DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 55 <-- 55 --> PDF |
´JicuMoene *>ife6ii JESENSKI PLENUM SAVEZA ITŠID HRVATSKE 1968. GODINE (Poreč, 21., 22. i 23. studenog 1968. g.)* Na 21. sjednici Upravnog odbora Saveza od 17. 10. 1968. g. je zaključeno da se tzv. jesenski plenum održi na području Istre i da se time i šumarski i drvarski stručnjaci priključe nizu proslava koje su se te godine održavale povodom 25-godišnjice priključenja Istre matici zemlji (Šum. list 11—12 1968., str. 466 i 467). Na sjednici UO. Saveza od 7. 11. je zaključeno da se plenum održi u Poreču prema prijedlogu tamošnjih šumarskih stručnjaka, a na sjednici od 14. 11. je dogovoreno da na stručnom dijelu plenuma ing. Stjepan Bertović održi predavanje »Ekološko-vegetacijska i šumarska i straživanja u Istri«, te da se predloži nlenumu osnivanje spornen-gaja negdje na području Istre kao uspomenu na »istarski plenum« povodom 25-godišnjice pripojenja Istre Hrvatskoj. Plenum je bio brojno veoma dobro posjećen, a posebno treba zabilježiti, da je teritorijalno društvo iz Karlovca krenulo na plenum sa tridesetak svojih članova autobusom Šumskog gospodarstva iz Karlovca. Velik broj šumarskih i drvarskih stručnjaka sa područja Hrvatske krenuo je na »istarski plenum« da se upozna i sa radom i problemima šumarskih stručnjaka Istre, da na licu mjesta dobije uvid u poslovnu politiku i orijentaciju Šumskog gospodarstva Buzet kao i da upozna podignute šumske kulture i nasade oko turističkih objekata Istre. Pregled je tih objekata počeo još tokom 21. 11. počevši od rijeke Dragonje na granici sa slovenskim dijelom Istre, duž morske obale od Novigrada, preko Umaga do Poreča, dne 22. 11. okolica Poreča do Limskog kanala i šumskih kultura oko Limskog kanala, a 23. 11. od Poreča, preko Motovuna, Buzeta, Pazina, Labina, Rabca i dalje preko Rijeke i Gorskog kotara u povratku. Taj jesenski, tzv. istarski plenum je bio veoma uspješan ne samo u stručnom i društvenom pogledu nego i u tome, što je više učesnika plenuma bilo tada prvi puta u Istri, odnosno ponovno se našlo na području Istre nakon većeg niza godina. Razvoj je Istre, posebno na obalnom području, unatrag nekoliko godina upravo neshvatljivo brz: turizam je, uz poljoprivredu, postao osnovna orijentacija istarske privrede. Na svu sreću, u tom pravcu su se uključili i šumarski stručnjaci Istre i uvelike pomažu njen privredni razvoj. Sam je plenarni sastanak održan u gradskoj vjećnici sa ovim dnevnim redom: 1. Pozdrav predsjednika; 2. Izvještaj tajnika o dosadanšjem radu Saveza; 3. Izvještaj blagajnika; 4. Diskusija o izvještajima; * Izvještaj o istarskom plenum objelodnjujemo sa većim zakašnjenjem u želji da u »istarskom broju« Šum. lista bude na okupu materija koja je bliska šumarstvu Istre. R. r. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 56 <-- 56 --> PDF |
5. Prikaz političkih prilika u Istri od oslobođenja do danas; 6. Ekološko-vegetacijska i šumarska istraživanja u Istri s osvrtom na primjenu — Ing. S. Bertović; 7. Aktuelna problematika Šumskog gospodarstva »Buzet«. ´-.-. ´. ´ . ... .´ . .´ ´ i""5l"Bj *» I ´W : -^T. Učesnici »istarskog plenuma« Foto: Lukačić Plenum je otvorio, u odsutnosti predsjednika ing. Vida Fašaića, prof. dr. Zvonimir Potočić. Plenumu su prisustvovali predsjednik Socijalističkog saveza općine Poreč, drug Jurcan Anđelo, tajnik Skupštine općine Poreč drug Dobrilović Antun i direktor Šumskog gospodarstva ing. Nadan Sirotić. Predsjednik Socijalističkog saveza drug Jurcan Anđelo je pozdravio plenum ovim riječima: Dozvolite mi drugarice i drugovi, da vas u ime Skupštine općine i društveno- političkih organizacija naše komune najtoplije pozdravim i zaželim vam ugodan boravak u Poreču. Kako se iz samog poziva vidi, ovaj vaš plenum se održava na području Istre i to konkretno u našem mjestu Poreču, u povodu jubilarne 25-godišnjice priključenja Istre SFRJ. U vezi toga želio bih podvući da je čitava 1968. godina posvećena tom velikom jubileju naroda Istre, te su sve proslave i manifestacije, koje se održavaju na ovom području posvećene tom značaju. Takvih proslava bilo je mnogo i to širom Istre — u ovoj godini. Isto tako sve proslave povodom državnih praznika i ostalih značajnih datuma imaju karakter jubilarnih svečanosti. Širom Istre podignuto je mnogo spomenika odnosno spomen-obilježja vezanih za borbu ovoga naroda u Narodnooslobodilačkom ratu; otvoreno je niz objekata, asfaltirano cesta, elektrificirano sela i izgrađeno niz drugih komunalnih objekata. Isto je tako održano niz kulturnih manifestacija. Kao što vam je poznato centralna proslava održana je 28. i 29. IX 1968. u Pazinu. 54 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 57 <-- 57 --> PDF |
