DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 23 <-- 23 --> PDF |
UĐK 634.0.652 (4—015) PRILOG UTVRĐIVANJU VR´JEDNOSTI SASTOJINA U IZMIJENJENIM UVJETIMA PRIVREĐIVANJA NA MEDITERANSKOM PODRUČJU Dr ing. UROŠ GOLUBOVIĆ Prema Osnovnom zakonu o šumama (SI. 1. br. 11/65) — na temelju 61. 1 st. 3 — šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu kojima upravljaju privredne i druge radne organizacije jesu osnovna sredstva tih organizacija (šumskih gospodarstava), a prema Zakonu o sredstvima privrednih organizacija (SI. 1. br. 10/68) privredne organizacije ne mogu smanjiti vrijednost osnovnih sred stava, a niti ih otuđiti bez naknade. Osnovna sredstva privrednih organizacija sastoje se, prema citiranom Zakonu, od stvari i prava koja čine osnovna sredstva, kao i iz novčanih sredstava namijenjenih za nabavljanje tih stvari i prava. Da bi neka stvar bila osnovno sredstvo ona prije svega mora biti proizvod ljudskog rada, što će reći — u njoj mora biti opredmećen ili materijaliziran ljudski rad, odnosno mora imati vrijednost i upotrebnu vrijednost. Osim toga ima mora biti u proizvodnji i ne smije se potrošiti u toku jednog proizvodnog procesa, odnosno, prema našim propisima, u toku jedne godine. To znači da njezin vijek trajanja mora biti duži od godine dana. Nabavna vrijednost osnovnog sredstva, isto prema našim propisima, mora biti veća od 1000 N. dinara i ona se postepeno smanjuje (otpisuje) i prenosi na novi proizvod (prenesena vrijednost) u obliku amortizacije1). Clan 28. Osnovnog zakona o šumama propisuje da se vrijednost iskrčene šume mora naknaditi, a sredstva naknade mogu se koristiti kao i sredstva amortizacije šuma. Članom 2. istog Zakona je određeno da se šume moraju održavati i obnavljati tako da se trajno očuva njihova vrijednost i osigura trajnost. Na osnovi navedenih zakonskih propisa gospodarenje šumama mora biti tako vođeno da se njime stalno održava i povećava osnovni šumski fond, kako po masi i površini, tako i po vrijednosti. Ako dođe, iz ma kakvih razloga, do krčenja i smanjenja šumskih površina (požarima i dr.) na određenim lokacijama, onda se mora na isto tolikoj površini podići nova šuma na istoj (u slučaju požara) ili drugoj lokaciji. Zainteresirana stranka koja je tražila krčenje šume ili je uzrokovala štetu (požar) — dužna je, na temelju 61. 30. Osnovnog zakona o šumama, naknaditi vrijednost šume. Na temelju »Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma« (SI. 1. br. 36/65. — 61. 4. i 5.) vrijednost mladih šuma se izračunava na osnovi troškova podizanja šuma, te postotka prirasta vrijednosti. 1) U šumarstvu postoje određena odstupanja od definicije osnovnih sredstava pa zato i kažemo da su šume i šumska zemljišta »specifična osnovna sredstva«. Osim to^a organi upravljanja mogu odlučiti da se .poneke stvari (kao što su motorne pile) čija je nabavna vrijednost veća od 1.000 N. din. i vijek trajanja duži od godine dana, tretiraju kao potrošni materijal ili alat! |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Ako se navedena misao izrazi formulom, onda je vrijednost šume podjed naka: V, = C X 1,0 p» . . . 