DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 39 <-- 39 --> PDF |
cftt äimpaeija <šumac6kaa fakulteta u Hayteku 1969. padine OSVRT NA SURADNJU STRUČNJAKA IZ OPERATIVE U NASTAVI Prof. dr IVO DEKANIĆ Izobrazba studenata u primijenjenim znanostima nije dovoljna samo u teoretskom pogledu, nego se treba bazirati i na nastavi iz praktične primjene znanstvenih dostignuća. To je naročito važno iz bioloških disciplina kao što su oblast medicine, poljoprivrede, šumarstva, veterine i dr. Polazeći od činjenice da u nastavi — specijalno iz disciplina koje obuhvaća uzgajanje šuma — nisu dovoljna samo teoretska izlaganja, nego da se trebaju potkrijepiti, demonstrirati odnosno izvoditi na samim šumskim objektima, prišlo se organiziranju terenske nastave izvan šumskih objekata Šumarskog fakulteta. To se čini s razloga jer se terenska nastava samo na fakultetskim objektima ne može obavljati u svim domenama, koje obuhvaćaju materiju odnosno discipline grupe uzgojnih predmeta što se predaju na fakultetu. Kod izvođenja terenske nastave željelo se da specifičnu materiju izlažu i demonstriraju stručnjaci na području kojih se izvodi nastava. To se uglavnom i postiglo, a osim toga ima i višestruku svrhu u izobrazbi. Ponajprije, stručnjak iz operative koji izlaže određenu materiju teoretski se priprema za praktično prenošenje stečenih iskustava u praksu kao i usavršenih različitih specifičnosti znanstvenih rezultata. Zatim, studenti čuju i vide praktičnu primjenu teoretskih rješenja sa svim eventualnim korekturama i usavršavanjima. I konačno, šumarske organizacije mogu direktno utjecati na budući profil stručnjaka te mogu usredotočiti nastavu na neposredne probleme pa eventualno i upotpuniti nastavu s praktične strane. Zelja nam je da ukratko iznesemo i upoznamo našu šumarsku javnost s dosadašnjim načinom rada te stručnjacima koji u bilo kojem vidu pridonose proširenju i poboljšanju praktične nastave na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pa na taj način zbližuju znanost i praksu. Iz kolegija »Tehnika uzgajanja šuma« koji obuhvaća sjemenarstvo, rasadničarsku proizvodnju, osnivanje i tretman šumskih i intenzivnih kultura, plantažni uzgoj šumskog drveća, obnovu i njegu prirodnih sastojina, gospodarenja šumama s posebnom namjenom (šume značajne za turizam, rekreaciju, zaštitu tla i objekata, vodni režim i si,), podizanje vjetrobranih i poljozaštitnih pojasa obavlja se i terenska nastava pod rukovodstvom prof, dr I. Dekanica te uz suradnju asist. ing. S. Matica. Terenska nastava iz »Tehnike uzgajanja šuma« izvodi se iz disciplina koje se odnose na: — prirodne šume, —´ sjemenarstvo, — rasadničarsku proizvodnju te — šumske kulture i plantaže. * Referat povodom 50-godišnjice fakultetske znanosti i nastave 1919—1969. godine na šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Prirodne šurrve a) Nizinske sastojine s dominacijom lužnjaka (Genisto-Quercetum caricetosum remotae Horv.) — Guševac i Srnjače — na području Šumarije Strizivojna odnosno Šumskog gospodarstva SI. Brod. Prirodna regeneracija lužnjaka. Priprema sastojine i tla za regeneraciju. Odabiranje stabala za sječu kod provedbe naplodnog sijeka. Dovršni sijek. Njega ponika, pomlatka i mladika do formiranja buduće sastojine. Sudjelovali su ing. I. Borevković, ing. P. Pačić, ing. I. Vuković, šum. teh. J. Vorkapić i M. Vinković. b) Posavske šume »Josip Kozarac« (Genisto elatae-Quercetum Horv.) na području Šumarije Lipovljani odnosno Šumskog gospodarstva Kutina te fakultetskog šumskog objekta na tom području. Determinacija uzgojnih oblika i razvojnih stadija sastojina. Biološko-gospodarska klasifikacija stabala u sastojim. Struktura sastojina, biološka slika, način (metoda) i intenzitet uzgojnog zahvata (prorede i oplodne sječe) na osnovi cilja gospodarenja. Odabiranje stabala za sječu na temelju zadanih odnosno snimljenih elemnata. Sudjelovali su ing. E. Vilček i ing. M. Markanović. c) Šume prigorja (Querco-Carpinetum