DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LI ST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I
DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 94 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1970


UDK 634.0.284.1:634.0.305:634.0.174.7 Pinus nigra Arnold


UTROŠAK VREMENA ZA ORUMENJAVANJE STABALA CRNOG BORA
I FAKTORI O KOJIMA UTROŠAK OVISI


Dr STEVAN BOJANIN, Zagiteb


I UVOD


Rad koji je potrebno uložiti da bi se proizveli ili iskoristili određeni šumski
proizvodi po svojim osobinama razlikuje se od rada u industriji. Rad u šumarstvu
po svojoj strukturi većinom je kompliciraniji od rada u industrijskoj
proizvodnji, a osim toga izvodi se na otvorenom prostoru, pod nepovoljnim
klimatskim i terenskim uvjetima. Obzirom na ove razlike, i metode proučavanja
rada u šumarstvu razlikuju se od onih u industriji. Mišljenja o analizi radnog
procesa kod proučavanja rada u šumarstvu, načini određivanja utroška
vremena i slično, nisu jedinstveni, kod Geffa (15), Platzera (36), Samseta (40)
i drugih autora.


Radni procesi u pojedinim granama šumarstva mogu se međusobno veoma
razlikovati, pa se prema tome i metode proučavanja rada moraju modificirati.
Rad na sječi i izradi može vremenski i prostorno teći kontinuirano. Međutim
rad na smolarenju borovih stabala sastavljen je od nekoliko radnih operacija
koje su vremenski odvojene, bilo da se izvode jednom ili više puta u jednoj
godini.


II PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA


Jedna od radnih operacija je orumenjavanje stabala koje spada u priprem


ne radove, jednako kao i postavljanje odnosno premiještanje pribora, dok za


rezivanje bjeljenica i sakupljanje smole spadaju u glavne radove.


Struganje strušca i eventualno skidanje opreme su završni radovi.


Orumenjavanje stabala općenito, pa tako i kod francuske metode smolare


nja, vrši se tako da se skine mrtva kora na dijelu debla gdje će se nalaziti bje


ljenica.


Prethodnim istraživanjima primijećeno je da utrošak vremena ovisi o više


faktora, kao visini rumenice od tla, nagibu terena, te debljini kore. Cilj je da


se u ovoj radnji ispita i odredi zakonitost djelovanja naprijed navedenih fak


tora.


Istraživanja su vršena na teritoriju SR BiH, na području smolarskih mani


pulacija Maoča, Višegrad i Bugojno. Nagib terena pokusnih ploha na kojima


su vršena istraživanja kretao se od 0° do 40°. Visina rumenica na stablu kretala


se od 0,30 m do 4,1 m iznad tla.