1 V = vrijednost (n-godišnje) mlade šume (sastojine) C = troškovi, odnosno objektivna cijena proizvodnje, podizanja mlade šume (kulturni troškovi) p = postotak (stopa) prirasta vrijednosti n = starost šume. Formula 1 se može primijeniti pri izračunavanju vrijednosti svih mladih šuma (sastojina), odnosno sastojina koje nisu zrele za sječu ili su pak mlađe od 2/3 ophodnje, što će reći, ako su mlađe od približno zrelih sastojina za sječu. Na području Šumskog gospodarstva Makarska u gospodarskoj jedinici »Bašćanski gaj« u odjelu 4a (si. 1) izgoirjela je ljeti 1958. god. 45-godišnja sastojina alepskog bora na površini od 8,25 ha. Budući da su se u istom odjelu nalazile i pokusne plohe (Pi i P2) Katedre za ekonomiku šumarstva i drvne industrije Šumarskog fakulteta u Zagrebu — to smo u septembru mjesecu iste godine obišli požarište (si. 2.) i ustanovili iz podataka Šumskog gospodarstva Makarska da je požarom uništeno 4.017 sta bala alepskog bora na toj površini. Prvo se pojavio prizemni požar u neposrednoj blizini mora — te je najprije zahvatio prizemno rašće, grmlje i borov podmladak, kao i debla stabala, koja je znatno oštetio, a onda se digao u krošnje stabala (tzv. visoki požar). Prema našim procjenama na pokusnim plohama (Pi i P2 — si. 1) provedenim 1966. godine (Šumarski list 11—12/66.) postotni odnos sortimenata u toj šumi (na temelju JUS-a iz 1955. god. i uz postotak iskorištenja sastojine od 72 do 73´%) iznosi: pilanski trupci III klase 50—56% sredina 53´% rudničko drvo 29—30% sredina 30% drvo za celulozu 15—20% sredina 17%. Nakon požara postotak iskorištenja je znatno smanjen i on iznosi cea 65%. Dakako smanjena je i kvaliteta sortimenata, te je — prema procjeni stručnjaka iz Šumskog gospodarstva Makarska i Tvornice celuloze iz Maglaja — utvrđena sa 90% drva za celulozu i 10% drva za ogrjev u korisnoj drvnoj masi. Prirast drvne mase sa utvrđenim iznosom od 3,14 do 4,25 m3/ha je potpuno zaustavljen, a time i postotak prirasta vrijednosti koji smo utvrdili sa cea 2,5%. Za sječu i izradu drva izgorjele (približno zrele) sastojine je utrošeno 85 N. dinara po 1 m3 drvne mase. Za gašenje požara utrošeno je (bez dobrovoljnog rada turista) cea 600 N. dinara/ha. Za podizanje nove sastojine utrošeno je 3.000 N. din./ha, budući da je odmah nakon požara izvršena sjetva sjemena na požarištu, odnosno utrošilo bi se 8.000 N. din/ha da je, umjesto sjetve sjemenom, izvršena sadnja (1—;2 god.) sadnica alepskog bora. Znači nastala je velika šteta za šumsko gospodarstvo (ne računajući oštećivanje zemljišta), jer mu je time, ne samo uništeno osnovno sredstvo, nego su uslijedili i nepredviđeni troškovi (gašenje požara, podizanje nove sastojine i dr.) koje treba podmiriti. Na temelju izloženog utvrdit ćemo: 1. Odštetnu vrijednost sastojine sa a) šumsko-ekonomskog i b) turističko-ekonomskog stanovišta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 25 <-- 25 --> PDF |
23 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 26 <-- 26 --> PDF |
2. Dati nekoliko sugestija u vezi tretmana, statusa i cilja gospodarenja šumama priobalne regije, te obaveza koja proističu iz člana 20. Osnovnog zakona o šumama. UTVRĐIVANJE ODŠTETNE VRIJEDNOSTI SA SUMSKO-EKONOMSKOG STANOVIŠTA1) Već smo istakli da se prema »Pravilniku za utvrđivanje vrijednosti šuma« — vrijednost mladih šuma utvrđuje na temelju troškova podizanja šuma, a ako su one zrele ili približno zrele za sječe (2/3 ophodnje) onda se njihova vrijednost određuje, prema »Uputstvu« za primjenu »Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma« (Zagreb, 1966.) po »metodi sortimenata« iz kojih se sastoji drvna masa utvrđivane šume. Na primjeru iz gospodarske jedinice »Bašćanski gaj«, koji smo opisali, primijenit ćemo, budući da je ona bila približno zrela za sječu, »metodu sortimenata « iz kojih se sastoji korisna drvna masa. SI. 2. Izgorjela 45-eodišnja sastojina alepskog bora 1968. god. na površini od 8,25 ha u odjelu 4a — gosp. jedinica »"Bašćanski gaj« — na području Šumskog gospodarstva Makarska. Foto: Golubović Prema našim izmjerama provedenim 1966. god., drvna masa na pokusnoj plohi tor. 1. iznosila je 154,64 m3/ha, a na pokusnoj plohi br. 2. — 94,74 m^/ha ili u prosjeku 124,69 m3/ha. Ovoj drvnoj masi ne dodajemo 2-god. prirast u prosjeku od 3,70 im3/ha, jer je upravo toliko za to vrijeme bilo vjetroizvala, lomova i drugih oštećenja na stablima koja su izvađena iz sastojine. Ako drvnu masu od 124,69 nr´Vha, nakon što je pretrpjela požar, iskoristimo sa 65%i, onda dobivamo 81 m3 korisne drvne mase po ha, koja se sastoji od 90´% drva za celulozu i 10% ogrjevnog drva. Ako okruglo 73 m3 drva za celu ´) Sve korištene podatke dalo nam je Šumsko-gospodarstvo iz Makarske i osobno direktor tog gospodarstva drug Filip Šabić, na čemu im izražavamo svoju zahvalnost. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 27 <-- 27 --> PDF |
dajnim cijenama fco pomoćno stovarište (72 m3 X 110 N. din. i 8 m3 X 85 N. din.), dobivamo iznos od 8.710 N. din/ha. Od ovoga iznosa treba odbiti troškove lozu u korisnoj drvnoj masi i 8 m3 ogrjevnog drva pomnožimo sa njihovim prosječe, izrade i izvoza (iznosa) do pomoćnog stovarišta koji, s obzirom na izuzetno skupu radnu snagu u ovom kraju, iznose 85 N. din./m3 ili (81 m3 X 85 N. din.) 6.885 N. din./ha. Ako se ovom iznosu doda još 6´% na ime dobiti šumskog gospodarstva koja iznosi 413 N. din./ha, onda razlika u realizaciji ili vrijednost drva na panju šumskog gospodarstva iznosi (8.710 — 7.298) samo 1.412 N. din/ha. Naprijed smo istakli da je požarom znatno smanjen postotak iskorištenja u šumi (od 73 na 65%), i da su uveliko deklasirani drvni sortimenti. Od 53"´» pilanskih trupaca III klase u korisnoj drvnoj masi spalo je na 0, a od 17% drva za celulozu taj je postotak porastao čak na 90% i još k tome 10% manje vrijednog sortimenta — ogrjevnog drva — za kojim je, uzgred rečeno, u navedenom području sve manja i manja potražnja. Kao što se vidi — između kvalitetne strukture sortimenata prije i poslije požara postoji golema razlika. Poznato je da su vrijednosti sastojina — pored vrste drva, starosti, izvoznih prilika, strukture debljinskih razreda — funkcija i kvalitetne strukture sortimenata, odnosno jediničnih cijena po 1 m3 drvne mase. Ta kvalitetna struktura sortimenata dolazi do izražaja u obračunu pri računanju postotka prirasta vrijednosti, koji smo utvrdili 1966. godine u oštećenoj šumi sa cea 2,5%. God. 1966. u navedenom odjelu utvrdili smo vrijednost sastojine — »metodom sortimenata« iz kojih se njezina drvna masa sastoji — u prosjeku od 8.044 N. din/ha, odnosno ako se ovaj iznos povisi za 20% za koliko je 1968. god. omogućeno povišenje cijena izrađenim sortimentima, onda bi ta vrijednost iznosila 9.653 N. din/ha. Na temelju navedenih podataka lako je utvrditi odštetnu vrjednost sastojine po 1 ha, odnosno za cijelu izgorjelu površinu, sa šumsko-ekonomskog stanovišta: N. din/ha 1. Vrijednost sortimenata