DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 69 <-- 69 --> PDF |
metala. Ovu svoju prirdonu i tehničku sklonost nije mogao ostvariti zbog tadanjih prilika, pa tek nakon odlaska u područje Slavonije — u Orlovcu i Novoj Gradiški (kod bivše Gradiške imovne općine) dolazi do punog izražaja njegova djelatnost operativnog šumara. U području nizinskih šuma on studiozno istražuje biološke elemente tadanjeg katastrofalnog propadanja slavonskih hrastika; iznalazi i postavlja hipotezu odnosa o širenju gubara u vezi s relativnom ocjeditošću tla i s prof. dr. Kovačevićem intenzivno razrađuje pitanja o pojavi zaraze gubara, te kartiranju sukcesivnog širenja. Projektirao je i izveo niz odvodnih kanala u šumama biv. Gradiške imone općine. Za kratko vrijeme bude premješten u Šumarski odsjek u Banjaluku, ali se brzo vraća u domenu slavonskih šuma u bivšu Direkciju državnih šuma u Vinokvcima. U tom šumarskom centru, tada najintenzivnijeg šumskog gospodarenja, dolaze do još većeg izražaja sve njegove sposobnosti kao taksatora. Ovdje se smjenjuju mnoge generacije pod njegovim rukovodstvom, kojima je on davao putokaz za rad u operativnom šumarstvu. Njegova djelatnost nije bila samo uređenje šuma, za koje vrijeme je dao značajne smjernice uzgoja slavonskih nizinskih šuma, već i druge mjere oko melioracije i izgradnje šumskih prometala. Trasirao je i izveo prvu prugu za otvaranje šuma Šumarije Lipovljani, projektirao je i izveo magistralne šumske pruge u prostranom spačvanskom bazenu, koje i danas postoje. I na području brdskih šuma Direkcija šuma u Vinkovcima, djelovao je s puno elana i uspjeha — trasirajući pruge oko otvaranja šuma Novskog brda i Južnog Psunja. Brojna kanalska mreža izvedena pod njegovim rukovodstvom na cijelom području bivših direkcija šuma. Iznad svega su značajni njegovi radovi na uzgoju šuma, koje je ostvario u nizinskim šumama na području Lipovljanske šumarije. Spomenimo se, da se do njegovog dolaska u Direkciju šuma u Vinkovcima, uzgoj mladih šuma sveo samo na gospodarenje sa suharima i tzv. defektnim stablima i »invalidima «, dok se o proredama u pravom smislu, samo putem štampe teoretski raspravljalo. Pokojni Mile Crnadak odvažno ulazi u »visoke« prorede i prvi otvara put u moderno gospodarenje — najprije u šumama gospodarske jedinice »Josip Kozarac« (Lipovljani), a zatim i u šumama spačvanskog bazena. Bila je to tada velika odvažnost i smjelost s puno odgovornosti i duha za takav zahvat. Brojni su radovi u šumarstvu slavonske domene izvršeni pod rukovodstvom našeg dragog pokojnika, čiji smo svjedoci i saradnici bili i mi, mnogi tada njegovi mlađi kolege. Rijetki su bili šumari kvalitete Mile Crnadka. Njegov rad i djela prenašana su usmeno, kao neka predanja na mlađe; ona nisu objelodanjena već su po tradiciji išla s generacije na generaciju i dugo će živjeti u šumarskim krugovima ne samo Slavonije. Svojim gospodarskim osnnovama zacrtao je trajne smjernice unapređenja šumskog gospodarenja. Pokojni savjetnik Mile Crnadak ne samo što se isticao kao izuzetno sposoban rukovodilac, stručnjak i organizator, već je posebnu pažnju i brigu posvećivao svakom članu taksacionog odjela kao i operativnom šumaru, uspostavljajući neposredni i srdačni kontakt, zbog čega je bio posebno cijenjen i poštovan od svih radnika. 67 |