DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 55 <-- 55 --> PDF |
što se misli. Posljednji radovi Centralnog instituta bioklimatologije pokazali su to sa naročitom jasnoćom. Broj 5 — 1969. Bonneau M., Gelpe J., Letacon F.: A propos du pin portugais dans les Landes (U povodu portugalskog bora u Landima). Propadanje brojnih kultura primorskog bora u francuskim Landima opaženo je skoro svuda gdje sadnice ne potječu od lokalnih rasa. Vjerovano je njihovo porijetklo Portugal jer ie za tamošnje rase utvrđeno da se teško Prilagođuju uslovima Landa. Međutim autori su mišljenja da, ako se pokloni dolična pažnja ishrani kultura a naročito dodavanja fosfora tlu, propadanje se zaustavlja. To znači da je uz povećanje hranjivih sastojala u tlu moguće eliminirati razliku između domaćih i portugalskih rasa. Sadržaj P2O3 bar neznatno veći od 15%o dovoljan je. Dodatak dušičnih hranjiva također je poželjan. Tretman treba započeti ranije jer kod biljaka od 10—15 godina nesrazmjerno su veliki troškovi takvog postupka. Broj 7 — 1969. Aussena c G.: Influence du couvert forestice sur les precipitations (Upliv šumskog sklopa na oborine). Šuma ne djeluje na vodeni režim samo na užem planu snabdjevanja šumskih tala nego i na planu šireg hidrološkog bilansa. U tom smislu vrlo je važno pratiti utjecaj šume na oborine proučavajuć paralelno nadavinski režim dotičnog kraja, tip sastojine, vrstu drveća i si. Utjecaji šume na padavinski bilans su kompleksni i promjenljivi. Još je potreban čitav niz različitih serija znanstvenih istraživanja. Glavno je da je ozbiljno i pravilno shvaćena važnost ovog problema za suvremeni uzgoj šuma. F a v r o t J., Servant J., Servas E.: Les sols du massif des Älteres, Pyreneees orientales (Tla alterskog masiva u Istočnim Pirinejima). Za raspodjelu zemljišta u nekom masivu od velikog je značenja karakter i sastav vegetacije. Postoji (a u Alterima je naročito markantna) tjesna veza između nazočnosti bukve i raspodjele smeđih kiselih tala odnosno tako zvanih kriptopodzolastih smeđih tala. Bukvici su već od ranije okvalificirani kao pravi predglacijalni relikti jer se pretpostavlja da su u tercijaru »pokrivali dobar dio sadašnjeg Mediterana. Pedološka karakteristika data je u ovom članku iscrpno i detaljno. A. Panov |