DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 46 <-- 46 --> PDF |
oQktuelne teine NEKI PROBLEMI FORMIRANJA DOHOTKA I USPOSTAVLJANJA SAMOUPRAVNIH ODNOSA U GRANI ŠUMARSTVA ZBOG POSTOJANJA RENTE* MESIĆ ing. STJEPAN, Šumarija Otočac U vezi formiranja dohodtka u grani privrede šumarstva, a s time i uspostavljanja samoupravnih odnosa, nameće se konstantno pitanje uvjeta privređivanja zbog postojanja rente i htijenja da se osigura egzistencija šumarstva u cjelini za određeno područje putem samog šumarstva. Uobičajeni su pokušaji i shvaćnja da se ta problematika jednostavno riješi prelijevanjem dohotka i da je to u šumarstvu sasvim normalna i nužna stvar. Kako se to može vršiti jedino putem administrativnih odluka nekih centralnih organa, neminovno se nameće s Hm i administrativno-etatističko upravljanje, što grubo remeti samoupravni mehanizam i negira prava radnih ljudi da samostalno raspolažu sa rezultatima svog rad. To uveliko destimulira zalaganje kolektiva u radu, sputava njegove stvaralačke snage i inicijative, te stvara loše untrašnje odnose i napetosti unutar kolektiva. Smatram da je to pogrešan put i da rješenje problema treba tražiti tamo gdje on je, a to je da se riješi pitanje rente putem uspostavljanja određenih odnosa i instrumentarija, a ne da se administrativnim putem prelijeva dohodak i na najgrublji način krše samoupravna prava, što ovoj grani privrede nanosi mnogostruke štete. Prije prelaska na razmatranje rente potrebno je definirati odnos amortizacije šuma i rente. S obzirom na način njenog utvrđivanja, amortizacija šuma je sveukupna renta koja sadrži u sebi apsolutnu i diferencijalnu rentu. Kako je raspolagalac rente obavezan u cijelosti i namjenski investirati cjelokupnu rentu (amortizaciju), to ova u pravilu regulira uvjete sticanja dohotka. Jer upravo za onaj iznos za koji netko ima mnje objektivne troškove poslovanja toliko više mora izdvajati u amortizaciju, koju u cijelosti mora investirati i ne može je upotrebiti za povećanje dohotka. No, međutim, raspolagalac sa većom * Rado donosimo ovo razmatranje jednog našeg stručnjaka iz prakse, bez obzira na to što redakcija smatra da je konkretan prijedlog obuhvatio samo jednu stranu problema — izjednačavanje uvjeta daljnjeg ulaganja prema kriteriju posječenogkubnog metra. Posebno je zanimljiv stav ing. Mesića, da ». . . unutar jedne regije i šumarstva kao cjeline nema uvjeta za normalnu reprodukciju i razvoj ukoliko je amortizacija šuma manja od 15´/« ukupnog prihoda.« A evo kako se kretao taj posotak za šumarstvo kao cjelinu u Hrvatskoj od 1961— 1969. god., uzevši u obzir samo kontinentalna Šumska gospodarstva, dakle tzv. ekonomske šume: 1961. 1962. 1963. 1964. 1965. 1966. 1967. 1968. 1969. 11,3 9,7 10,7 10,7 10,4 11,4 9,9 8,8 7,9 Ako bi to bilo točno, a mislimo da taj stav ing. Mesića nije daleko od istine, onda to znači da za normalnu reprodukciju šuma i razvoj u Hrvatskoj ne bi mogla biti osnova samofinanciranje bez dodatnih sredstava. Pogotovo ako se ima u vidu oštra tendencija pada postotka amortizacije u ukupnom prihodu nakon 1969. god. (Komentar i podaci: dr. Zvonimir Potočić) 112 |