DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Ste po&fe&ti Siitnac&t&a %6tce ZASLUGE JOSIPA RESSELA ZA HRVATSKE ŠUME Prof. dr VLADIMIR MURKO, Ljubljana Kulturni svijet već je priredio nekoliko proslava u počast stosedamdesetpetgodišnjice rođenja Josip a Ressela , rođenog 29. lipnja 1793, u istočnočeškom gradu Chrudimu po ocu češkom nijemcu a pa majci Čehinji rođenoj Konvička. Još je u lipnju 1968. održana proslava u Tokiu te Rosslauuu na Labi (Njemačka Demokratska Republika) zajedno sa izložbom na kojoj se prvi put pojavio njegov prijedlog (iz 1842. g.) za izgradnju konjskog tramvaja na Rijeci, dok je kasnije u Berlinu (DDR) porinut u Sprevu riječni brod sa njegovim imenom. Premalo su poznate njegove velike zasluge za šumarstvo u Hrvatskoj i Slovenskom primorju, prije svega dakle na našem kršu: njemu je posvetio 36 godina svog plodnog rada na području šumarstva, ali i na podizanju poljoprivrede u najširem značenju. Ressel je, naime, pored raznih izuma, iznio i razne prijedloge za poboljšanje zemljišta, naročito u vezi regulacije rijeke Mirne i delte Neretve, te vodeći računa u brojnim prijedlozima za pošumljavanje našeg krša o potrebama poljoprivrede. Kod nas, pa i u ostalom svijetu, najviše je poznat kao izumitelj brodskog vijka, dok su njegovi ostali, djelomično isto tako značajni i brojni izumi gotovo nepoznati, mada danas koriste čovječanstvu, iako često pod tuđim imenom. Pretežni dio ovih izuma i prijedloga koji se odnose na gotovo sva, u njegovo vrijeme poznata područja tehnike, obrađen je doduše u inače solidno rađenoj knjigi Josef Ressel Denkschrift (Beč 1893), koja je danas teško pristupačna, neki kasnije otkriveni izumi i prijedlozi izneseni su u našoj knjizi JosipRessel Življenje in delo (Ljubljana 1957) te u engleskoj publikaciji Josep Ressel 1793—1857 u izdanju Tehniškog muzeja Slovenije (Ljubljana 1957). Mada je spomen-knjiga iz 1893. g. tvrdila da je iscrpla svu građu o J. Resselu, još se gotovo svake godine pojavljuju novi dokumenti koji još bolje prikazuju njegovu upravo nevjerojatnu svestranost, kao i zasluge, prvenstveno za unapređivanje naših krajeva na kršu. I pored brojnih napora stručnjaka iz raznih zemalja ostaje još uvijek neriješen znatan broj problema iz njegova života i rada. Tako sam kod njegova praunuka arh. Ferdinanda Ressela u Trstu otkrio, pored obimnog rukopisa o matematici (za koji stručnjaci još nisu raščistili da li predstavlja originalan rad ili kompilaciju) manji rukopis iz geometrije, i podatke o tome da je obavljao pokusne vožnje sa čamcem na vijak (na ručni pogon) na rijeci Mirni; njegov prapraunuk — naš dosadašnji ambasador u Mehiku Dalibor Soldatić navodi da mu je njegova baka pokazivala u njegovim mladim danima 3 sveske Resselovih rukopisa za koje su navodno Englezi uzalud nudili znatan iznos u zlatu; na žalost njegova tetka Cecilia Ivanissevich iz Brescie tih rukopisa nema, ali se sjeća da su se u obitelji čuvale knjige o Resselu u ćirilici (vjerojatno na ruskom ili srpskom jeziku) koje su do sada nepoznate, ali spominje i obiteljsku tradiciju o pokusnim vožnjama u općini Labin, dakle na Raši ili Raškom ´kanalu, za koje smo već zatražili podatke. U tršćanskom Pomorskom muzeju nalaze se navodno prijedlozi za regulaciju solana u Seme42 |