DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 8     <-- 8 -->        PDF

otoku Lošinju, za brucijski bor su pogodna staništa i u fitocenozi Orno-Coeciferetum
H-ić.


Ta se četinjača može dobro održati i u degradacijskim stadijima tla i vegetacije,
na primjer, u nekim grmovitim garigima sveze Cisto-Ericion H-ić.
Brucijski bor dobro uspijeva i na prelazima između zone eumediteranskih vazdazelenih
listača i submediteranskih listopadnih listača.


Na prosječno plitkim tlima eumediterana, brucijski bor ne može razviti
velike visine, ili, poslije izvjesnog razvojnog stadija, tj. kad korijenjem naiđe
na suvisliju litosferu, visinski prirast stagnira a stablo se kvalitativno loše
razvija.


SI. br. 3. Na dobrom staništu graničnog pojasa eumediterana i submediterana, u
predjelu Sv. Duh (špirit), nedaleko gradića Poreč u Istri: tri vrste roda Pinus.
Smatra se da njihova stabla imaju podjednaku starost. Dimenzije tri prva susjedna


stabla su ovakve:
d h D krošnje
cm m m
brucijski bor (u sredini)
alepski bor (lijevo)
crni bor (desno)
47
40
27
12
14
10
8
6
4
Foto: Šafar


Submediteran . Na području termokserofitne listopadne vegetacije
primorskih obronaka Dinarida i otoka, razmjerno niske zimske temperature