DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Nadalje se podrobnije upušta u tehnička pitanja te problem, potrebnih sredstava koja bi vlada morala barem predujmiti dok se konačno gospodarenje prepušta dioničarskom društvu, koje bi moralo urediti i odnose sa budućim kolonistima. Iako je nacrt vjerojatno rađen preoptimistički, zaslužuje i našu pažnju. Između prijedloga na području šumske tehnike i prerade drveta navodimo prijedlog za umjetno krivljenje hrastovih grana privezivanjem koje se provodilo u šumama kod Pule, umjetno krivljenje hrastove građe, prijedlog protiv zimske sječe drveća, novi način za izračunavanje drvne zapremine, dendrometar, konzerviranje hrastove građe za brodogradnju, dok je želio koristiti snagu vjetra u Istri ne samo za pogon raznih modela cirkularnih pila već i za pogon vjetrenjača te crpenje vode iz podzemnih kraških vodotoka, ali vjerojatno i za pogon pumpi u solanama (kod Portoroža) te za isušivanje (i Nilove delte). U historiju, brodskog vijka bi morali ući i hrvatski krajevi: trebalo bi temeljitije dokazati već navedene pokusne vožnje sa čamcem sa vijkom na rijeci Mirni i Raši te pokusne vožnje Civette kod Šibenika koje su prema usmenoj predaji, očuvanoj u obitelji Resselova suradnika artilerijskog časnika Lichtnera, obavili u Šibeniku nakon što je tršćanska policija, iza samo djelomično uspjeha pokusnih vožnji Civette, zabranila dalje vožnje kao opasne (u Šibeniku je neki engleski mehaničar popravio nesavršeni parni stroj izrađen u Sv. Stefanu, Gornja Štajerska, koji je pri dolasku u Trst u proljeće 1829. bio samo »nešto više od komada sirovog željeza«). Uostalom, Ressel je izradio kasnije još dva modela usavršenog vijka parnog stroja. Ovdje se ne upuštamo podrobnije u brojne druge Resselove izume na svim tada poznatim područjima tehnike — u energetici (prijenos vodenih snaga na daljinu od 150 km), montinistici, saobraćaju (željeznička arhitektura, pneumatična željeznica, parno vozilo za ceste, pneumatična pošta na pruzi Trst—Beč, mehanizam za pogon brodova protiv struje uz njeno korištenje, naročito na Savi iznad Zidanog mosta), geodeziji (dvije knjižice), regulaciji luka (projekti za tršćansku luku, Split, Boku Kotorsku), strojarstvu (kuglični ležaji — patent iz 1829. itd.), u kemiji (ekstrakcija boja iz »vegetabilija«, bojenje pamučnih tkanina na suho) te prehrambenoj tehnici (mlin na valjke sa dva modela). Izradio je i neštampan opsežniji prijedlog za usavršavanje kazališne tehnike. Druge brojne izume i prijedloge izostavljamo, a neke smo već spomenuli (iz agrotehnike). Osim tehničkim problemima bavio se Ressel i ekonomskim pitanjima, npr. u raspravi o izvoznim carinama na drvo, u prijedlogu o otkupu istarskih hrastovih šuma, proračunima rentabilnosti raznih izuma i prijedloga, te je 1848. objavio u Trstu i financijski plan za sanaciju austrijskih financija i zapošljavanje radništva. Na Istru se odnosi prijedlog za osnivanje vinogradarske zadruge za Istru koja bi osigurala izvoz istarskog vina po odgovarajućim cijenama preko Beča do Rusije. Njegovo veliko razumijevanje potreba naših krajeva treba pripisivati i odličnom poznavanju naših jezika, naših stanovnika i svih predjela tadanjeg austrijskog Primorja, a znatnim dijelom i njegovim ženama naše krvi: prva — Jakomina Orebić bila je rodom Hrvatica iz Bakra, druga — Terezija Kastelic Slovenka iz Višnje gore. Ressel zaslužuje dakle našu vječitu zahvalnost za sve svoje izume i prijedloge kojima je htio poboljšati životne uvjete stanovništva čitavog svijeta — kao posljednji veliki svestrani izumitelj uopće, naročito pak za sve šta je ura |