DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 59 <-- 59 --> PDF |
KRATAK PRIKAZ O ŠUMARSTVU ISTRE OD OSNIVANJA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA DO DANAS Ing. R. LUKAČIC Rješenjem NOK-a PULA u lipnju 1960. godine osnovano je od tadašnjih 7 šumarija, Šumsko gospodarstvo Buzet, a konstituirano je u mjesecu studenom iste godine. Time je u šumarstvu Istre kao i cijele SR Hrvatske uvedeno radničko samoupravljanje i poslovanje na principu dohotka. Problemi sa kojima su se suočili članovi novoformiranog gospodarstva bili su brojni; ´nesređeni imovinsko pravni odnosi, pomanjkanje obrtnih sredstava za redovno poslovanje i investiciona ulaganja, nabavka mehanizacije i drugih sredstava, i rješavanje stambenih problema radnika. Nadalje, nije bilo razrađenih programa razvoja, za većinu šumskih kompleksa nije bilo izvršeno uređivanje šuma, a povrh svega kvalifikaciona struktura zaposlenih je bila nepovoljna. Gospodarstvo Buzet upravlja u području koje zauzima cijelu Istru, osim dijela Učke i Slovenskog primorja. Šumovitost Istre je relativno velika tako da površine šuma, bez obzira na sektor vlasništva, pokrivaju 39,6% ukupne površine, odnosno 111.738 ha. Društvenih šuma i šumskih zemljišta ima 44.426 ha tj. cea 40% od ukupne površine šuma. Od 44.426 ha obraslo je 58,5%, dok je 41,5% neobraslo i neplodno tlo. Od obraslih površina na visoke šume otpada 30%. od toga ie 51% mladih šuma (prema klasifikaciji prilikom utvrđivanja vrijednosti šuma mlađe od 2/3 ophodnje), dok na nisku šume i degradirane tipove niskih šuma otpada 70% površina. Očuvanih visokih šuma na području Gospodarstva ima svega 20%, dok većinu površina zauzimaju niske šume i degradacijski stadiji, šikare, makije, garizi i kamenjari. Drvna zaliha na temelju podataka iz procjene vrijednosti šuma izvršene 1966. godine, iznosi 483.750 m3, od koje količine na zalihu u visokim šumama otpada 53% tj. 256.300 m3, a na zalihu u niskim šumama 47% tj. 227.450 m3. Prema vrsti drva najzastupljeniji su lišćari sa 75,3%, dok četinjača ima malo svega 24,7%. Iz podataka o strukturi šuma prema uzgojnim oblicima kao i podataka o drvnoj zalihi vidljivo je da šume u Istri ne predstavljaju značajniji privredni potencijal sa aspekta korištenja drvne mase. Gospodarstvo je ipak izvodilo radove na sječi, tj. iskorištavanju šuma, jer su to diktirali uzgojni momenti (ophodnja sa izdanačkim šumama, prorede u borovim kulturama i dr.). U razdoblju 1960—67. posječeno je i iskorišteno 119.552 m3, odnosno prosječno godišnje 14.944 m3. Etat je 1960. godine iznosio 12.500 m3, a posljednjih godina kreće se iznad 18.000 m3, što je za 44% više. Prema dugoročnoj osnovi sječa godišnji etat se mogao kretati do 13.600 m3, ali je prvih godina sječeno ispod dozvoljenog tako da su učinjene uštede na drvnoj zalihi. Godišnji etat se posljednjih godina povećava a i dalje će se povećavati, jer su na temelju izrađenih uređajnih elaborata za 3 šumarije etati tih « |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 60 <-- 60 --> PDF |
