DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Prvu zonu čine priobalne šume (cea 500 m od mora), koje predstavljaju
park-šume i šume uz turističke objekte i plaže sa strogim režimom zaštite tih
objekata (si. 5.) i posebno promišljenim sanitarnim i uzgojnim zahvatima u
njima. Prosječna gustoća tih šuma iznosi 1.000 stabala po ha, a visina 2 m i više.


Drugu zonu ili pojas čine zaštitne šume oko naselja i saobraćajnica (si. 5.
i 6.), sa opreznim sanitarnim i uzgojnim zahvatima i sa prosječnom gustoćom
od 2.500 stabala po ha, te visinom stabala od 1 m na više. One se nadovezuju
na prvu zonu i protežu do podnožja okolnih brda.


SI. 6. Zaštitne šume uz magistrale i putove na području Šumskog gospodarstva
Makarska.
Foto: Golubović


Treću zonu čine sve ostale šume sa laganim uzgojnim zahvatima i proredama
u cilju dobivanja određenog prihoda, koji predstavlja onih 4% u strukturi
ukupnog prihoda tog šumskog gospodarstva.


Troškovi podizanja svih navedenih šuma su različiti. Za podizanje 1.000
sadnica alepskog bora, po jedinici površine (ha), uzgojenih u rasadniku ili izvađenih
iz prirodnog mladika od 2 m visine, u prvoj priobalnoj zoni ili pojasu
potrebno je, prema stvarnim podacima sa terena, utrošiti:


a) cijena opisane sadnice iznose (u prosjeku) 70 N. din
b) troškovi vađenja, pakovanja, transporta, sadnje i održavanja
iznose (u prosjeku) 50 N. din


Ukupni troškovi po jednoj sadnici iznose 120 N. din
Ukupni troškovi za l.OOO sadnica ili po 1 ha iznose 120.000 N. din
Nakon 10 godina npr. tako podignuta sastojina vrijedi:


V10 = 120.000 X 1,0 pio


Odmah treba istaći da ovdje više ne dolazi uobičajeni postotak prirasta
vrijednosti (p), koji smo ustanovili iz odnosa vrijednosti zrele ili približno
zrele sastojine za sječu (V„) i utrošenih sredstava za podizanje te sastojine (C),


32