DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LI ST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 94 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1970 UDK 634.0.453.634.0.416.11:634.0.174.7 Abies alba MINERI I DEFOLIJATERI JELE I NJIHOVO UČEŠĆE U PROCESU SUŠENJA SASTOJINA JELE OPALICKI KATICA, dipl. inž. šumarstva Katedra za zaštitu šuma — Šumarski fakultet — Zagreb UVOD Štetna šumska entomofauna na području prirodnog rasprostranjenja jele vrlo je brojna. Brojni su i istraživači koji su je istraživali. No unatoč brojnim radovima na proučavanju štetne šumske entomofaune u sastojinama jele, biologija i ekologija štetnika jele još uvijek nije dovoljno proučena. Razlog tome treba tražiti u brojnosti vrsta, koje su često i veoma malih dimenzija, teško uočljivim simptomima napada, te specifičnim klimatskim prilikama na području prirodnog areala jele. Duge zime sa visokim snježnim pokrivačem, kišovita proljeća i jeseni, često su prepreka istraživačima da prate razvoj štetnika u prirodnim uslovima tokom čitave godine. Posljednjih godina došlo je do masovne pojave nekih štetnika, a učinjene štete naglo su porasle i nisu mogle ostati nezapažene. Tako je na pr. Argyresthia fundella F. R. — moljac jelinih iglica, momentalno najbrojnija štetna vrsta u sastojinama jele. Neki istraživači pripisuju naglo propadanje sastojina jele upravo ovom štetniku. No ova vrsta nije jedina. Postoji još i niz drugih štetnika, koji s ostalim biotskim i abiotskim faktorima pridonose tom propadanju. Veliki gubitak iglica uzrokuju gusjenice savijača jelinih izbojak a — Cacoecia murinana H. B. i Semasia rufimitrana M. S. Gusjenice ovih štetnika tokom svog života uništi prosječno 120—170 iglica, dok gusjenica A. fundella uništi svega 7—10 iglica. Anonimni autor spominje još 1912. godine masovnu pojavu ovih savijača na području Modruško-riječke županije (16). Osim ovih štetnika mi smo u sastojinama jele utvrdili i neke druge, koji se u stručnoj literaturi kod nas ne spominju kao značajniji štetnici, već su za bilježene samo kao vrste koje dolaze na jeli (7, 14). Prateći tok porasta gustoća populacije jelina moljca zapazili smo i nagli porast gustoće populacije tih vrsta. Uzme li se u obzir štetnost ovih vrsta i po tencijalna mogućnost masovne pojave ne smijemo zanemariti ni njihovo de struktivno djelovanje. Posljednjih godina naročito je uočen porast gustoće populacije slijedećih vrsta: Argyresthia fundella F. R. — moljac jelinic iglica; Epiblema (syn. Epinotia) nigricana H. S. — savijač jelinih pupova; |