DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 47 <-- 47 --> PDF |
sađenjem žira na goletima, ali bez većih uspjeha; izbojci su se najkasnije u petoj godini posušili bez dovoljne zaštite zemlje i zasjene, a zimi se zbog nedostatka snježnog pokrivača i velikih razlika u toplini preko noći smrznuta zemlja na suncu topila i rastezala te je odumiralo sitno korjenje. I vjetrovi (bura) su isušivali zemlju, i odnosili je u more i vrtače, a isušivale su zemlju i ljetne žege, prouzročene sve većim pomanjkanjem padavina, koje su se u Istri koncentrirale samo još na okolinu Učke. Na osnovu svojih dugogodišnjih iskustava izradio je Ressel, po nalogu okružnog predstojnika u Pazinu (Grimšiča) i zemaljskog guvernera Stadiona »Prijedlog za ponovno pošumljavanje istarskih općinskih zemljišta« od 6. lipnja 1842. (izrađen u Motovunu) koji se, zajedno sa brojnim drugim Resselovim prijedlozima iz šumarske i drugih tehničkih grana nalazi u bečkom Technisches Museum für Industrie und Gewerbe. Muzej je poslao Tehniškom muzeju Slovenije fotokopiju ovog spisa koji sadrži, pored uvoda, 62 lista. Na žalost se ni ovdje ne radi o originalu, koji bi bio Ressel kao nekadašnji profesor kaligrafije gimnazije u Novom mestu izradio u odličnom obliku, već o njegovom konceptu sa brojnim ispravkama koje iziskuju dosta vremena da bi se utvrdio konačni zamišljeni tekst. Uopće Muzej ima vrlo malo originalnih Resselovih prijedloga, jer su i oni rijetki bili kasnije škartirani. Trebalo je, dakle, njemački izvornik prepisati i prevesti na slovenski jezik (za potrebe Gozdarskog instituta u Ljubljani). Svakako bi bila korisna i izrada hrvatskog prijevoda barem tog Prijedloga, zatim dijela Historije mornaričkih šuma i drugog, nedovršenog i kraćeg, kasnijeg, Prijedloga za pošumljavanje krša upućenog tršćanskom primorskom namjesništvu. Taj se kasniji obično navodi kao prijedlog za Tršćansko- gorički krš, ali bi se mogao odnositi i na cjelokupnu Istru. Prijedlog za regulaciju Neretvine delte (1831.) poslao sam u hrvatskom prijevodu prije nekoliko godina Kotarskom narodnom odboru u Makarskoj, te je dakle raspoloživ. U popratnom pismu velikog »Prijedloga za pošumljavanje općinskih zemljišta u Istri« (»Wiederbewaldungsplan für die Gemeindegründe in Istrien«) okružnom predstojniku Grimšiču, Ressel smatra kao najvažnije odluku o gustoj ili rijetkoj sjetvi (prije svega hrastovog i ariševog) sjemena zauzimajući se za rijetku sjetvu, kako se ponovno pošumljavanje zbog pomanjkanja žira ne bi zavuklo u nedogled, dok bi troškovi i plaćanje prireza za porezne obveznike predstavljalo pravi teret; ujedno bi se znatno smanjila površina za pošumljavanje te ne bi bilo moguće pristupiti drugom »kulturnom« razdoblju: stoga bi se uz krvavi znoj podanika umjesto 20 kvadratnih milja samo 10 promijenilo u šumu, i to nepotpuno. Ujedno nudi uvjerljive dokaze o prednostima rijetke sjetve, za koju će se zauzeti i poljoprivredno stanovništvo izjavama da u Istri drvo za brodogradnju nije raslo u gustim sastojinama te da ima mnogo višu vrijednost od drveta za gorivo, dok je pašarenje za Istru neizostavna nužnost. Sam prijedlog sadrži slijedeća poglavlja: A) O sredstvima za ponovo pošumljavanje Istre uopće (str. 3). B) Teorija o uzgojnoj metodi (Kulturmethode, s. 12). C) Kvantitativni odnosi sjemenskih količina za gustu i rijetku sjetvu (20). D) Praktično izvođenje prethodne i prave kulture (24). E) nadzor nad ponovnim pošumljavanjem Istre (32). F) Raspodjela kotara među određene činovnike (38). G) Šumska policija za raspravljanje šumskih prekršaja (41). H) Fond potreban za ponovno pošumljavanje Istre (45). I) Opisivanje preglednih tabela (47). K) Periodizacija ponovnog pošumljavanja Istre (55). L) Kronološki početak i nastavljanje ponovnog pošumljavanja Istre (59). |