DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 18 <-- 18 --> PDF |
(JDK. 634.0.305/.306:634.0.32 UTJECAJ ZAMORENOSTI RADNIKA NA DNEVNU I TJEDNU DINAMIKU PROIZVODNOSTI RADA PRI SJEČI I IZRADI DRVA* Ing. SIMEUN TOMANIC UVOD Trajanje dnevnog i tjednog radnog vremena pri sječi i izradi drva nije određeno kao u industriji i drugim privrednim i neprivrednim djelatnostima. To trajanje ovisi o godišnjem dobu u kome se odnosni radovi izvode, o vremenskim prilikama, o uvjetima dolaska radnika na radilište i njihova povratka s radilišta do mjesta stanovanja. Radni uvjeti pri kojima se vrši sječa i izrada drva su teški. Malo se na te uvjete može utjecati u smislu njihova poboljšanja. To stoga što se ti radovi izvode na otvorenom prostoru gdje na rezultate rada radnika utječu visoka i niska temperatura, kiša, snijeg, magla, konfiguracija terena, i si. Radne operacije pri sječi i izradi drva su vrlo teške za izvođenje. Pri njihovu izvođenju radnici troše oko 5,5 kcal/min. (2). Zbog svega navedenog, pristupili smo istraživanju dnevne i tjedne dinamike proizvodnosti rada radnika. Zadatak ovog istraživanja je da se utvrdi dnevna i tjedna dinamika proizvodnosti postojećeg načina rada radnika pri sječi i izradi drva te da se istraži mogućnost prosječnog, odnosno sumarnog povećanja proizvodnosti tog rada. Ovaj rad predstavlja samo dio započetih istraživanja problematike racionalizacije rada pri sječi i izradi drva u našim uvjetima. Ovdje će se obraditi odnosna problematika pri sječi i izradi bukovih drvnih sortimenata u ljetnim mjesecima. I Obrada problematike Obrada problematike obuhvaća opis faktora rada, snimanje radova na terenu te analizu snimljenih podataka i postignutih rezultata. 1. Opis faktora rada Pod faktorima rada razumijemo predmet rada, oruđa za rad, radnike i radne uvjete pri kojima se istraživani radovi izvode. a) Predmet rada Istraživanje se vršilo pri radovima na čistoj sječi (dovršni sijek) bukove sastojine na području Šumarije Srbac. U sastojini je bilo 89 stabala po 1 ha. Prosječna udaljenost stabala iznosila je 11 metara. Prsni promjer stabala iznosio je od 19 do 60 cm, a visina od 14 do 31 m. Netto kubatura srednjeg sječnog stabla iznosila je 1,83 m3. Iz bukovih stabala radnici su izrađivali: 1) trupce od 0,20 do 1,28 m:J drvne mase, odnosno dužine od 2,20 do 6,00 m te promjera od 25 cm naviše; 2) bukovo prostorno drvo za ogrjev i celulozu. Bukovi trupčići, * To je referat koji je autor održao na Internacionalnom simpoziju o ergometriji primijenjenoj u šumarstvu, u Reinbeku kod Hamburga, 22. oktobra 1969. Taj Simipozijum održan je od 20. do 22. oktobra 1969., a organizirali su ga FAO, ILO, ECE i IFFA. |