Study, New York 1958.
3.
Beni ć R.: Racionalizacija rada u drvnoj industriji, Zagreb 1957.
4.
Bojani n S.: Istraživanje potroška vremena kod smolarenja crnog bora francuskom
metodom, Zagreb 1963.
5.
Bojani n S.: Debljina kore na raznim visinama od tla kod jelovih stabala,
Drvna Ind. 4—5/66.
6.
Blossfeld O., Haasemann K., und Wonko R.: Rindendicken und Rindenanteile
von dünnen Fichten und Kiefernholz, Holztechnologie, 2, 1963.
7.
B ö h r s H.: Normalleistung und Erholungazuschlag in der Vorgabezeit, München
1959.
8.
Carlo s J., Carneir o A.: Le gemmage — ses advantages et ses inconvenients
aspect techniques et economiques, FAO, Rome, 6-eme Session (Madrid, 17—21.
IV 1958.), FAO/58/4/2532.
9.
Ecker t K.: Der Zusammenhang zwischen Leistungsgrad und gemessener reiner
Arbeitszeit und der Anteil der Leistungsgradschwankungen an den Gesamtschwankungen
der Arbeitszeitwerte als Ergebnis von Tagesstudien, 12-th Congress
Oxford 1956. Papers, Internatonal Union of Forest Research Organisation,
London 1958.
10.
Emrovi ć B.: Biometrika (skripta), Zagreb.
11.
Eule r H.: Die betriebswirtschaftlichen Grundlagen und die Grundbegriffe des
Arbeits- und Zeitstudiums, Grundlagen und Praxis des Arbeits- und Zeitstudiums,
München 1949.
12.
Fische r R.: Statistical Methods for Research Workers, New York 1958.
13.
Fornalla z P.: Neue Wege zur Ausbildung im Leistungsgradschätzen, REFA-
Nachr., 4/1961.
14.
Gavrilo v B.: Dljiteljnaja podsočka sosni v SSSR, Goslesbumizdat, Moskva —
Lenjingrad 1953.
15.
GEFFA — Drucksache, Allgemeine Anweisung für Leistungsuntersuhungen (Arbeitsablauf-
und Zeitstudien), Reinbek 1959.
16.
Gläse r H.: Vorschlag zur Vereinheitlichung der Zeitverteilung in den forstlichen
Zeitstudien, International Union of Forest Research Oorganisation, 11-ieme
Congres Rome 1953, Firenze 1954.
145




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 24     <-- 24 -->        PDF

17.
Häberl e S.: Die deduktive Ermittlung von Richtzeiten für die Holzauerei,
München, Basel, Wien 1967.
18.
Hil f H. H.: Arbeitswissenschaft, München 1957.
19.
Hil f H. H.: Der Hauungsbetrieb, Rubner K., Neudammerforstliches Lehrbuch,
Berlin 1955.
20.
International Labore Office, Worte Measurement, Genf.
21.
Ivano v L: Biologičeskije osnovi ispoljzovanija hvojnih SSSR v terpentinom
proizvodstve, Vsesojuznoje kooper. objedinenoje izdateljstvo, Moskva — Leningrad
1934.
22.
Kaminsk y G.: Arbeitsphysiologische Grundlagen für die Gestaltung der
Forstarbeit, Hamburg 1959.
23.
Kerkhve n C: Das Rohmertsche Gesetz, REFA-Nachr., 5/1961.
24.
Ko s to v P.: Izučvanija vrhu smoloproduktivnosta na černija bor, Visš. lesotehn.
inst. — Sofija, Naučni trudove, tom VIII, Sofija 1960.
25.
Kralji ć B.: Organizacija šumske privrede, Skopje.
26.
Kutuzo v P.: Osnovi tehnologii podsočki, Goslesizdat, Moskva — Lenjingrad
1947.
27.
Landschüt z W.: Zur Frage der Erstellung von Leistungstafeln auf arbeitswisssenschaftlicher
und mathematisch-statistischer Grundlage, Hamburg 1968.
28.
Lehman n G: Praktische Arbeitsphysiologie, Stuttgart 1962.
29.
LeyendeckerH. : Untersuchungen über die körperliche Beanspruchung bei
der Waldarbeit im Rahmen einer forstlichen Arbeitsbewegung, Schriftenr. Forstl.
Fak. Univ. Göttingen, Band VI/1953.
30.
Linde r A.: Statistische Methoden für Naturwissenschaftler, Mediziner und Ingenieure,
Basel — Stuttgart 1960.
31.
Münc h E: Naturwissenschaftliche Grundlagen der Kiefernharznutzung, Arbeiten
aus der Biologischen Reichsanstalt für Land und Forstwirtschaft, Band X,
1/1919.
32.
Neidhard t N.: Pokušaj teorijsko-financijskog razmatranja o smolarenju,
Sum. List Vol. IV/1930.
33.
N i 1 s P. V.: The practical use of physiological research methods in Work study,
Proceedings of the Neeting of the Section 32: Operational Efficiency in Stockholm
— 30 August — 3 September 1958., Forest Research Institute, Stockholm
1959.
34.
Oudi n A.: Etudes sur le gemmage des pins en France, Nancy — Paris — Strasbourg
1938.
35.
Pejosk i B.: Istraživanja smolnog sistema, smolarenja i smole molike (Pinus
peuce, Grisebach, sa osvrtom na smolni sistem ostalih domaćih borova, God.
Zborn. Zemj. — Šum. Fak. Skopie, Šum. knj. VIII—TX/1956.
36.
Platze r H. B.: Zur Problematik von Vorgabezeiten für Hauerlohntarife. XIV
YUFRO — Kongress, München 1967. Referate VIII, Sect. 31—32.
37.
Plavši ć M.: O određivanju šumske takse (cijene drveta na panju), Glasn.
Šumske Pokuse 9/1948, p. 259—291.
38.
REFA — Buch, Zeitvorgabe, Band 2, Mqnchen 1958.
39.
Romano v A.: O normirovaniji truda na podsočke, Gidrolizn. lesohim. Prom.,
6/1961.
40.
Samsetl., StromnesR., VikT.: Cutting Studies in Norwegian Spruce and
Pine Forests, Saertrykk av Meddelelser fra Det Norske Skogforsoksvesen nr. 95
Bind XXVI, 1969.
41.
Schillin g W.: Die Körperfunktionen der Forstarbeiter bei verschiedenen Organisationsformen,
Arch. Forstw., 8/1962.
42.
Serda r V.: Udžbenik statistike, Zagreb 1957.
43.
S t e i n 1 i n H.: Zur Methodik von Feldversuchen in Hauungsbetrieb, Mitt.
Schweiz. Anst. Forstl. Verswes., 2/1955.
44.
Stepha n G.: Untersuchungen über den Einfluss der steigenden und fallenden
Schnittfolge auf den Harzertrag bei Pinus silvestris, Arch. Forstw., 10—11/1958.
45.
Taborša k D.: Studij rada I. — Studij i analiza vremena (Normiranje), Zagreb
1960.
46.
Terzi ć D.: Smolarenje — priručnik za smolarske radnike, Sarajevo 1958.
47.
UgrenovićA.-Šolaja B.: Istraživanja o tehnici smolarenja i o kemizmu
smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L., Glasn. Šumske Pokuse., 5/1937.
146




