DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 59 <-- 59 --> PDF |
KRATAK PRIKAZ O ŠUMARSTVU ISTRE OD OSNIVANJA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA DO DANAS Ing. R. LUKAČIC Rješenjem NOK-a PULA u lipnju 1960. godine osnovano je od tadašnjih 7 šumarija, Šumsko gospodarstvo Buzet, a konstituirano je u mjesecu studenom iste godine. Time je u šumarstvu Istre kao i cijele SR Hrvatske uvedeno radničko samoupravljanje i poslovanje na principu dohotka. Problemi sa kojima su se suočili članovi novoformiranog gospodarstva bili su brojni; ´nesređeni imovinsko pravni odnosi, pomanjkanje obrtnih sredstava za redovno poslovanje i investiciona ulaganja, nabavka mehanizacije i drugih sredstava, i rješavanje stambenih problema radnika. Nadalje, nije bilo razrađenih programa razvoja, za većinu šumskih kompleksa nije bilo izvršeno uređivanje šuma, a povrh svega kvalifikaciona struktura zaposlenih je bila nepovoljna. Gospodarstvo Buzet upravlja u području koje zauzima cijelu Istru, osim dijela Učke i Slovenskog primorja. Šumovitost Istre je relativno velika tako da površine šuma, bez obzira na sektor vlasništva, pokrivaju 39,6% ukupne površine, odnosno 111.738 ha. Društvenih šuma i šumskih zemljišta ima 44.426 ha tj. cea 40% od ukupne površine šuma. Od 44.426 ha obraslo je 58,5%, dok je 41,5% neobraslo i neplodno tlo. Od obraslih površina na visoke šume otpada 30%. od toga ie 51% mladih šuma (prema klasifikaciji prilikom utvrđivanja vrijednosti šuma mlađe od 2/3 ophodnje), dok na nisku šume i degradirane tipove niskih šuma otpada 70% površina. Očuvanih visokih šuma na području Gospodarstva ima svega 20%, dok većinu površina zauzimaju niske šume i degradacijski stadiji, šikare, makije, garizi i kamenjari. Drvna zaliha na temelju podataka iz procjene vrijednosti šuma izvršene 1966. godine, iznosi 483.750 m3, od koje količine na zalihu u visokim šumama otpada 53% tj. 256.300 m3, a na zalihu u niskim šumama 47% tj. 227.450 m3. Prema vrsti drva najzastupljeniji su lišćari sa 75,3%, dok četinjača ima malo svega 24,7%. Iz podataka o strukturi šuma prema uzgojnim oblicima kao i podataka o drvnoj zalihi vidljivo je da šume u Istri ne predstavljaju značajniji privredni potencijal sa aspekta korištenja drvne mase. Gospodarstvo je ipak izvodilo radove na sječi, tj. iskorištavanju šuma, jer su to diktirali uzgojni momenti (ophodnja sa izdanačkim šumama, prorede u borovim kulturama i dr.). U razdoblju 1960—67. posječeno je i iskorišteno 119.552 m3, odnosno prosječno godišnje 14.944 m3. Etat je 1960. godine iznosio 12.500 m3, a posljednjih godina kreće se iznad 18.000 m3, što je za 44% više. Prema dugoročnoj osnovi sječa godišnji etat se mogao kretati do 13.600 m3, ali je prvih godina sječeno ispod dozvoljenog tako da su učinjene uštede na drvnoj zalihi. Godišnji etat se posljednjih godina povećava a i dalje će se povećavati, jer su na temelju izrađenih uređajnih elaborata za 3 šumarije etati tih « |