DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Ako se navedena misao izrazi formulom, onda je vrijednost šume podjed


naka:


V, = C X 1,0 p» . . . 1


V
= vrijednost (n-godišnje) mlade šume (sastojine)


C
= troškovi, odnosno objektivna cijena proizvodnje, podizanja mlade


šume (kulturni troškovi)


p
= postotak (stopa) prirasta vrijednosti


n
= starost šume.


Formula 1 se može primijeniti pri izračunavanju vrijednosti svih mladih


šuma (sastojina), odnosno sastojina koje nisu zrele za sječu ili su pak mlađe od


2/3 ophodnje, što će reći, ako su mlađe od približno zrelih sastojina za sječu.


Na području Šumskog gospodarstva Makarska u gospodarskoj jedinici


»Bašćanski gaj« u odjelu 4a (si. 1) izgoirjela je ljeti 1958. god. 45-godišnja


sastojina alepskog bora na površini od 8,25 ha.


Budući da su se u istom odjelu nalazile i pokusne plohe (Pi i P2) Katedre


za ekonomiku šumarstva i drvne industrije Šumarskog fakulteta u Zagrebu —


to
smo u septembru mjesecu iste godine obišli požarište (si. 2.) i ustanovili iz


podataka Šumskog gospodarstva Makarska da je požarom uništeno 4.017 sta


bala alepskog bora na toj površini.


Prvo se pojavio prizemni požar u neposrednoj blizini mora — te je najprije
zahvatio prizemno rašće, grmlje i borov podmladak, kao i debla stabala, koja
je znatno oštetio, a onda se digao u krošnje stabala (tzv. visoki požar).


Prema našim procjenama na pokusnim plohama (Pi i P2 — si. 1) provedenim
1966. godine (Šumarski list 11—12/66.) postotni odnos sortimenata u toj
šumi (na temelju JUS-a iz 1955. god. i uz postotak iskorištenja sastojine od 72
do 73´%) iznosi:


pilanski trupci III klase 50—56% sredina 53´%


rudničko drvo
29—30% sredina 30%


drvo za celulozu 15—20% sredina 17%.


Nakon požara postotak iskorištenja je znatno smanjen i on iznosi cea 65%.
Dakako smanjena je i kvaliteta sortimenata, te je — prema procjeni stručnjaka
iz Šumskog gospodarstva Makarska i Tvornice celuloze iz Maglaja — utvrđena
sa 90% drva za celulozu i 10% drva za ogrjev u korisnoj drvnoj masi.
Prirast drvne mase sa utvrđenim iznosom od 3,14 do 4,25 m3/ha je potpuno
zaustavljen, a time i postotak prirasta vrijednosti koji smo utvrdili sa cea
2,5%.


Za sječu i izradu drva izgorjele (približno zrele) sastojine je utrošeno 85 N.
dinara po 1 m3 drvne mase. Za gašenje požara utrošeno je (bez dobrovoljnog
rada turista) cea 600 N. dinara/ha. Za podizanje nove sastojine utrošeno je 3.000


N. din./ha, budući da je odmah nakon požara izvršena sjetva sjemena na požarištu,
odnosno utrošilo bi se 8.000 N. din/ha da je, umjesto sjetve sjemenom,
izvršena sadnja (1—;2 god.) sadnica alepskog bora.
Znači nastala je velika šteta za šumsko gospodarstvo (ne računajući oštećivanje
zemljišta), jer mu je time, ne samo uništeno osnovno sredstvo, nego su
uslijedili i nepredviđeni troškovi (gašenje požara, podizanje nove sastojine i
dr.) koje treba podmiriti.


Na temelju izloženog utvrdit ćemo:


1.
Odštetnu vrijednost sastojine sa
a) šumsko-ekonomskog i
b) turističko-ekonomskog stanovišta.