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 25     <-- 25 -->        PDF

TIME EXPENDITURE IN REDDENING TREES OF AUSTRIAN PINE
AND FACTORS INFLUENCING THIS EXPENDITURE


Summary


The author deals with the problem of work and time expenditure when redde


ning Austrian Pine trees by means of French method of resin-tapping.
Investigations were carried out on the territory of the SR Bosnia-Herzegovina.
In the time study was applied the method of time observation according to its


duration. Measured were the times of all work elements and delays during an 8-hour
working day. In the article are dealt with the time expenditures for the basic work
element, i. e. reddening of trees.


The trees are tapped and accordingly reddened from root swelling up to 4,1 m.
above ground. In data processing the method of statistical analysis was applied.
The results of the investigation may be summed up as follows:


1. The thickness of bark at any one place along the stem increases with the stem
diameter increasing. This relates to the non-reddened bark layer, the layer which
remains after reddening, as well as to the one removed by reddening.
2. The time expenditure for cutting one face at a definite height on the tree
depends on the bark thickness. As the bark thickness increases in proportion to the
stem diameter, so increases also the time required for cutting one face according to
the stem diameter, which was proved by computing the significance of differences of
arithmetical means concerning the time expenditures.
The dispersion of time expenditures in reddening of trees is further caused by
the inclination of the slope and the branches occurring on the faces. The differences
between the arithmetical means of time expenditures in faces cut on trees from the
lower side of the slope and those from the upper side are significant. The same
occurs in face with branches and those without branches.


3. When computing the significance of differences of arithmetical means concerning
the time expenditures on a flat or gentle terrain and on a steep terrain, it
was shown that those differences are significant. From which it was concluded that
the time expenditure for reddening depends also on the slope of the terrain.
4. With the help of a regression analysis it was established that there existed a
correlation between the times spent for reddening trees on the one hand, and the
heights of gutters above ground and slopes on the other. This relation was computed
by means of the following regression equation:
z´ = 147,255 — 80,3102 . x + 41,529496 . x2 —5,2843861 . x3 + 0,44546763 . y;


r = 0,949 + 0,001665; through this analysis a close correlation between the time
expenditure and the height of the gutter above ground and the inclination of the
slope was proved.


5. A regression analysis proved that up the trees in all diameter classes the bark
thickness decreases.
6. The time expenditure for reddening up the trees is not proportional to the bark
thickness. With the height of the face above ground increasing the thickness of the
bark decreases, while the time consumption increases.
7. The smallest time expenditure on all the slopes is at the 4,1 m.-heigt of the
gutter above ground. The time expenditure under most unfavourable conditions is
greater than under the most favourable conditions by 70,2°/o. Within the same slope
the highest time expenditure differs from the smallest one owing to the varied
heights of the gutter above ground by 45,4%>. At the same height of the gutter above
ground the highest time expenditure differs from the smallest one by 24,4´"/» at most,
owing to the varying slopes of the terrain. Thus a greater height of the gutter above
ground influences in a more negative way the efficiency than does the increase of
the inclination of the terrain.