DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 19     <-- 19 -->        PDF

iz kojih se je izrađivalo prostorno drvo, bili su dužine 1 m i promjera od 15 do
65 cm. Izrađene cjepanice i oblice bile su dužine 1 m i težine od 1 do 54 kg.


b) Oruđa za rad


Radna ekipa, čiji smo rad snimali — bila je opremljena slijedećim oruđem
za rad: jednom motornom pilom »Stihl-Contra«, jednom sjekirom za kresanje
stabala, dvjema sjekirama klinastog oblika za cijepanje prostornog drva, jednim
željeznim klinom za cijepanje prostornog drva, jednim drvenim batom za
cijepanje drva, priborom za održavanje motorne pile i ručnog alata.


c) Radnici
Pri istraživanju pratili smo rad jedne radne ekipe od 3 iskusna sjekača,
koji po stručnosti, fizičkoj snazi, iskustvu i zalaganju — nisu izrazito dobri a
niti slabi radnici. Ti radnici rade neprekidno četiri godine kao tročlana ekipa.
Tempo rada ekipe je umjeren i konstantno isti. Radnik A bio je star 34 godine,
visok 177 cm i težak 64 kg; u šumarstvu radi neprekidno 13 godina. Radnik B
bio je star 29 godina, visok 178 cm i težak 62 kg; u šumarstvu radi neprekidno
7 godina. Radnik C bio je star 27 godina, visok 166 cm i težak 68 kg; u šumarstvu
radi neprekidno 6 godina.
Sva trojica radnika su motoristi i podjednako sposobni za izvođenje svih
radova na sječi i izradi bukovog drva. Zahvaljujući tome, radnici se stalno
smjenjuju pri radu na pojedinim radnim operacijama.


d) Radni uvjeti
Radovi su se izvodili u toku juna 1968. pri slijedećim radnim uvjetima:
Radnici su stanovali i hranili se u baraci u neposrednnoj blizini sječine. Pri
odlasku u sječinu i povratku iz sječine do mjesta stanovanja — radnici su išli
pješice.
Uvjeti terena: nadmorska visina 200 m, nagib terena 20°, tlo duboko bez
kamena na površini, prohodnost terena teška zbog gustog i visokog podmlatka
te velikog broja grana od posječenih stabala.
Klimatski uvjeti: tokom tjedna bilo je sunčano i toplo vrijeme; temperatura
je iznosila od + 9 do + 27° C; vjetar vrlo slab, i to samo u ponedjeljak i
utorak prvog tjedna, u ostalim danima vjetra nije bilo.


2. Snimanje radova na terenu
Na terenu smo izabrali sastojinu za sječu i utvrdili strukturu sastojine.
Zatim smo sastojinu podijelili u dvije plohe tako, da se strukture satojine na
tim plohama signifikantno ne razlikuju. Osim toga, pri izdvajanju ploha, nastojali
smo izjednačiti i ostale uvjete koji bi mogli utjecati na proizvodnost rada
radnika (prohodnost, nagib terena, radni dani u tjednu, i dr.). Radnicima smo
objasnili svrhu istraživanja i oni su prihvatili suradnju.


a) Snimanje postojećeg načina rada
Radno vrijeme radnika snimali smo kroz 6 punih radnih dana. Pri tom su
radnici radili po uobičajenoj staroj metodi rada. Oni su s radom počinjali između
6,00 i 6,30 sati izjutra, a završavali su rad navečer između 18,00 i 18,30
sati. To znači da su radnici boravili na radilištu prosječno oko 12 sati dnevno1).
Od 12,00 do 13,00 sati radnici su prekidali rad zbog ručka. Ostale odmore radnici
su uzimali spontano. Ti odmori su trajali od 2 do 20 minuta i radnici su ih


l) U toku zimskih mjeseci ukupno vrijeme koje radnici provedu dnevno na radilištu
znatno je kraće (oko 7 sati).


85