DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 52 <-- 52 --> PDF |
glavni izvor Istarskog vodovoda te je Pula ostala u toku istog ljeta dvaput bez vode. Nadalje Ressel tumači postanak mornaričkog rezervata u mletačkoj Istri naročito time što su pojedine međusobno zaraćene istarske gradske republike molile Veneciju za zaštitu — prepuštajući šume za brodogradnju a zadovoljavajući se sporednim užicima. Opisujući žalosne posljedice ukidanja rezervata nakon 1817. g. te neograničenog izvoza drveta (i pored njegova prijedloga iz 1821. g. o uvođenju novog modernijeg rezervata) Ressel predlaže da se izruče mornarici na upravljanje barem dobro očuvana hrastova šuma Krakovo (Dolenjska) sa 6000 jutara, šume kneza-biskupa zagrebačkog (2000 jut.), državna šuma Panovec (kod Gorice — 500 jut.) te državne šume sa iskrivljenom hrastovinom u Istri i na Krku (957 jut.), jer bi mornarica mnogo bolje upravljala tim šumama nego kameralna uprava. Ujedno preporučuje svoju dotada kod nas neprimjenjivanu metodu za umjetno krivljenje hrastovine za izradu brodskih rebara iz 1836. g. koja »sada sigurno više vrijedi«, jer su je 1847. g. počeli primjenjivati Englezi. Brestovinu će mornarica moći nabavljati iz Motovunske šume, jelovinu i smrekovinu iz Trnovskog gozda. Dva mjeseca prije smrti izradio je »Napomene o oskudici u šumama« (Abgang der Wälder) za potrebe ratne mornarice uz neke tabele priložene jednom još nepoznatom prijedlogu. Navodi da će biti dovoljno krive hrastovine iz Bosne i Hercegovine samo još 20 godina pa preporučuje sadnju bora, ariša i brijesta na gorskim grebenima kod Kutjeva, Pleternice i Velike, dok bi državnu šumu Kutjevo sa njenom svestrano odličnom hrastovinom, kao jedinu osnovu trajnog opstanka ratne mornarice, trebalo predati mornarici na upravljanje. Iako je pulski arsenal prezirao ovu hrastovinu, njena kvaliteta je dokazana i većim narudžbama iz Toulona. Ressel je, dakle, odlično poznavao i hrvatsko- slavonske šume te ih odlučno zagovarao protiv svih protivnika. I ovdje predbacuje kameralnoj upravi da misli samo na trenutanče prihode — umjesto na gospodarenje u daljoj budućnosti koja je misao vodila Ressela u svim njegovim prijedlozima o šumskom gospodarstvu. ***. Dalekovidan je i njegov prijedlog o regulaciji Neretve (Neretvine delte) iz 1831. g., poslat zemaljskoj guberniji u Zadru, kao jedan od još danas vrlo aktualnih problema Dalmacije čije rješavanje izaziva još i danas, kada se pristupilo u novoj Jugoslaviji njegovom rješavanju, brojne poteškoće. Prema naslovu se zapravo radi samo o molbi za »nekolicinu poučnih obavještenja o prilikama Neretve koja bi mu nudila osnov za prijedlog o iskorištavanju ovog zemljišta « koje Ressel poznaje samo iz pričanja raznih Dalmatinaca. Ustvari se radi o dobro promišljenom projektu (na 20 str. sa zemljovidom i presjekom odvodnih kanala) za melioraciju i regulaciju Neretve koja bi na svojih oko 40.000 jutara mogla proizvoditi živežnih namirnica u količini jednakovrijednoj 1,600.000 vagana pšenice, od čega bi moglo da živi 320. duša. Ujedno bi se znatno poboljšali i zdravstveni uvjeti. U okviru pripremnih radova treba povisiti teren nizine do visine horizonta riječnih obala i otvoriti rijeci put u nizine gdje će se taložiti zemlja od poplavnih voda. Potrebna je izgradnja ustave, odatle na svakoj strani rijeke korito za riječnu vodu, pravocrtno riječno korito te podizanje nasipa na njenim obalam. Poslije izjednačenja terena u nizinama sa obalama potrebna je izgradnja odvodnih jaraka za odvođenje podzemne vode. Ujedno se poziva na iskustva sa Motovunskom dolinom gdje su prilike sasvim uporedive. |