DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 15 <-- 15 --> PDF |
u gornjoj trećini iglice. Zajedno zaprede 3—5 iglica (si. 19), a nakon što ih iznutra potpuno poždere, prelazi na druge ili čak na drugu granu, gdje se žderanjem nastavlja. Krajem lipnja do prve polovine srpnja gusjenice odrastu i spuštaju se u stelju, gdje se kukulje, na otpalim iglicama ili na izgriženim iglicama na samom stablu. Gusjenica isprede bijeli kokončić, koji je vrlo sličan kokonu A. fundela. Kokon S. subsequana za razliku od kokona moljca jelinih iglica ima na sebi uzdužne brazde (si. 17). %^^ SI. 17. Semasia subsequana H. W.: SI. 19. Semasia subsequana H. W.: oštećene iglice zapredene paueina-kokon. stim nitima. Kukuljica prezimi i početkom travnja počinje eklozija leptira. Napadnute mlade iglice brzo se suču i osuše. Štete su uočljivije kada gusjenice prelaze na stare iglice, koje u početku blijede, dobivaju sivkast ton, crvenkastosmeđ, te se potpuno osuše i otpadnu. Otpadanje iglica traje sve do jeseni. Gubitak iglica iznosi prema Horvath u 1/3 ili čak 1/2 ukupne asimilacijske površine. Zapazili smo je kod nas na donjoj granici prirodnog areala jele, a u unutrašnjosti samo na karbonatnim tlima. Ove godine masovnu pojavu ove vrste utvrdili smo na području šumarije Novi Vinodolski i Krasno. Na izbojku dužine 20—30 cm dolaze u prosjeku 3 gusjenice. Osim ovih predjela našli smo je još na području šumarije Otočac, Fužine i u Zagrebačkoj gori. Poteškoću kod utvrđivanja prisustva i intenziteta napada ovog štentika čini njegova velika sličnost sa A. fundella, pa se po oštećenjima, gusjenici i kokonu može vrlo lako zamijeniti sa istom. Biologija ovih dviju vrsta znatno se razlikuje. Epiblemaproximana (fraternana) također dolazi u iglicama jele. Način oštećivanja sličan je kao kod S. subsequana ali biologija je ovdje različita. Ova vrsta je pri |