DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 66     <-- 66 -->        PDF

samaca Stcucna Lltacatuca


LETJVO POROeiLO 1969. INSTITUTA ZA GOZDNO IN LESNO GOSPODARSTVO
BIOTEHNIŠKE FAKULTETE V LJUBLJANI


U Sloveniji, kako je više-manje poznato,
postoji samo jedna naučno-istraživačka
ustanova za šumarstvo (i jedna za tehnologiju
drva). Na području Hrvatske,
naprotiv, oko šest: 2 u Šumar, fakultetu,
Institut za šumarska istraživanja, Institut
za drvo, Institut za četinjače, Zavod
za kontrolu šum. sjemena (koji većinom
sudjeluje naučno) i jedan odsjek u Institutu
za južne kulture; većina tih ustanova
koordinira svoj rad u zajedničkom organu.


Slovenski institut od g. 1954. kontinuirano
svake godine izdaje godišnji izvještaj
o svojem radu. Izvještaj za g. 1969.
odštampan je na oko 150 stranica. Ta publikacija
ima ipet ´poglavlja: izvještaj općenito
o poslovanju i ´problemima, organizacija
instituta, izvještaji pojedinih odsjeka,
centralna šumarska-drvarska
knjižnica, istraživački i drugi zadaci u ™.
1969.


Institut ima ove organe: istraživački
savjet, savjet instituta i upravni odbor.
Ta ustanova ima 10 odsjeka (u zagradi
ie naveden broj glavnih i pomoćnih suradnika):
uzgajanje šuma (13), šumarska
genetika (6), plantažiranje i melioracije
(5), zaštita šuma (5), uređivanje šuma (4),
iskorišćavanje šuma (5), šumske gradnje
(2), erozija (2), ekonomika (2), lovstvo
(2). Institut ima i vanjske suradnike od
kojih su neki nosioci istraživačkih zadataka.
Osnovani su eksperimentalni rasadnici,
sjemenske plantaže, trajni istraživački
objekti (2 veća i 230 pokusnih riloha)
i na brizi 7 prašumskih obiekata. Od
vanjskih suradnika ima, na primjer, Odsjek
za uzgajanje šuma 21 (uglavnom po
seminarskih zadacima), plantažiranje i
melioracije 9, zaštita šuma 6, uređivanje
šuma 5, iskorišćavanje šuma 21. U navedenoj
publikaciji, svaki odsjek dao je
svoj izvještaj o izvršenom radu: istraživanja,
seminari, simpoziji, posebna predavanja
unutrašnjih i vanjskih suradnika,
inozmeni posjeti, objavljeni radovi, elaborati,
sudjelovanje u radu drugih radnih
organizacija .


Centralna knjižnica mnogo olakšava
rad u traženju pojedinih publiciranih informacija
za potrebe svih zainteresiranih
stručnjaka. Ta knjižnica ima oko


19.200 svezaka i 174 periodika; zamijenjuje
stručne publikacije s 55 inozemnih ustanova.


Na oko 90 strana navedeni su za g. 1969.
istraživački i drugi zadaci, njihovi nosioci
i suradnici, tokovi razvitka rada, izvršenje
i dr. Spomenut ćemo samo neke od
registriranih istraživačkih zadataka. Odsjek
za uzgajanje šuma ima 27 tema iz
oblasti fitocenologije, tipologije, ekologije,
pedologije, bioekološki problemi održavanja
i podmlađivanja jele, smreke, bukve,
egzota (crveni hrast, duglazija, borovac),
problemi uzgajanja, pomlađivanja i
pošumljivanja. Odsjek za genetiku ima 7
tema (biološki i ekološki problemi bukve,
problemi sušenja i testiranja rasa jele,
proizvodnja sortnog sjemena, sjemenske
plantaže). Odsjek za plantažiranje i melioraciju
ima 11 tema, onaj za uređivanje
šuma 6, za iskorišćavanje šuma 10, za eroziju
5, za ekonomiku 6, za lovstvo 6.


U vezi s općim jugoslavenskim ´problemom
o planiranju istraživačkih zadataka,
značajne su činjenice koje ie iznio direktor
navedenog instituta Milan Ciglar u
uvodnom dijelu izvještaja: »Prije svega
treba istaknuti međusobno sudjelovanje
šumarskih instituta u jugoslavenskom
mjerilu; gotovo jedina zajednička tačka
naših instituta je, naime, skupni interes
za raspodjelu sredstava saveznog fonda
za finansiranje naučnih djelatnosti; još
uvijek je aktualna činjenica iz prošle godine:
da smo instituti u Jugoslaviji međusobno
previše ograđeni; pravog međusobnog
sudjelovanja nema, čak ni razgraničavani
a radnih područja ukoliko nisu
sama po sebi dana zbog prirodnih posebnosti
pojedinih republika«.


J. Šafar
PEDOLOŠKA KARTA
»GORNJE POSAVINE«


Mjerilo 1:50.000. Listovi: Samobor 2 i 4,
Zagreb 1, 2, 3 i 4 i Čazma 1 i 3. Institut za
pedologiju i tehnologiju tla Sveučilišta.
Zagreb, 1970.


Krenula je i kod nas u SR Hrvatskoj
savremena, naučna i korisna pedološka
kartografija. Pod vrsnim rukovodstvom
dr. ing. Pavla Kovačevića ekipe Instituta
za pedologiju i tehnologiju tala Sveučili


G4