DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Ralston : Prinosi suhe drvne tvari teda bora (Pinus teada). — Pete r A. Murtha and Lawrence S. Hamilton : Otkrivanje šteta na četinjačama pomoću infracrvcnog filma. — Ernes t V. B r e n d e r und Nelson S. Loftus, Jr. Rast borovog podmlatka nakon uklanjanja stare sastojinc. 12. — 1969. — Rodney D. Jacobs: Rast i razvoj sadnica sladorovca (Acer saccharum). — John W. Moser, Jr. and Thomas W. Beers: Procjena parametara nelinearnih funkcija. A. Praniić REVUE FORESTIERE FRANCAISE Broj 2 — 1967. Debaza k E.: A propos de la floraison chez les coniferes (O cvjetanju četinara). Autor ističe poznate, a također i dru^e manje poznate, razlike između pojedinih vrsta porodice Pinacea. S jedne strane ističe jele, smrče, ariševe, čuge i pseudočuge kod kojih se muške i ženske inflorescencije razvijaju u proljeće iz pupoljaka ovogodišnjih izdanaka. Sami boorvi, tj. rod Pinus, spada već u drugu kategoriju: cvjetanje je također proljetno, ali ie mladi vegetativni izboiak već završio jedan dio svog rastenja u duljinu prije početka cvjetanja. U treću kategoriiu spadaju cedrovi čiii se cvjetovi u pravilu pojavljuju u drugoj polovici septembra. Autor govori i o drugim porodicama četinara (Cupressaccae, Taxaceae) i zadržava se na interesantnom i rijetkom slučaju nepravilnog razvitka cvijeta kod tise. Broj 4 — 1967. Boucho n J.: Comparaison des cinq dendrometres pour le mesure des hauteurs d´arbre (Upoređcnje 5 dendrometara za mjerenje visine drveća). Sažeto ali iscrpno nabraja autor rezultate mjerenja visina drveća pomoću 5 dendrometara od kojih su tri poznata od ranije (Christenov, Bitterlichtov i Blume-Leise-ov), jedan je novijeg datuma (japanski teletopodendrometar) i jedan koji se još tretira kao »pokusni aparat«. Radi se o najnovijem proizvodu čuvene engleske tvrtke Bar and Strout a po specijalnoj narudžbi Britanske Forest Comission. Evo nekoliko podataka iz ove iscrpne komparativne analize. Dok je Christenov denđrometar kod najstručnijeg rukovanja pokazivao grešku od 3,8—9,1V», kod Bar and Strouta ta greška je iznosila 0,69— 4,55J/o. Približno u istim granicama jav ljaju se greške i kod Bitterlicha. Autor preporučuje potonji, jer je tek neznatno skuplji od ostalih visinomjera za razliku od Bar and Strouta čija se cijena penje do astronomskih visina. Kolike su razlike u cijenama vidimo iz ovog autorovog upoređenja: Christenov stoji 25 francuskih franaka, Blume-Leise 300 frc, »Teletopo « 600 frc, Biterlich 800 frc, a Bar and Strout 12000 frc tj. 15 puta skuplje; (skuplji je od običnog Christenovog visinomjra) 480 puta!) Da bi tu razliku još više istakao autor navodi da Wildov teodolit košta u Francuskoj cea 4000 frc. Broj 7 — 1967. Lori n R.: Au revoir a la foret privee (Doviđenja privatnim šumama). »Famozni «, kako ga autor naziva, zakon od 6 VIII 1963. duboko zadire u problematiku privatnih šuma i nameće pojedincima drukčiji odnos prema njima, nego što je to bilo dosad uobičajeno. Autor priznaje da je situacija u toj oblasti privrede diktirala (»na žalost« dodaje on) potrebu donošenja ovakvog zakona. Svakako će se odsada gospodarenje u privatnim šumama orijentirati drugim smjerom ali ovo još ne znači definitivni oproštaj sa ovim oblikom gospodarenja sa šumama nego samo . . . »doviđenja«. Broj 6 — 1967. Schweste r D.: Observations generales sur deperissement du pin maritime dans les Maures (Općenita opažanja o propadanju primorskog bora u masivu Maures). Primarnim i najvećim razlogom propadanja primorskog bora treba smatrati insekta Matsucocus fevlandi, dok je šteta od kornjaša: Pissodes sp, Myclophylus i Magdalis sp. više sekundarne prirode. U tom pogledu nije još dovoljno osvjetljena uloga leptira Diorictria splendidella kojeg mnogi smatraju primarnom štetočinom. Na osnovu brojnih opažanja i serije epidemioloških istraživanja autor poziva stručnjake da toj pojavi pokloni veću pažnju. Broj 10 — 1967. La cas e J.: Le choix de provenences d´Abies grandis (Izbor provenijencije Abies grandis). Poslije sažetog opisa areala tog vrlo perspektivnog četinara autor navodi rezultate eksperimentiranja s tom vrstom u rasadnicima blizu Nancy. Paralelno se tretira i vrlo joj srodna vrsta jele Abies loviana Murr, manje poznata u Europi. Po svoj prilici postoje i prelazni oblici između te dvije jele što ne treba gubiti iz vida prigodom eksperimentiranja. Autoru je cilj da pokaže koliko su ponekad nepouzdani zaključci u slučaje |