šumarija već povećani a u izradi su elaborati za preostale 3 šumarije, tako da očekujemo da će se etat kretati oko 25.000 m;! kad budu dovršeni svi elaborati. Struktura etata je veoma nepovoljna jer preko 70% mase čini ogrijevno drvo, a svega 30% otpada na tehničke Sortimente i to većinom sitnije. Plasman ogrijevnog drva otežan je posljednjih godina na domaćem tržištu radi zamjene drva drugim tvarima, međutim, putem izvoza u Italiju taj problem je riješen. U razdoblju 1962—67. plasirano je 21.500 prm ogrijevnog drva i 3006 prm drva za celulozu topole, dok će se samo u 1968. godini plasirati cea 11.000 prm ogrijeva i cea 1.000 prm drva za celulozu topole. Plasman tehničkih sortimenata nije otežan, jer je najvećim dijelom zastupljeno jamsko drvo kojeg je veliki potrošač IU Raša, dok ostalu oblovinu prodajemo slovenskih poduzećima, jer na području Istre nema poduzeća koja se bave primarnom preradom oblovine, a povezanost sa drvno-industrijskim poduzećima južnog bazena je slaba zbog barijere koju predstavljaju masivi Učke i Ćićarije kao i zbog slabih saobraćajnica. Problem sa plasmanom jamskog drva nastupit će u momentu smanjenja proizvodnje kod IU Raša te će se isto morati prerađivati u celulozno drvo, koje nema otežan plasman ali je naplata potraživanja jako otežana. U proteklom razdoblju zahvaljujući boljem korištenju drvne mase, porastu produktivnosti, kao i porastu cijena poslije reforme i zbog povećanog izvoza, porastao je prihod djelatnosti iskorištavanja šuma od 67,067.000 st. dinara u 1960. na 230,383.000 st. dinara u 1967. god. tj. povećan je za 3,43 puta. Utjecaj cijena i odnosa sortimenata može se grubo procijeniti iz porasta prosječne cijene 1 m3, koja je u 1960. godini iznosila 5.560, a u 1967. 12.540 starih dinara. Pored iskorištavanja šuma, Gospodarstvo je znatne prihode ostvarilo prodajom sporednih šumskih proizvoda među kojima se ističu podzemne gljive TARTUFI, zatim prodajom sadnog materijala, angažiranjem na čuvanju i nadzoru turističkih šuma, te na otkupu drvnih sortimenata iz privatnih šuma. Nadalje, u cilju jedinstvenog sagledavanja šumarskih problema i jednakog tretmana šuma na području Istre, bez obzira na sektor vlasništva, Gospodarstvo je preuzelo od Općinskih skupština upravljanje i nadzor privatnih šuma, a za te usluge ugovorene su naknade tako da se ostvaruju prihodi u visini troškova osoblja na tim radovima. Orjentacija na druge djelatnosti, a ne isključivo na iskorištavanje šuma, rezultirala je i povećanim prihodima ovih grana, tako da je, unatoč porastu za 3,43 puta, učešće prihoda iskorištavanja šuma u ukupnom prihodu Gospodarstva opalo sa 54% na 37% u 1967. godini (po fakturiranoj realizaciji). Veće angažiranje radnih jedinica na što uspješnije poslovanje odrazilo se je i na poslovanju cijelog Gospodarstva. Prvih godina nakon osnivanja Gospodarstva imali smo radnih jedinica koje su poslovale sa gubitkom, tj. nisu mogle pokriti visoke rashode. Djelom smanjenjem radne snage, djelom povećavanjem produktivnosti, a najviše štednjom, postigli smo da takvih jedinica više nemamo. U proteklih 8 godina povećan je ukupan prihod od 123,171.000 st. din. na 549,042.000 st. dinara (po napi. realizaciji) što čini da je isti povećan za 4,45 puta. Produktivnost po radniku iskazana omjerom neto-produkt po radniku povećana je od 648.000 st. din. u 1960. na 1,687.000 st. din. u 1967. tj. za 2,60 puta. U istom razdoblju smanjen je broj radnika sa 208 na 170. Na bazi istog broja radnika, produktivnost je povećana za 2 puta. i |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Dohodak poduzeća koji je 1960. godine iznosio 64,032.000 st. din. povećan je na 215,536.000 st. dinara, odnosno za 3,36 puta. Fondovi u 1967. godini iznosili su 27,575.000 st. din. te su u odnosu na 1960. godinu kada su iznosili 1,498.000 