croaticum Horv.) — Jamaričko brdo — na području Šumarije Lipovljani odnosno Šumskog gospodarstva Kutina. Prorjeđivanje sastojina. Klasifikacija stabala, vitalitet, biološka slika, dinamika razvoja sastojina s obzirom na biološka svojstva vrsta drveća, metode i intenzitet proreda na osnovi zadanih elemenata. Sudjelovao ing. M. Markanović. d) Brdska bukova šuma (Fagetum croaticum montanum Horv.) — Duboka (Južni Papuk) — na području Šumarije Velika odnosno Šumskog gospodarstva SI. Požega i fakultetskog šumskog objekta na tom području. Prirodna regeneracija bukovih sastojina na velikim površinama i u okruzima. Način provedbe i inetnzitet sječa u pojedinim fazama oplodne sječe. Njega pomlatka i mladika do formiranja sastojine. Introdukcija četinjača u sastojini bukve. Sudjelovali su ing. D. Hanzl, ing. N. Puača i ing. S. Matešić. e) Preborne šume bukve i jele kontinentalnih planinskih područja (Fagetum croaticum abietetosum Horv.). Određivanje strukture sastojina. Odabiranje stabala za sječu i provedba svih faza njege prebornih sastojina. Terenska nastava se izvodi na fakultetskim šumskim objektima Belevine, Kupjački Vrh i Sungerski Lug. Sjemenarštvo a) Trušnica i hladnjača u Mengešu. Osnovni principi konstrukcije trušnica te tehnički proces trušenja sjemena. Temperatura i zračna vlaga u trušnici te vrijeme trušenja sjemena različitih vrsta četinjača. Konzerviranje sjemena u hladnjači. Optimalna temperatura i vlaga za sjeme različitih vrsta šumskog drveća. Sudjeluje ing. L. Simončić i ing. N. Sever, asistent i pre^ davač iz predmeta »Osnove strojarstva s eksploatacijom strojeva« na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. b) Ispitivanje valjanosti sjemena. Zavod za sjemenarštvo Rijeka. Demonstracija određivanja klijavosti sjemena biokemijskim i drugim metodama. Principi rada s različitim klijalima i rad s aparatom za određivanje vlažnosti sjemena. Sudjeluju ing. B. Regent i ing. M. Mučalo. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Rasadničarsha proizvodnja a) Mehanizacija u rasadničarskoj proizvodnji. Šumski rasadnik Hajderovac Šumarije Kutjevo Šumskog gospodarstva SI. Požega. Demonstracija i rad s oruđem za obradu tla (podrivač, raonlički plug, tanjurača, rotacioni kultivator), za sjetvu sjemena (sijačice), za sadnju biljaka (sadilica »Akord«), za mehaničko suzbijanje ´korova (rotacijska freza), za vađenje sadnica (horizontlni nož-plug za vađenje malih sadnica te polukružni plug za vađenje većih sadnica i stromlja), za suzbijanje štetnika i bolesti u rasadničarskoj proizvodnji (zamagljivač, prskalica, orošivač) te sistem za rošenje (pumpni agregat, cjevovod, raspršivači). Sudjelovali su ing. M. Milić, ing. L. Legac i šum. tehn. Šarić. Ing. S. Sever je tom prigodom dao teoretsko tumačenje rada pojedinih strojeva. b) Konzerviranje biljaka za pošumljivanje. Jugoslavenski institut za četinjače Jastrebarsko. Rad na klasiranju sadnica četinjača. Pakovanje i otprema sadnog materijala. Priprema sadnica za čuvanje u hladnjači. Upoznavanje sa svim fazama tehnološkog procesa proizvodnje sadnog materijala četinjača.. Sudjelovali su ing. M. Rusan, ing. K. Dokuš i ing. K. Kerić. Teoretska objašnjenja rada pojedinih strojeva iznio je ing. S. Sever. O značenju te programu istraživanja Instituta dali su kratke prikaze ing. A. Lovrić i ing. Z. Hajdin. c) Specifičnosti rasadničarske proizvodnje četinjača. Šumsfki rasadnik Šumskog gospodarstva Gospić. Sudjelovao je ing. R, Rukavina. d) Tehnološki proces proizvodnje sadnog materijala topola. Španjolska Ada. Uprava rasadnika odnosno Šumarija Osijek Šumskog gospodarstva Osijek. Vađenje ožiljenica. Odvajanje pruta od korijena. Rezanje, pakovanje i trapljenje reznica. Obrađivanje korijena i trapljenje. Dezinfekcija reznica te pikiranje. Dezinfekcija i sadnja korijenja. Klasiranje, vađenje i obrada sadnog materijala evroameričkih topola. Dezinfekcija i transport. Sudjelovali su ing. I. Knežević, ing. M. Šimić, ing. V. Vratarić te