DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Budući da je brucijski bor, po izgledu, često sličan alepskom boru, pogotovo križancima između te dvije vrste bora, u prethodno publiciranom radu na komparativnoj tabeli opširno su dane dendrološke razlike između navedene dvije vrste roda Pinus i neke značajnosti njihovih svojta i hibrida (Š a f a r, SI. br. 1. Skupina stabala brucijskog bora na obali kupališta Novi Vinodolski kod Crikvenice, u submediteranu. Iako izložena jakoj buri i morskoj iposolici, stabla tog bora na skeletoidnom tlu odlično se održavaju; razvila su široke, guste i lijepe krošnje. U odnosu na primiješan crni bor koji vjerojatno ima istu starost kao brucijski bor, razvojnost stabala tih vrsta bora je prosječno ovakva: d cm h m brucijski bor 46 13,5 crni bor 28 11,0 Foto: šafar Hortikultura Split 1968.). Iz te publi kaci je dajemo kratak izvadak važnijjh đendroloških razlika između tipičnog alepskog i brucijskog bora: Pinus brutia Pinus halepensis krošnj a valovita, tamno zelene krošnj a ne jednolična, svjetlije zeboje, gušća, vrlo lijepa; lena, rjeđa, počesto nelijepa; iglice su duže od češera; iglice su kraće od češera; češeri sjede okomito na grani a češeri vise gotovo uz granu a s tapka im je kratka i krta; stapka im je duga i žilava; češer se lahko otkida, često samim češer se otkida teško, tek nakon čeudarcem šake. šćeg savijanja. |