DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 28     <-- 28 -->        PDF

UTVRĐIVANJE ODŠTETNE VRIJEDNOSTI SASTOJINA
SA TURISTICKO-EKONOMSKOG STANOVIŠTA


Nije tome bilo davno kada je i za naše šume u primorskoj oblasti šuma,


dakle u pojasu dužine od Ankarana do Ulcinja, uključujući i svo otočje —


glavni prihod dolazio od sječa drva, a sporedni od drugih produkata šuma


(ukoliko ih je bilo). Tek pred deceniju i pol počelo se tu i tamo pomišljati da


bi se uređivanju šuma u tom, području mogla dati i druga dimenzija — estet


sko-rekreativna — i to upravo u momentu kada su se tim područjem počeli


probijati prvi putovi i magistrale.


Na pomolu je, naime, bila nova grana odnosno oblast narodne privrede —


turizam — koji je u prvim svojim početcima i sa svojim prvim deviznim priho


dima dobro došao u deviznu blagajnu onda znatno debalancirane privrede naše


zemlje. Rezultati privređivanja u toj oblasti su, iz godine u godinu, sve znat


niji.


Prema službenim podacima Narodne banke SFR Jugoslavije i Komiteta


za turizam SRH sastavili smo tabelu (tab. 1) i grafički predstavili (si. 3.) devizni


Tab. 1.


Devizni turistički promet SFRJ u mil. dolara, prema podacima Narodne banke
SFR Jugoslavije, po godinama


Godina 1964 1965 1966 1967 1968 1969
(predviđa se
oko)
Mil. dolara 90 105 150 190 230 300


turistički promet u našoj zemlji po godinama u mil. dolara. Kako se iz tabele 1


i si. 3 vidi već je godine 1964. devizni turistički promet u našoj zemlji (i to naj


većim dijelom sa jadranske obale) iznosio cea 90 mil. dolara. Godine 1965. taj


se promet popeo na cea 105 mil. dolara, a 1966. on dostiže brojku od 150 miliona,


da bi se 1967. popeo na oca 190, a 1968. godine i na 230 miliona dolara, koji su


pokrili više od 50% naših vanjsko-trgovinskih potraživanja i obaveza.


U 1969. godini se očekuje, prema prethodnim podacima istih institucija,


realan turistički promet u našoj zemlji oko 300 mil. dolara, te time dolazimo


do zaključka da naša zemlja nije samo poljoprivredna, sirovinska i industrij


ska, nego i turistička i da ona to može sve više biti.


Tab. 2.
Prikaz broja turista (domaćih i stranih) i broja noćenja
na makarskom području za prvih 9 mjeseci (i—IX) po godinama1)


A) Broj turista:


Godina 1966. 1967. 1968. 1969.
Mjeseci Domaćih Stranih Domaćih Stranih Domaćih Stranih Domaćih Stranih


I—IX 71.344 68.021 84.266 84.449 102.868 86.924 124.006 111.810
Ukupno 139.365 168.715 189.792 235.816


B) Broj noćenja:


I—IX 892.748 584.103 984.733 742.671 1,123.903 761.435 1,331.417 1,003.792~


Ukupno 1,476.851 1/727.404 1,885.338 2,3357209


´) Podatke nam je ustupio Turistički savez Skupštine općine Makarska na čemu
mu zahvaljujemo.