DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 9 <-- 9 --> PDF |
mnogih staništa i jaki hladni vjetrovi iz sjeveroistočnog kvadranta onemogućuju velikom broju vazdazelenih listača i četinjača da se održe, makar bi, što se tiče klime u doba vegetacije, mogle razmjerno dobro uspijevati. Zato je izbor vrsta drveća za pošumljivanje vrlo ograničen. Pošumljivalo se uglavnom crnim borom. Na području klimatski najumjerenije zone submediterana, u fitocenozi Carpinetum orientalis crouticum H-ić najinteresantnija su staništa za introdukciju brucijskog bora. Jer, u zoni vazdazelenih listača dobro uspijeva i alepski bor; na hladnijim staništima, tj. iznad zone spomenute fitocenoze odn. u području crnog graba, dobri su vitalnost i prirasni potencijal crnog bora; staništa između te dvije zone ne omogućuju dovoljno uspješan razvitak ni alepskom boru ni crnom boru, tj. onim vrstama drveća kojima se na našem području Sredozemlja najviše pošumljivalo. Na mnogim staništima fitocenoze Carpinetum orientalis croaticum crni bor u odraslijoj dobi vrlo malo prirašćuje; često je ovdje veći prirast i alepskog bora, makar je premalo vitalan, nego crnog bora. Brucijski bor dobro uspijeva na području čitave biljne asocijacije, tj. do donje visinske granice rasprostranjenja crnog graba. Najbolje se razvija u ovim subasocijacijama: lauretosum H-ić, koja ima posve neznatan areal, i typicum H-ić u nižoj, toplijoj varijanti sa Pistacia tevebinthus te u facijesima sa kestenom. Vjerojatno bi mogao dobro uspijevati i u zajednici Castaneetum sativae submediterraneum quarnaricum Anić (Castanetum quarnaricum). U degradacijskim stadijima navedene biljne asocijacije, kao što je Paliuretnim adriaticum carpinetosum orientalis H-ić, dobra bi bila smjesa brucijskog bora i crnog bora. Na području navedenih zajednica brucijski bor je razmjerno otporan lošim utjecajima činilaca klime, kao što su mehanički i fiziološki utjecaji bure i ekstremi zime. Takve utjecaje ta četinjača podnosi bolje nego alepski bor, manje nego crni bor, što se može razabrati po razvitku i obliku stabala, po toku prirodnog podmlađivanja, razvitku mladog naraštaja i dr. U području gotovo svih subasocijacija i varijanata fitocenoze Carpinetum orientalis brucijske bor više prirašćuje nego crni bor. Osobito na svježijim i dubljim tlima i buri manje izloženim položajima brucijski bor je mnogo bolja proizvodna vrsta drveća nego crni bor; razvija do 50´% veće debljine i do 30% veće visine. Značajna je i pojava da borov prelac manje napada brucijski bor nego crni bor. Na području klimazonalne biljne zajednice viših i hladnijih položaja, tj. u Seslerio-Ostryetum Horv. et H-ić, brucijski bor se gotovo nije introducirao. Zato nemamo dovoljno pouzdan oslonac za utvrđivanje mogućnosti odn. uspješnosti proširivanja te četinjače na hladnijim položajima submediterana. Na jednom nalazištu brucijski bor ima veće debljine i manje visine stabala nego crni bor, a kakvoća (koncentričnost horizontalnog presjeka debla, pravost, rašljavost, krošnjavost i vitalnost) je mnogo manja nego u crnog bora. Na drugom nalazištu crni bor je mnogo vitalniji, ali gotovo sav ima manje debljine stabala nego brucijski bor. Na temelju razmatranja te pojave može se ustvrditi da na takvim staništima klima u doba vegetacije prosječno dobro odgovara ekološkim zahtjevima brucijskog bora, ali jake zime i mrazovi onemogućuju da se on dobro održava. Zato možemo pretpostaviti da se na području ove klimazonalne biljne zajednice brucijski bor može uspješno unositi uglavnom u arealu subasocijacije Seslerio-Ostrpetum carpinetoskim orientalis Horv. |