DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 31 <-- 31 --> PDF |
bitu pažnju treba obratiti što boljoj izobrazbi požarnika, koji će umjeti vješto rukovati sa oruđem i modernim spravama za gašenje požara, te prema potrebi znati rukovoditi gašenjem većih šumskih požara. Nije potrebno dokazivati, da mala dobro opremljena i uvježbana ekipa požarnika od 3—5 članova može više učiniti nego makar i veliki broj neupućenih ljudi. Za gašenje požara u prostranim šumskim područjima, gdje nema puteva kojima bi se požarnike moglo brzo dopremiti na mjesto požara motoriziranim sredstvima, trebale bi protupožarne stanice imati na raspolaganju ekipe izvježbanih požarnika padobranaca, koje bi na ugrožena mjesta prebacivali avioni. IV O poznatim nam direktnim i indirektnim metodama suzbijanja malih i velikih šumskih požara, koje su se kod nas primjenjivale, a i danas se primjenjuju nije potrebno da ovdje raspravljamo. Možemo samo reći, da su te, u većini slučajeva primitivne metode, u nas primjenjivane sa manje ili više uspjeha, no obično su zatajile. Pri tom je često bio angažiran kroz nekoliko dana velik broj ljudi, pa čak je i armija morala doći u pomoć. CVroman trud i velik napor tih ljudi redovno nije bio u srazmjeru sa rezultatom gašenja tj. sa veličinom štete, koju je požar prouzrokovao. Pokazalo se da u suzbijanju i gašenju požara treba krenuti novi m putevim a te u tom radu primjeni ti nova sredstva i načine, koji su se u mnogim naprednim zemljama pokazala djelotvorni. To se vidi također iz referata održanih na spomenuta naša dva savjetovanja o šumskim požarima. Mi ćemo ukratko ukazati na neke novije metode suzbijanja i gašenja šumskih požara u svijetu i ako ih treba, prije usvajanja i primjene u našim prilikama, dobro proučiti i ustanoviti u kojim područjima i pod kojim uslovima mogu u nas doći u obzir. Prizemn i požar i mogu se u nekim područjima lako zaustaviti tako, da se pomoću motornih plugova ili buldožera ispred fronte požara izoru protupožarne linije odgovarajuće širine. Za pravljenje prosjek a na kojima će se požari zaustaviti mogu se uspješno upotrebiti i tenkovi . Rubovi prizemnih požara mogu se izravno gasiti ne samo lupanjem sa granama ili azbestnim krpama te prskanjem sa vodom ili kemijskim sredstvima, već i bacačem pijeska, koji se na odstojanju od 6—15 m od fronte požara kreće brzinom od 1,6 do 3,2 km/h. Pravac izbacivanja pijeska regulira se hidrauličkim uređajem. Aparat izbacuje 1,5 do 3,0 m3 pijeska u 1 minuti. Slabi prizemni požari u zapuštenim područjima mogu se lokalizirati gašenjem kemikalijama i vodom iz brentača sa prskalicom koju požarnik nosi na leđima. U novije vrijeme preporuča se direktn o gašenje šumskih požara iz helikoptera ili aviona. Veliki uspjesi u gašenju šumskih požara iz aviona postignuti su u Kanadi . U avione ugrađeni veliki rezervoari pune se vodom na rijekama i jezerima. Da bi se vodi povećala moć kvašenja dodani su kao » o m e k š i v a ć i« — određena kemijska sredstva. Kad avion dođe nad mjesto požara, tada se iz rezervoara pritiskom na dugme voda ispusti. I u SAD se uspješno gase veliki šumski požari iz aviona ili helikoptera pomoću vode ili mješavinom natrium i kaliuma — boratasa vodom. Za gašenje šumskih požara sa vodom mogu se primijeniti i laki avioni, koji su sposobni da |