st. din. porasli za 18,4 puta, a u odnosu na 1961. kada su iznosili 12,576.000 st. din. porasli su za 2,19 puta. Amortizacija za regeneraciju šuma povećavana je svake godine prema mogućnostima i potrebama za ulaganja, te je u odnosu na 1961. povećana za 3,66 puta. Ekonomičnost poslovanja iskazana omjerom ukupan prihod/ukupni troškovi poslovanja, varira iz godine u godinu da bi u 1965. bila najbolja, nakon čega se osjeća blagi pad. Isto tako i rentabilnost poslovanja iskazana omjerom akumulacija/ukupan prihod do 1965. varira sa blagim porastom dok nakon toga pada pogotovo u 1967. godini. To je posljedica sve većeg porasta društvenih obaveza u posljednje dvije godine. Prosječni osobni dohoci povećavani su stalno, te su od 25.100 st. dinara u 1961. godini povećani na 64.420 st. dinara u 1967. godini. Pritome potrebno je napomenuti da radnicima u- proizvodnji isplaćujemo terenski dodatak u visini 25% neto OD. Na to su nas ranije primorali propisi kojima je bila određena visina osobnih dohodaka te se je na veće dohotke plaćao doprinos na izvanredni prihod. Prema tome osobna primanja iznose cea 80.000 dinara mjesečno. Ni sa ovom visinom osobnih dohodaka nismo zadovoljni obzirom na visinu istih u drugim privrednim granama na području Istre, te su naša nastojanja usmjerena na povišenje od preko 90.000 st. dinara. Potrebe za ulaganjima u tehničke i biološke investicije su veće od mogućnosti Gospodarstva. Iz godine u godinu nastojalo se odvajati što je moguće više sredstava, tako da je ukupno odvojeno što u fondove, što u amortizaciju osnovnih sredstava i šuma 282,550.000 st. din. tj. prosječno godišnje preko 35,000.000 st. dinara. Danas međutim su ta izdvajanja znatno veća te iznose cea 72,000.000 st. dinara od čega samo na amortizaciju šuma otpada preko 35,000.000 st. dinara. Svakako da ova nastojanja za odvajanjem što je moguće većih sredstava moraju voditi računa i o tome da se ne ošteti radne ljude obzirom na stalni porast životnih troškova kao i visinu osobnih dohodaka. Obim ulaganja u tehničke investicije te u radove na podizanju i uzgoju šuma bio je uvjetovan rezultatima poslovanja. Većina tehničkih investicija odnosi se na nabavke mehanizacije za radove na iskorištavanju šuma, uzgoju, radove na pošumljavanju, zaštiti šuma, za rasadničarsku proizvodnju te za saobraćajna i transportna sredstva. Radove na sječi i izradi nastojali smo što je moguće više mehanizirati da bi radnike oslobodili zastarjelog i teškog načina rada, te smo u tu svrhu nabavili 30 komada motornih pila. Time smo uspjeli fazu sječe i izrade potpuno mehanizirati, dok primjena mehanizacije u drugim fazama kao što je izvoz iz šume te utovar nije moguća jer su sortimenti tanki, sječine su malene i razbacane, a godišnji etat prenizak da bi mogao pokriti troškove nabavke te mehanizacije a da bi bila racionalno iskorištena. Zajedno sa pilama nabavljeni su i dodatni uređaji koji se koriste na radovima podizanja i uzgoja šuma, u rasadničarskoj proizvodnji i drugim radovima. Pored ovih ulaganja znatna sredstva su odvojena za nabavke odnosno adaptacije stanova radnika. Ukupno je kupljeno 10 stanova u vrijednosti od 33,676.000 st. dinara. