DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 34 <-- 34 --> PDF |
3. Ličko-goranska oblast 4. Sjeverno-primorska oblast (Kvarner, Istra i sjev. jadranski otoci) 5. Južno-primorska oblast (Dalmacija i južni jadranski otoci). Kod razgraničenja tih oblasti treba uzeti u obzir područja koja obuhvaćaju šumska gospodarstva tih oblasti. Sa organizacijom zaštite šuma od požara u svakoj od tih oblasti treba da rukovodi štab sastavljen od stručnjaka za pojedina područja djelatnosti koje učestvuju u toj zaštiti. U tom bi štabu trebali zajednički da rade šumarski inženjeri specijalizirani za zaštitu šuma od požara, predstavnici avijatičke i kemijske struke, te vatrogasnih organizacija, predstavnici Službe unutrašnjih poslova, općina, armije. Štab bi imao sjedište u jednom od šumskih gospodarstava oblasti ili u jednoj općini. Za akciju na terenu svaki bi oblasni štab uz suradnju sa komunama i šumarijama organizirao na području ugroženih šuma dovoljan broj protupo žarnih stanica, te nastojao, da ih što prije opskrbi sa modernim oruđem i sredstvima za suzbijanje i gašenje šumskih požara. Napominjem, da su neka šumska gospodarstva već počela da provode sličnu organizaciju. Gdje god to prilike omogućuju stajala bi šumska protupožarn a stanic a u uskom odnosu sa područnim vatrogasnim društvima. Svaka protupožarna stanica izradila bi za svako od požara ugroženo šumsko područje d etaljni plan i metodu suzbijanja i gašenja požara. Taj bi plan trebao biti mjerodavan za nabavku odgovarajuće opreme i izobrazbu najpotrebnijeg broja šumskih požarnika. Ona bi vršila kontrolu nad preventivnim mjerama, koje na svojim terenima provode šumarije odnosno općine. Sa protupožarnom stanicom rukovodio bi šumarski inženjer sa potrebnim tehničarima i ekipom dobro izvježbanih šumskih požarnika. Članovi ekipe šumskih požarnika primili bi potrebnu izobrazbu u tečajevima, koji bi se održavali u jednom od vatrogasnih centara opremljenim modernim aparatima za suzbijanje šumskih požara i motornim vozilima. Praktičnu i teoretsku nastavu u tim centrima vršili bi dobro spremni višegodišnji praktičari i stručnjaci neophodno potrebnih predmeta. Rad područnih štabov a za gašenje šumskih požara usmjeravao bi Republičk i štab , koji bi sačinjavali predstavnici Sekretarijata za privredu — inspektorata za šumarstvo, Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija, Republičkog sekretarijata za prosvjetu i kulturu posebno Savjeta za zaštitu prirode, Šumarskog fakulteta, Turističkog Saveza te Jugoslavenske Narodne Armije. Za provedbu predložene organizacije potrebna su određena financijska i materijalna sredstva. Šume su društvena svojina. Od njih ima čitavo naše društvo direktnih i indirektnih koristi. Stoga treba da troškove za organizaciju zaštite šuma od požara kao i troškove za suzbijanje i gašenje požara snosi čitavo društvo. U tom financiranju treba da sudjeluju šumska gospodarstva preko svojih Poslovnih udruženja, Republički fond za osiguranje i zaštitu društvene imovine i Komunalni fond. U tu svrhu treba da se odvoji i određeni postotak prihoda od turizm a, koji je u širokom području Hrvatskog Primorja od Umaga do Dubrovnika ne samo osobito zainteresiran za šumsku vegetaciju i njezinu zaštitu, već je i odgovora n za velik broj šumskih požara. Konačno bi svim Republikama 100 |