DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 66 <-- 66 --> PDF |
samaca Stcucna Lltacatuca LETJVO POROeiLO 1969. INSTITUTA ZA GOZDNO IN LESNO GOSPODARSTVO BIOTEHNIŠKE FAKULTETE V LJUBLJANI U Sloveniji, kako je više-manje poznato, postoji samo jedna naučno-istraživačka ustanova za šumarstvo (i jedna za tehnologiju drva). Na području Hrvatske, naprotiv, oko šest: 2 u Šumar, fakultetu, Institut za šumarska istraživanja, Institut za drvo, Institut za četinjače, Zavod za kontrolu šum. sjemena (koji većinom sudjeluje naučno) i jedan odsjek u Institutu za južne kulture; većina tih ustanova koordinira svoj rad u zajedničkom organu. Slovenski institut od g. 1954. kontinuirano svake godine izdaje godišnji izvještaj o svojem radu. Izvještaj za g. 1969. odštampan je na oko 150 stranica. Ta publikacija ima ipet ´poglavlja: izvještaj općenito o poslovanju i ´problemima, organizacija instituta, izvještaji pojedinih odsjeka, centralna šumarska-drvarska knjižnica, istraživački i drugi zadaci u ™. 1969. Institut ima ove organe: istraživački savjet, savjet instituta i upravni odbor. Ta ustanova ima 10 odsjeka (u zagradi ie naveden broj glavnih i pomoćnih suradnika): uzgajanje šuma (13), šumarska genetika (6), plantažiranje i melioracije (5), zaštita šuma (5), uređivanje šuma (4), iskorišćavanje šuma (5), šumske gradnje (2), erozija (2), ekonomika (2), lovstvo (2). Institut ima i vanjske suradnike od kojih su neki nosioci istraživačkih zadataka. Osnovani su eksperimentalni rasadnici, sjemenske plantaže, trajni istraživački objekti (2 veća i 230 pokusnih riloha) i na brizi 7 prašumskih obiekata. Od vanjskih suradnika ima, na primjer, Odsjek za uzgajanje šuma 21 (uglavnom po seminarskih zadacima), plantažiranje i melioracije 9, zaštita šuma 6, uređivanje šuma 5, iskorišćavanje šuma 21. U navedenoj publikaciji, svaki odsjek dao je svoj izvještaj o izvršenom radu: istraživanja, seminari, simpoziji, posebna predavanja unutrašnjih i vanjskih suradnika, inozmeni posjeti, objavljeni radovi, elaborati, sudjelovanje u radu drugih radnih organizacija . Centralna knjižnica mnogo olakšava rad u traženju pojedinih publiciranih informacija za potrebe svih zainteresiranih stručnjaka. Ta knjižnica ima oko 19.200 svezaka i 174 periodika; zamijenjuje stručne publikacije s 55 inozemnih ustanova. Na oko 90 strana navedeni su za g. 1969. istraživački i drugi zadaci, njihovi nosioci i suradnici, tokovi razvitka rada, izvršenje i dr. Spomenut ćemo samo neke od registriranih istraživačkih zadataka. Odsjek za uzgajanje šuma ima 27 tema iz oblasti fitocenologije, tipologije, ekologije, pedologije, bioekološki problemi održavanja i podmlađivanja jele, smreke, bukve, egzota (crveni hrast, duglazija, borovac), problemi uzgajanja, pomlađivanja i pošumljivanja. Odsjek za genetiku ima 7 tema (biološki i ekološki problemi bukve, problemi sušenja i testiranja rasa jele, proizvodnja sortnog sjemena, sjemenske plantaže). Odsjek za plantažiranje i melioraciju ima 11 tema, onaj za uređivanje šuma 6, za iskorišćavanje šuma 10, za eroziju 5, za ekonomiku 6, za lovstvo 6. U vezi s općim jugoslavenskim ´problemom o planiranju istraživačkih zadataka, značajne su činjenice koje ie iznio direktor navedenog instituta Milan Ciglar u uvodnom dijelu izvještaja: »Prije svega treba istaknuti međusobno sudjelovanje šumarskih instituta u jugoslavenskom mjerilu; gotovo jedina zajednička tačka naših instituta je, naime, skupni interes za raspodjelu sredstava saveznog fonda za finansiranje naučnih djelatnosti; još uvijek je aktualna činjenica iz prošle godine: da smo instituti u Jugoslaviji međusobno previše ograđeni; pravog međusobnog sudjelovanja nema, čak ni razgraničavani a radnih područja ukoliko nisu sama po sebi dana zbog prirodnih posebnosti pojedinih republika«. J. Šafar PEDOLOŠKA KARTA »GORNJE POSAVINE« Mjerilo 1:50.000. Listovi: Samobor 2 i 4, Zagreb 1, 2, 3 i 4 i Čazma 1 i 3. Institut za pedologiju i tehnologiju tla Sveučilišta. Zagreb, 1970. Krenula je i kod nas u SR Hrvatskoj savremena, naučna i korisna pedološka kartografija. Pod vrsnim rukovodstvom dr. ing. Pavla Kovačevića ekipe Instituta za pedologiju i tehnologiju tala Sveučili G4 |