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Tokom prethodnih godina uloženo je u nabavku mehanizacije i u druge tehničke investicije kao i nabavku stanova ukupno 153,474.000 st. dinara. Struktura šuma i šumskih površina zahtijevale su s druge strane znatna ulaganja u podizanje novih šuma, melioraciju degradiranih šuma, konverziju, te zaštitu i druge uzgojne radove. Tome je stalno posvećivana odgovarajuća pažnja te su odvajana maksimalno moguća sredstva u Fond amortizacije za re generaciju šuma. Od osnivanja Gospodarstva u biološke investicije utrošeno je ukupno 129,076.000 st. dinara. Ovim sredstvima izvršeni su slijedeći radovi: pošumljavanje, na površini od 205 ha od čega 30 ha topolika; popunjavanje na površini od 122,5 ha; unašanje četinjača u šume listača na površini od 129,7 ha; izvršena je njega mladih šuma na površini od 715 ha; čišćenje na 570 ha; resurekcija na 273 ha te konverzija na 6 ha. Pored toga ulagana su sredstva u izradu šumsko- gospođarskih osnova, jer je u doba osnivanja Gospodarstva bila izrađena svega jedna gospodarska osnova, a dugoročne osnove sječa nisu mogle zadovoljiti potrebe suvremenog gospodarenja, to je u skladu sa zakonskim propisima trebalo prići izradi uređajnih elaborata. Za ove radove utrošeno* je u posljednjih nekoliko godina 22,677.000 st. dinara, a s"amo u 1968. godini utrošeno je 11,949.000 st. dinara. Iz sredstava amortizacije za regeneraciju šuma financirani su radovi na izradi tema naučno-istraživačkog rada kojeg vrši Institut za šumarska istraživanja Zagreb, a o čemu vas je upoznao inž. Bertović. Pored navedenih radova koji su financirani iz vlastitih sredstava, Gospodarstvo je dijelom iz kredita, a dijelom iz vlastitih sredstava, podiglo 200 ha intenzivnih kultura četinjača u predjelu »Kontija«. Za to je utrošeno 40,000.000 st. dinara, dok je 40,000.000 st. dinara dobiveno putem kredita. Gospodarstvo je podiglo i 40 ha topolika u intezivnom uzgoju, a sredstva za podizanje dobivena su bez obaveze vraćanja od RFUŠ-a. ORGANIZACIJA GOSPODARSTVA Prilikom osnivanja Gospodarstva Buzet na području Istre djelovalo je 7 šumarija, koje postoje još danas. Šumarije su organizirane na teritorijalnom principu, te se njihovo područje poklapa sa područjem društveno-političke jedinice — komune, dok je zajednička služba uprave Gospodarstva formirana za potrebe svih šumarija. Sistem raspodjele dohotka po radnim jedinicama primjenjivan je svega dvije godine i to samo za kategoriju OD, nakon čega je bio ukinut. Na to smo bili primorani zbog neujednačenih uvjeta privređivanja, zbog snažnog utjecaja tržišta na rezultate pojedinih šumarija, pa je kod raspodjele OD dolazilo- do velikih razlika u visini istih između šumarija, što je izazivalo nezadovoljstvo unutar kolektiva. Uvidjevši to organi upravljanja predložili su odnosno donijeli odluku da se svim zaposlenim radnicima u Gospodarstvu isplaćuju OD ovisno od rezultatu poslovanja cijelog poduzeća. Ova odluka je u raskoraku sa našom samoupravnom praksom i sistemom nagrađivanja prema radu te se čini uravnilovkom, međutim, organe upravljanja rukovodila je činjenica da na siromašnom i jedinstvenom području kao što je to Istra ne može se dozvoliti razbijanje kolektiva, ma koliko to odgovaralo pojedinim faktorima. To iz razloga što je potrebno u Istri stvoriti što jaču šumarsku organizaciju sa tradicijom. Ipak stalno je prisutna želja da bi se uspostavio sistem raspodjele po radnim jedinicama ovisno o rezultatima poslovanja. Nastojali smo u tom smislu pro |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 63 <-- 63 --> PDF |