izgorjele sastojine fco pomoćno stovarište 8.710 2. Troškovi iskorištavanja izgorjele sastojine fco pomoćno stovarište sa uračunatom dobiti 7.298 3. Vrijednost izgorjele sastojine na panju nakon požara 1.412 4. Vrijednost sastojine na panju prije požara 9.653 5. Odštetni zahtjev za umanjenu vrijednost sastojine 8.241 6. Troškovi gašenja požara 600 7. Ukupni odštetni zahtjev iznosi 8.841 ili za 8,25 ha (8.841 X 8,25) 72.938 N. dinara Iste godine smo ustanoviti da vrijednost godišnje proizvodnje (prirasta) u sastojini iznosi 240 N. din/ha ili ako i njega uvećamo za 20%, onda ta vrijednost — promatrana sa šumsko-ekonomskog stanovišta — iznosi 288 N. din/ha. Napominjemo da smo tom prilikom utvrdili da je moguće promjenom cilja gospodarenja u tim regijama i u takvim i sličnim sastojinama znatno povećati vrijednost, odnosno čistu dobit za 277 puta. Upravo će izračunavanje vrijednosti sastojina, odnosno utvrđivanje odštetnog zahtjeva sa tog stanovišta (turističko-ekonomskog), biti predmet naših daljnjih razmatranja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 28 <-- 28 --> PDF |
UTVRĐIVANJE ODŠTETNE VRIJEDNOSTI SASTOJINA SA TURISTICKO-EKONOMSKOG STANOVIŠTA Nije tome bilo davno kada je i za naše šume u primorskoj oblasti šuma, dakle u pojasu dužine od Ankarana do Ulcinja, uključujući i svo otočje — glavni prihod dolazio od sječa drva, a sporedni od drugih produkata šuma (ukoliko ih je bilo). Tek pred deceniju i pol počelo se tu i tamo pomišljati da bi se uređivanju šuma u tom, području mogla dati i druga dimenzija — estet sko-rekreativna — i to upravo u momentu kada su se tim područjem počeli probijati prvi putovi i magistrale. Na pomolu je, naime, bila nova grana odnosno oblast narodne privrede — turizam — koji je u prvim svojim početcima i sa svojim prvim deviznim priho dima dobro došao u deviznu blagajnu onda znatno debalancirane privrede naše zemlje. Rezultati privređivanja u toj oblasti su, iz godine u godinu, sve znat niji. Prema službenim podacima Narodne banke SFR Jugoslavije i Komiteta za turizam SRH sastavili smo tabelu (tab. 1) i grafički predstavili (si. 3.) devizni Tab. 1. Devizni turistički promet SFRJ u mil. dolara, prema podacima Narodne banke SFR Jugoslavije, po godinama Godina 1964 1965 1966 1967 1968 1969 (predviđa se oko) Mil. dolara 90 105 150 190 230 300 turistički promet u našoj zemlji po godinama u mil. dolara. Kako se iz tabele 1 i si. 3 vidi već je godine 1964. devizni turistički promet u našoj zemlji (i to naj većim dijelom sa jadranske obale) iznosio cea 90 mil. dolara. Godine 1965. taj se promet popeo na cea 105 mil. dolara, a 1966. on dostiže brojku od 150 miliona, da bi se 1967. popeo na oca 190, a 1968. godine i na 230 miliona dolara, koji su pokrili više od 50% naših vanjsko-trgovinskih potraživanja i obaveza. U 1969. godini se očekuje, prema prethodnim podacima istih institucija, realan turistički promet u našoj zemlji oko 300 mil. dolara, te time dolazimo do zaključka da naša zemlja nije samo poljoprivredna, sirovinska i industrij ska, nego i turistička i da ona to može sve više biti. Tab. 2. Prikaz broja turista (domaćih i stranih) i broja noćenja na makarskom području za prvih 9 mjeseci (i—IX) po godinama1) A) Broj turista: Godina 1966. 1967. 1968. 