DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 48 <-- 48 --> PDF |
U poglavlju pod A) ističe Ressel »veličanstvenost« zamisli koja bi se mogla ostvariti već u kratkom razdoblju, jer se za nju zauzima i javno mišljenje: stanovništvo osjeća nedostaatk drveta za brodogradnju i gorivog drveta, češće su sušne godine, smanjen je prinos trave. Povoljna je činjenica, ističe Ressel, da je na raspolaganju velika površina od 107.001 jutra općinskog zemljišta koje bi se moglo pošumiti već u prvom razdoblju bez štete za stočarstvo (kojega značenje za Istru svuda ističe). Uspjeh pošumljavanja dat će potstrek i za pošumljavanje privatnih zemljišta, jer austrijski zakon ne dopušta prinudnog pošumljavanja (sve do izdanja zemaljskih zakona za razne predjele Primorske). Kao mornarički činovnik Ressel se zauzima prvenstveno za pošumljavanje hrastom meduncem (Quercus pubescens), a na području Učke i oko Klane pak arišom, navodeći znatne potrebe austrijske ratne i trgovačke mornarice koja van Istre ne može naći dovoljno hrastovine, pogotovu ukrivljene za brodska rebra i kojoj je osiguran i znatan izvoz, ističući tada i slabosti željeznih brodova, čiju izgradnju preporučuje tek u kasnijim elaboratima zbog nedovoljno raspoložive količine hraistovine (koja vrijedi dvadeset puta više od hrastovog gorivog drva). Ukupno bi trebalo pošumiti općinskih pašnjaka u površini od 182.358 jutara (od toga u prvom razdoblju radi osiguranja ispaše samo polovinu — 57.987 jutara, zatim nisku šume sa površinom od 35.469 jutara te polovicu goleti (12.581 jutro). Poslije dovršetka čitave akcije i uzgoja visokog drveća dobilo bi se na tih 230.408 jutara sa po 30 stabala 6,912.240 stabala u ukupnoj vrijednosti od 27,648.960 forinti, dakle po poljoprivrednom stanovniku Istre (uz 5% godišnjeg prinosa) godišnje 6 forinti i 54 krajcara. Taj prihod može Istru spasiti od gladi ukoliko će svega 36.823 »kultivatora« godišnje žrtvovati za pošumljavanje svega dan ili dva. Već prva faza u kojoj bi se pošumilo 107.001 jutro, dala bi kapital od 12,846.120 forinti. Između ostalih koristi navodi žir, drvo od proređivanja, otpatke, promjenu pašnjaka u livade, zatim povećanje broja stoke i njene kakvoće, bolji i sigurniji prinos njiva dok na drugom mjestu navodi kao glavni cilj osiguranje kiše. Pod B) utvrđuje da ponik iz sjemena može uzrasti jedino u zaštićenom stanju. Zaštita nije toliko potrebna samoj biljci već rodnoj zemlji kako bi se spriječilo zimi smrzavanje te ljeti usahnuće zbog sunčanih zraka. Stoga predlaže na golim pašnjacima i goletima prethodnu kulturu zimzelenog brina koji će, pošto dostigne visinu od 2 pedlja, omogućiti sađenje žira. U daljnjem tekstu Ressel iznosi tehniku sađenja brina i žira na raznim zemljištima, u što se ovdje ne upuštamo. U poglavlju pod C), a zbog pomanjakanja livada u Istri, Ressel se zauzima za rijetku sjetvu koja omogućuje i racionalno, dakle ograničeno pašarenje, a za 1 jutro je kod rijetke sjetve umjesto 963 funte dovoljno 6 i po funti žira sa 800 plodova. Po jutru ne treba, naime, da izraste više od 30 stabala. Za ariš je dovoljno i 800 zrna. Pod D) Ressel iznosi da je cilj kulture uglavnom umetnuti u niske šume drvo za brodogradnju, obogatiti pašnjake sa podesnim drvetom za brodogradnju te pošumiti goleti što je bolje moguće kako bi postali barem pašnjaci, koji se vremenom mogu uzgojiti u visoke šume. U niskim šumama treba zabraniti pašarenje barem 20 godina iza obavljenog sađenja, dok je na pašnjacima dopušteno sve do samog sađenja žira. Kao dokaz o vjerojatnom uspjehu pošumljavanja i o tome kako malo zemlje treba drveću na kršu, navodi breskvu koja raste iz same zidine iznad glavnog portala crkve u Bujama. Danas tamo raste — 6 smokava (1967.). Ujedno daje opširna tehnička uputstva za sađenje. U poglavlju E dodjeljuje nadzor nad pošumljavanjem, u koji spada određivanje sjetvenog prostora, količina |