šum. tehn. I. Bosanac. O značenju i perspektivnosti uzgajanja evroameričkih topola te organizaciji šumske proizvodnje izlagao je ing. E. Kalajdžić. O primjeni i radu različitih strojeva koji se upotrebljuju u toj proizvodnji sudjeluje ing. S. Sever koji predaje »Osnove strojarstva s eksploatacijom strojeva« na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Želim naglasiti da se prva terenska nastava iz te problematike počela izvoditi na osječkom području uz sudjelovanje ing. I. Kneževića. ŠumsKe kulture i plantaže a) šumske i intenzivne kulture četinjača. Izbor vrsta drveća, prostorni razmještaj kod osnivanja kultura (razmaci sadnje). Primjena agrotehnike, fertilizacija, njega kultura i dr. Na području Šumskog gospodarstva Sisak, Šumarija Petrinja, predjel »Taborske kose« sudjelovali su ing. M. Čelap i ing. K. Krasnov. Šumarija Kostajnica, predjel Dubrava, sudjelovao je ing. V. Ikasović. Na području Šumskog gospodarstva Karlovac, predjel Blaževo Brdo sudjelovao je ing. I. Mrzljak. Na području Šumskog gospodarstva Gospić, predjel Medak, sudjelovali su ing. M. Vukelić i ing. M. Svilar. b) Šumske kulture i plantaže listača brzoga rasta. Agrotehnika kod osnivanja i uzgojnog tretmana plantaža. Pridružene poljoprivredne kulture. Demonstracija uspijevanja različitih evroameričkih topola. Njega obrezivanjem grana te prorezivanjem krošnje pojedinih vrsta topola i vrba. Način i dubina sadnje. Mehanizacija kod pravljenja jama za sadnju. Španjolska Ada i Bjelobrdski Rit na području Šumskog gospodarstva Osijek odnosno Šumarije Osijek. Sudjelovao je ing. I. Knežević. 39 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Stari grad na području Šumarije Sisak odnosno Šumskog gospodarstva Sisak, sudjelovao- je ing. Č. Kladarin. Demonstracija o uspijevanju evroame ričkih topola i bijele vrbe. Na području Šumskog gospodarstva Senj, predjel Štirovača, o uspijevanju smreke i gospodarenju sa smrekom sudjelovali su ing. B. Mihelčić i ing. D. Piš kulić. Na području Gozdnog gospodarstva Bled o specifičnostima gospodarenja na Pokljuki (posebni ekološki uvjeti) sudjelovali su ing. C. Cuk, ing. Bernik i ing. D. Pauluša. Nastava se odvijala pod rukovodstvom dr B. Prpića. Nastava se izvodi još i na nastavnim i pokusnim, objektima Šumarskog fakulteta te u šumskom vrtu (»biološki laboratorij«) Katedre za uzgajanje šu ma. S obzirom da pobliže upoznavanje s radom studenata na tim objektima kao i sam rad u laboratoriju Katedre prelazi okvire ovoga članka nećemo se time pobliže upoznvati. Najstariji vid terenske nastave — preko 40 godina — izvodio se i izvodi na području Hrvatskog primorja i otoka Raba. Danas ta nastava obuhvaća kole gije »Ekološke i biološke osnove uzgajanja šuma« (Dr B. Prpić), Šumarska fi tocenologija« (ing. S. Bertović i mr ing. D. Rauš), »Tehnika uzgajanja šuma« (prof, dr I. Dekanić i ing. S. Matić) i »Melioracije degradiranih šumskih terena« (prof, dr I. Dekanić i ing. A. Tomašević). Spomenutu terensku nastavu dugo godina su vodili prof, dr A. Petračić i akad. prof, dr M. Anić. Intencija je u izobrazbi studenata — specijalno iz oblasti »Tehnike uzgajanja šuma« — da šumski objekti na područjima pojedinih šumskih gospodarstava budu naše stalne »klinike« u kojima će iskusni »dijagnostičari« i »kirurzi «, tj. naši šumari uzgajivači prenositi svoja iskustva i znanja na mlađe šumarske generacije. Na taj način približit ćemo fakultetsku nastavu tokovima proizvodnje. Koristi će biti obostrane. Analogno s nastavom uključen je u istraživalačke radove Katedre za uzgajanje šuma i široki krug stručnjaka iz proizvodnje. Na istraživanjima kojima rukovodi prof, dr I. Dekanić angažirani su i surađuju — ili su surađivali do odlaska na nove dužnosti — na području Šumskog gospodarstva Vinkovci na pokusnim objektima u predjelima Kraplja, Račinovački Poloj, Gunjanski Poloj i Deš (uspijevanje evroameričkih topola u zavisnosti o ekološkim faktorima) ing. D. Beđula, ing. M. Matošević, ing. M. Cvitić, ing. K. Koščević, A. Klem