DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 10     <-- 10 -->        PDF

obzirom na prikazani odnos između debljine stabala i broja bjeljenica na stablu,
odrediti debljina kore prije i poslije orumenjavanja, te debljina orumenjenog
(skinutog) sloja kore na stablima s 1, 2, 3 i 4 bjeljenice.


Dalje je ispitan odnos utrošaka vremena za orumenjavanje jedne bjeljenice
na stablima raznih promjera, odnosno raznih debljina kore.


Signifikantnost razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena za orumenjavanje
bjeljenica na stablima raznih debljina za više od dvije aritmetičke sredine
ispitana je analizom varijance, a u dva slučaja još je ispitana i signifikantnost
za dvije aritmetičke sredine, kako se vidi u tabeli 2.


Ovakva komparacija utrošaka vremena unutar pojedinih primjernih ploha
moguća je, jer je rad vršio isti radnik istoga dana, a stabla razne debljine su
stablimične smjese. Razlika u utrošcima vremena je nastala samo zbog razlike
debljine stabala, odnosno razne debljine sloja kore koji se skida. Prema Steinlinu
(43) u ovome slučaju ne mora se uzeti u obzir stupanj učinka, jer je stupanj
učinka u prosjeku isti za utrošak vremena osnovnog zahvata kod svih rumenica,
budući da se sva stabla orumenjavaju naizmjenično.


Kako vidimo u tabeli 2, signifikantnost aritmetičkih sredina utrošaka vremena
obzirom na debljinu kore utvrđena je u svim slučajevima, izuzev u odjelu


128. Od ostalih pet slučajeva u četiri slučaja jačina signifikantnosti zadovoljava
koeficijent rizika od 0,01, a u petom slučaju koeficijent rizika samo od 0,05.
Prema tome, možemo reći da utjecaj debljine kore na utrošak vremena kod
orumenjavanja stabala nije uvijek statistički siguran. Također nemamo u svim
slučajevima pravilnost povećanja utroška vremena srazmjerno debljini stabala.


Ipak, u prosjeku se povećanje utroška vremena kreće od tanjih stabala prema
debljima. To povećanje, međutim, po veličini zaostaje od postotka povećanja
debljine sloja kore koji se skida kod orumenjavanja, kako se vidi u tabeli 1. Povećanje
utroška vremena je prema tome degresivno.


Ovo se djelomično može protumačiti tako, đa je urađivanje i pripremno


vrijeme kod rada na stablima s jednom rumenicom ponovo potrebno kod svake


rumenice.


Ako se na stablu nalazi više rumenica, urađivanje i pripremno vrijeme o


staje isto kao kod stabala s jednom rumenicom, jer za rad na ostalim rumeni


cama nije potrebno novo urađivanje i pripremno vrijeme (na primjer zauzi


manje stava za rad), budući da se rad događa odmah poslije kratkog vremena


utrošenog za obilaženje oko stabla. Na primjer kod visokih rumenica gdje se


rad vrši strugačem na dugačkoj dršci, radnik i ne spušta strugač negc ga kod


obilaženja oko stabla drži u visini rumenice.


Dalje tumačenje za ovo degresivno povećanje utroška vremena bilo bi u
tome, da je utrošak vremena za orumenjavanje jedinice kubature kore kod orumenjavanja
manji, ako je kora deblja, kao što je to na primjer slučaj kod sječe
i izrade u eksploataciji šuma gdje utrošak vremena za izradu 1 m3 sortimenata
opada s povećanjem kubnog sadržaja stabala, Hilf (19).


Zbog toga i povećanje utroška vremena kod orumenjavanja zaostaje — ne
povećava se istim tempom kao debljina kore.


Ad 2. U tabeli 3 prikazane su aritmetičke sredine utroška vremena za orumenjavanje
jedne rumenice i to posebno one s gornje strane i sa strane nagiba
zajedno, a posebno s donje strane nagiba; sastojine su raznog nagiba od 25° do
33°, a visina slivnika od tla je od 60 cm do 335 cm.