vesti reorganizaciju tako da od 7 postojećih šumarija organiziramo tri ili četiri jake šumarije. Ovi naši prijedlozi nisu bili rado prihvaćeni od nekih radnih jedinica u kojima su pojedinci gledali perspektivu Gospodarstva kroz svoje položaje, a isto tako političko-teri tori jalne jedinice inzistirale su na tome da imaju na svom području sjedište šumarije, pa se od predviđene reorganizacije odustalo. U današnjoj organizaciji Gospodarstva centralizirani su fondovi, sredstva amortizacije osnovnih sredstava te dio amortizacije za regeneraciju šuma potreban za izvršenje uređivanja šuma. Ostatak sredstava amortizacije za regeneraciju ostaje šumarijama koje istim upravljaju. Ovakvom organizacijom su zadaci organa upravljanja i rukovođenja obimni, pa se u poslovnoj politici mora uvijek voditi računa o prioritetu ulaganja. Smatramo da je u našim prilikama ovakva organizacija najpodesnija, jer smo time postigli jedan od ciljeva postavljenih prilikom formiranja Gospodarstva a to je objedinjavanje sredstava i jačanje šumarske organizacije. PERSPEKTIVE RAZVOJA ŠUMARSTVA U ISTRI Dosadašnji rad na unapređenju šumarstva Istre, jačanju šumarske organizacije dao je pozitivne rezultate, pa će u tom smislu biti usmjerena i naša poslovna politika u buduće. Za područje Istre razrađen je Regionalni prostorni plan do 1985. godine u kojem su određeni zadaci i uloga šumarstva u Istri. Ovim planom predviđa se obim šumsko-kulturnih radova na cea 96.500 ha pri čemu na pošumljavanju otpada 20.500 ha, konverziju niskih šuma i makija cea 62.500 ha, te melioraciju degradiranih šuma 13.500 ha. Iz ovog je vidljivo da su osnovni zadaci šumarstva Istre maksimalno očetinjavanje niskih šuma i pošumljavanje neobraslih površina. Ovi zahvati, budu li realizirani, rezultirali bi većom proizvodnjom drvne mase na daljnjem roku kroz cea 40 godina. Drvna zaliha povećala bi se za oko dva puta, a drvna zaliha četinjača za oko sedam puta. Povećanjem drvne mase poboljšao bi se i odnos sortimenata u korist tehničkog drva. Nagli razvoj turizma u postojećim šumama priobalnog pojasa zahtjeva sve veća ulaganja u podizanje novih šuma za kempove. Za osiguranje sadnog materijala za takva pošumljavanja Gospodarstvo će organizirati rasadnik na površini od cea 12 ha, u kojem će proizvoditi razni sadni materijal potreban kod osnivanja i uređenja parkova i okoliša ugostiteljskih objekata. Ujedno se predviđa formiranje posebne jedinice koja bi imala zadatak projektiranje parkova i drugih nasada u turističkom području. Vjerujemo da će se ovakvim angažiranjem investicije u rasadnik veoma brzo isplatiti, a angažiranjem u turističkom području da bi se ostvarila znatna sredstva. Gospodarstvo nema dovoljno sredstava za ulaganje u šume priobalnog pojasa te je predlagalo turističkim organizacijama da ista odvajaju od boravišne takse 10´%. Osnovna privredna komora Rijeka podržala je našu akciju i proširila na područje Hrvatskog primorja i otoka, ali je odaziv bio malen, tako da su odvojena samo neznatna sredstva. Ovakva akcija dala bi u kratko vrijeme znatne rezultate u koliko bi sve turističke organizacije istu prihvatile. Pokušalo se je također putem Osnovne privredne komore Rijeka predložiti Izvršnom vijeću Sabora da sredstva po članu 33 i 34 Zakona o šumama SRH dodjeli u stopostotnom iznosu, a ne u 50%-tnom iznosu, šumarskim organizacijama koje bi ta sredstva mogle trošiti isključivo na bazi razrađenih programa. Međutim, ovo pitanje će biti riješeno tek kada Izvršno vijeće Sabora bude zauzelo |