DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 94 SIJEČANJ—VELJAČA GODIN 1970 UDK 634.0.174.7 BRUCIJSKI BOR (PINUS BRUTIA TEN.) I. prilog: areal i staništa J. ŠAFAR Na temelju orijentacijskih ispitivanja, koja smo iz biološko-ekološkog i ekonomskog gledišta izvršili u Istri, iznesena je pretpostavka da je na području našeg eumediterana i velikog dijela submediterana u šumskoj privredi i u oblikovanju pejzaža brucijski bor upotrebljiviji nego njegov najbliži srodnik alepski bor (S a f a r, 1964.). U našoj stručnoj literaturi, brucijski bor je razmatran već ranije (Pano v u BiH 1957. i E m u Makedoniji I960.). Imajući u vidu prvenstveno potrebe za osnivanjem tzv. turističkih šuma na jadranskom području, osobito camp-šuma i sastojina uz kupališne plaže, mi smo, zahvaljujući Saveznom fondu za financiranje naučnih djelatnosti i Poslovnom udruženju šumsko-privrednih organizacija u Zagrebu, izradili g. 1966. u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu o brucijskom boru opsežan studijski elaborat, koji se nije mogao- odštampati. U izradi navedene studije istraživan je areal, biološke kvalitativne i kvantitativne karakteristike brucijskog bora komparativno u odnosu na svojstva alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i crnog bora (Pinus nigra Ar.) kojima se na našem dijelu Mediterana dosad najviše pošumljivalo. U vezi sa današnjom aktualnošću i problemima pošumljivanja primorskog krša, u prethodnom izvještaju iznesena je preporuka da se na određenim makrostaništima što više unosi brucijski bor (Š a f a r, 1968.). Na temelju navedene studije, u ovom prilogu dajemo sažetak o prirodnoj, rasprostranjenosti navedene vrste bora i o njegovom umjetnom arealu na području Hrvatske te uopćeni opis njegovih staništa. Budući da je brucijski bor u nas nedovoljno poznat a ima i mnogo različitih hibrida i svojta, dajemo najprije posve kratak pregled njegove botaničke pripadnosti i dendroloških karakteristika. BOTANIČKA PRIPADNOST I DENDROLOŠKE ZNAČAJKE Brucijski bor morfološki veoma je sličan alepskom boru. Zato su ga neki istraživači smatrali svojtom alepskog bora: Pinus halepensis Mili. var. brutia (Ten.) Elw. et Hen., Pinus pseudohulepensis Denh. Današnji naziv Pinus brutia dao je Tenov e (g. 1811.) omaškom po starom nazivu Kalabrije u Italiji gdje ta vrsta bora, kako je kasnije utvrđeno, nema svojih prirodnih nalazišta. Pro blem sistematske botaničke pripadnosti brucijskog bora konačno je riješio N a h a 1 (1962.) na temelju taksonomskih, anatomskih, palinoloških, morfoloških i fitogeografskih istraživanja mediteranskih borava grupe halepensis. |