DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ganizacionoj strukturi, kao što je slučaj sa nekim našim područjima (Istra,
Gorski kotar i Hrvatsko primorje i si.).


Svako od tih područja moralo bi imati više samostalnosti i, kao takvo, rješavati
svoje probleme prema stvarnim i konkretnim prilikama, ne oslanjajući
se ni na kakve fondove (koji ne postoje) da im pokrivaju eventualne gubitke.


Na područjima određenih komuna, a u vezi sa njihovom razvojnom politikom
— uključujući i turizam kao kompleks — obavezno bi se morala izdvajati
sredstva za unapređenje šumarstva, a šumarstvo bi u primorskoj oblasti
šuma moralo učestvovati ne samo u riziku nego i u podjeli turističke dobiti.


Ako budemo i dalje čekali da nam posječeni kubik u Gorskom kotaru, Kapeli
ili Biokovu pošumi obalu i otoke, onda tome čekanju neće biti kraja, a ako
se organiziramo i orijentiramo tako da to uradi jedan ugostiteljski kompleks
iz svojih potreba i sredstava kao što su »Solaris«, »Podgora«, »Tučepi« i si., a
uslugom šumarskih organizacija — onda bi to moglo biti sutra i zato se treba
okrenuti tamo i to što prije to bolje.


LITERATURA I IZVORI:


1.
G o 1 u´bo vi 6, U. i M e š t r o v i ć, š.: Turistička renta kao funkcija šumskih
sastojina uz Jadransko more i magistralu. Šum. list 11—12/66.
2.
Kraljić , B.: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva, Zagreb,
1952.
3.
Kraljić, B., Plavšić, M. i Potočić, Z.: Šuma kao sredstvo radne organizacije.
(Recenzija Ekonomsko-metodološke studije ing. B. Šikića), Manuskript,
Zagreb, 1966.
4.
Plavšić, M., Kraljić, Z. i Potočić, Z.: Uputstvo za primjenu »Pravilnika
o utvrđivanju vrijednosti šuma«. Zagreb, 1966.
5.
Potočić , Z.: Priroda i funkcija rente u šumskoj privredi. Šum. list 9—10/1961.
6.
Š i k i ć, Br.: Šuma kao sredstvo radne organizacije (Ekonomsko-metodološka
studija), Manuskript, Beograd, 1965.
7.
T k a 1 č i ć, B., Š a f a r, J. i M a r u š i ć: O ekonomičnosti turističkih šuma na
jadranskom području. Šum. list 2—4/1965.
8.
Tomac , Z.: Prilozi problemu računanja vrijednosti šuma, Šum. list 3—4/1969.
9.
Mali šumarsko-tehnički priručnik. Zagreb, 1949.
10.
Službeni listovi SFRJ: brojevi 11/1965; 36/1965 i 10/1968.
11.
Taksativni i računovodstveni podaci Šumskog gospodarstva iz Makarske za
1968. god.
12.
Gospodarska osnova za gosp. jedinicu »Bašćanski Gaj«. Sekcija za uređivanje
šuma, Split, 1959. god.
13.
Podaci Turističkog saveza Skupštine općine Makarska za 1966, 1967 i 1968. god.
14.
Podaci Turističkog saveza SR Hrvatske.
15.
Podaci Komiteta za turizam SR Hrvatske.
16.
Podaci Narodne banke Jugoslavije.
Summary


In Yugoslavia the tourist industry is developing very rapidly. Through its
location and natural beauties Yugoslavia is increasingly attracting foreign and
domestic tourists. Tourist payments in foreign currency in Yugoslavia in 1964—1969
period increased by 3.3 times, which is very significant for a young branch of the
national economy, such as the tourist industry, possessing a real basis and all
preconditions for further systematic development. To the development of this
economy are subordinated not only many systemic solutions and banking mechanisms
in the sense of crediting it but also many technological processes of other
brauches of this country, s economy in order to meet the tourist industry requirements
in an as rapid rational and profitable manner as possible. Also forestry