O političkom značaju ovog jubileja Istarskog naroda bilo je jako puno govora, o čemu su posebno na samoj centralnoj proslavi govorili drugovi Vladimir Bakarić, Jakov Blažević, Ante Drndić i dr. No želio bih spomenuti da smo mi u Istri, bez obzira na veliki napredak koji smo postigli od oslobođenja do danas u svakom pogledu, svjesni da su mogućnosti našeg razvoja daleko veće. Te mogućnosti nisu bile najefikasnije iskorištene, a ne koriste se u potpunosti još ni danas. Upravo u ovoj jubilarnoj godini pokrenute su mnoge rasprave odnosno inicijative u svim pravcima i na svim nivoima. To su u prvom redu problemi saobraćajnica u Istri, kao preduvjet razvoja turizma i cjelokupnog napretka naroda Istre, koji ni do dan danas nije povezan sa svojim zaleđem Rijekom, Zagrebom i uopće sa unutrašnjošću naše zemlje. O tome je bilo govora i prilikom posjete delegacije istarskih općina kod druga Tita. Koliko ima uopće još mogućnosti za brži privredni, kulturni i opći razvoj ovog poluotoka, radi podizanja općeg životnog standarda ne bih želio govoriti, jer takvih mogućnosti ima vjerojatno i na drugim područjima, pokrajinama i drugim krajevima naše zemlje. Sigurno je međutim samo to da Istra ima mnoge uvjete (privredne i druge) koji su povoljniji od uvjeta drugih naših pokrajina. O svim ovim i sličnim probelmima, vezanim za borbu naroda Istre u NOR, poslijeratnoj izgradnji, borbi na diplomatskom polju s jedne strane tako i o privrednim problemima s druge strane govorili su napred navedeni drugovi a o tome se govorilo i na svim prigodnim svečanostima i manifestacijama širom Istre tokom cijele 1968. godine. Radi toga ne želim više to isticati. Podvukao bih samo to da je ovaj dio naše domovine, zbog svog geografskog položaja vrlo interesantno područje te da ima i svojih specifičnosti i poseban politički značaj, naročito u ovoj prilično složenoj međunarodnoj situaciji. Zbog svega toga je dato veliko značenje doprinosu, odnosno zalaganju naroda Istre na razvoju prijateljskih odnosa, konkretno sa Italijom. Ovu činjenicu podvlači i drug Tito u svom pismu upućenom učesnicima centralne proslave za Istru u Pazinu 29. IX 1968. godine. Drugarice i drugovi, eto samo toliko sam htio da kažem uopće o Istri, budući se i vaš današnji plenum održava u sklopu ovog našeg jubileja na području Istre. Smatram da nije potrebno ovdje vama opširnije iznositi opće istarske probleme i zadatke. No želio bih vas sa par riječi upoznati sa našom općinom Poreč. Naša općina broji oko 18.000 stanovnika, a ukupna površina jeste 34.559 ha, od čega ima 17.432 ha obradivih površina. U radnom odnosu imamo zaposleno u prosjeku kroz godinu 3.500 radnika (u sezoni čak i do 5.000). Vodeća privredna grana jeste turizam, a zatim poljoprivreda. Treba međutim istaknuti da su sve ostale privredne grane i djelatnosti orjentirane prema turističkom privređivanju. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika računa se da će biti ove godine 494.800 st. din (prošle godine je bio 10% manji). Da bismo mogli dobiti predodžbu o tome kako se razvijao turizam kod nas, dovoljno je istaknuti da smo 1957. godine, ustvari godine kada smo startali u turističkoj privredi izgradnjom kampa »Plava Laguna«, ostvarili svega 191.000 noćenja, od čega 77.000 stranih, a da smo ove godine sa stanjem per 31. X 1968. ostvarili 1,454.424 noćenja (odnosno 14% više od 1967.) od čega stranih 1,184.934. Mislim da samo ovaj podatak govori o opravdanosti poklanjanja velike pažnje daljnjem svestranom razvoju turizma na općini Poreč. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Eto, samo toliko sam htio da vam kažem, odnosno da vam dadem informacije o Istri i o našem Poreču, iako vjerujem, da vam ovo nije baš potpuno nepoznato. Želim podvući da općina Poreč, kao turistička općina, ima mnogo zajedničkoga sa vašim područjem rada, sa šumarstvom. Mi smo mnogo zainteresirani za šumske površine, naročito one na obalnom području. Vama, organizatorima i članovima Saveza zahvaljujem što ste izabrali baš Poreč za održavanje plenuma Savez inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i time uveličali proslavu jubilarne 25-godišnjice priključenja Istre SFRJ. Želim vam ugodan boravak u našem gradu i mnogo uspjeha u vašem radu. Nakon tajničkog izvještaja o radu Upravnog odbora između dva plenuma, plenum je prihvatio blagajničke izvještaje o poslovanju u 1968. g. i prijedlog proračuna prihoda i rashoda za 1969. god. Nakon diskusije o izvještajima plenum je prihvatio prijedlog da se na pogodnom mjestu na području Istre osnuje spomen-gaj povodom ovog plenuma i 25-godišnjice priključenja Istre matici zemlji. Mjesto, veličinu i oblik spomen- gaja utvrdit će naknadno Upravni odbor Saveza u dogovoru sa stručnim i odgovarajućim političkim forumima u Istri. Z. P. |