i M. Jakobovac. Na području Šumskog gospodarstva Osijek na pokusnim objektima u predjelima Daljski Porić, Veliki Bajer, Španjolska Ada i Sikirna (režim podzemne vode i uspijevanje različitih evroameričkih topola) surađivali su ing. I. Knežević, ing. M. Novaković, ing. M. Šimić i šum. teh. I. Bosanac. Na području Šumskog gospodarstva Kutina u predjelima Novine, Šumarska Greda, Vrboviti Jarak, Čardačinska Greda i Jamaričko Brdo gdje se nalaze pokusni objekti o istraživanjima utjecaja podzemne vode na pridolazak i uspijevnje lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta, te utjecaju njege i fertilizacije sastojina na razvitak strukture i vrijednost proizvodnje drvne mase angažirali su se i surađivali ing. E. Vilček, ing. M. Markanović, ing. Đ. Kovačić, ing. M. Kotarski, M. Grudenić i M. Rončević. U predjelu Ravnik na pokusnim objektima za uspijevanje različitih evroameričkih topola (u zavisnosti o nivou podzemne vode) surađivali su ing. Đ. Kovačić te ing. M. Pleše. Na po 40 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 43 <-- 43 --> PDF |
dručju Žutica na pokusnim objektima za obnovu opustošenih lužnjakovih sastojina uslijed sušenja surađivao je ing. K. Kapec. Na području Šumskog gospodarstva Sisak u predjelu Stari grad gdje se nalaze pokusni objekti evroameričkih topola i bijele vrbe u istraživanjima su surađivali ing. A. Šobat, ing. I. Kavurić, ing. Z. Zečić, ing. C. Kladarin i šum. tehn. I. Jakopović. Na području Šumskog gospodarstva Našice na pokusnom objektu Bazovačka (utvrđivanje ekoloških faktora i mogućnosti plantažiranja evroameričkih topola) surađivali su ing. M. Matezić, ing. J. Kulaš i ing. D. Dimitrijević. Na području Šumskog gospodarstva Bjelovar u predjelima Pogani Vrh i Petrov Vrh na pokusnim objektima (utjecaj proreda na poboljšanje strukture i vrijednosti proizvodnje kitnjakovih i bukovih sastojina (surađivali su ing. B. Veselinović, J. Šaponja i I. Ivanović. Na području Šumskog gospodarstva SI. Požega — pokusni objekti Duboka — na istraživanjima u bukovim sastojinama surađivali su ing. M. Matešić i S. Perić. Na području Šumskog gospodarstva Knin u istraživanjima kultura crnoga bora surađivao je ing. P. Prijić. Na istraživanjima o uzgoju običnog oraha u šumskih kulturama — rukovodilac je bio prof, dr M. Anić, a sada prof, dr I. Dekanić — surađivali su ing. V. Štetić, ing. L. Simončić, ing. S. Samošćanec, ing. Đ. Kovačić, ing. M. Kotarski, ing. K. Kvaternik, ing. D. Bartovčak i ing. J. Vasiljević. Kod istraživalačkih radova na području Šumskog gospodarstva Sisak kojima rukovodi dr B. Prpić, na pokusnim objektima u Taborskim Kosama (fiziološka istraživanja na kulturama četinjača) surađivao je ing. M. Celap. Na području Šumskog gospodarstva Kutina, Šumarija Lipovljani (zakorjenjivanje poljskog jasena) surađivao je ing. M. Ivlarkanović, a na području Šumskog gosopdarstva Vinkovci, Šumarije Otok i Spačva, ing. Z. Košćević, ing. G. Rubić i ing. A. Nedić. Na području Šumskog gospodarstva Zagreb, Šumarija Dugo Selo (fiziološka ispitivanja četinjača i evroameričkih topola) surađivao je ing. I. Sarić. Na području Šumskog gospodarstva Koprivnica (zakorjenjivanje crne johe) surađivali su ing. A. Tomljenović i ing. F. Zvonar. Na istraživalačkim radovima kojima rukovodi ing. M. Matić na području Šumskog gospodarstva Gospić (uzgajanje sadnog materijala četinjača) surađivao je ing. R. Rukavina, a na području Šumskog gospodarstva Kutina (uzgajanje četinjača kod konverzije i rekonstrukcije sastojina) surađivao je ing. D. Kovačić. Na fitocenološkim istraživalačkim radovima na području Š. G. Vinkovci kojima rukovodi ing. Đ. Rauš surađivao je ing. T. Lucarić i ing. M. Herak. Zelja nam je da se suradnja u nastavi i istraživalačkim radovima između Katedre za uzgajanje šuma i šumarskih organizcij n terenu proširi n još veći broj1 stručnjaka iz operative. Na taj će način biti lakše,*brže i efikasnije unositi znanstvena dostignuća u praksu. |