1969. Mjeseci Domaćih Stranih Domaćih Stranih Domaćih Stranih Domaćih Stranih I—IX 71.344 68.021 84.266 84.449 102.868 86.924 124.006 111.810 Ukupno 139.365 168.715 189.792 235.816 B) Broj noćenja: I—IX 892.748 584.103 984.733 742.671 1,123.903 761.435 1,331.417 1,003.792~ Ukupno 1,476.851 1/727.404 1,885.338 2,3357209 ´) Podatke nam je ustupio Turistički savez Skupštine općine Makarska na čemu mu zahvaljujemo. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Prikazani podaci u tabeli 2. koje smo dobili sa područja najšumovitije primorske komune — Makarske ili tzv. »Makarske rivijere« — o broju domaćih i stranih turista za prvih 9 mjeseci u godinama 1966., 1967., 1968. i 1969. to nedvosmisleno potvrđuju. Prema predviđanjima broj turista na cijeloj našoj obali u 1969. godini bit će povećan za cea 30% u odnosu na 1968. god. ili nekoliko puta više nego što je stanovnika u pojedinim turističkim mjestima ili na određenim područjima. U Rabu je npr. u jednom danu 1969. godine boravilo 13 puta više domaćih i stranih turista nego što taj grad ima stanovnika. U tabeli 3 donosimo podatke o broju noćenja domaćih i stranih turista za 22 primorske općine u SRH u prvih 8 mjeseci 1969. godine u usporedbi sa 1968. godinom iz kojih se vidi osjetno povećanje u odnosu na prošlu godinu. U tabeli 4 donosimo nadprosječne rezultate inozemnog turističkog prometa za 16 turističkih općina u SR Hrvatskoj koji su postignuti u prvih 8 mjeseci (I—´VIII) 1969. godine, a u tabeli 5 donosimo nadpro-sječne rezultate domaćeg turističkog prometa za 10 turističkih općina u prvih 8 mjeseci 1969. godine u SR Hrvatskoj. mit. dotura ,. 300 250 200 150 100 SO 1964 t965 1966 1967 1968 1969 godina. Si. 3 Devizni turistički promet SFMJ u mit. dotetra, prema podacima Maroctne öanAe, po godinama 27 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Rezultati o broju noćenja (domaćih i stranih) turista u razdoblju I—VIII mjesec po općinama na Jadranu1) (u 000 noćenja) Tab. 3. Općina D om aći Strani Ukupi 1 o 1968 1969 Indeks 1968 1969 Indeks 1968 1969 Indeks Umag NovigradPoreč (Istra) 227 124 252 272 170 263 120 137 104 246 123 1034 590 190 1495 170 155 145 573 247 1268 862 360 1758 150 146 140 Rovinj Pula 281 321 245 372 87 116 401 550 544 747 136 136 682 871 789 1120 116 128 Labin 17 43 255 272 368 135 289 411 142 Mali Lošinj Opatija Rijeka Rab 235 162 140 106 248 198 138 134 104 122 99 127 281 974 500 358 507 1157 559 488 133 119 112 136 616 1136 640 464 753 1354 697 622 122 119 109 134 Krk 287 271 94 380 490 129 667 761 114 Crikvenica 688 763 111 724 870 120 1412 1632 116 Senj Pag Zadar 9 39 383 8 74 379 87 192 99 55 45 504 62 80 624 112 170 124 64 84 886 70 154 1003 109 184 113 BiogradŠibenik n/m 391 567 399 645 102 114 301 300 410 467 136 156 693 866 809 1112 117 128 Split Omiš 551 127 615 131 112 130 490 35 711 59 145 168 1041 162 1326 190 127 117 Makarska 1064 1273 120 661 862 130 1725 2135 124 Korčula 170 208 122 194 302 155 364 509 140 Dubrovnik 510 753 148 1108 1474 133 1617 2228 138 1) Nismo raspolagali s podacima za općine: Brač, Hvar, Trogir i Vis. Podatke nam je ustupio Turistički savez SR Hrvatske pa mu za to zahvaljujemo. Tab. 4. Nadprosjećni rezultati inozemno g turističkog prometa za prvih 8 mjeseci 1969. godine Umag 70»/» Rovinj 36°/» Pag 70»/» Pula 36»/» Omiš 68»/o Rab 36»/» Šibenik 56"/» Biograd n/m 36»/» Novigrad 53»/» Labin 35»/» Korčula 55´»/» Dubrovnik 33»/» Poreč 45»/» Mali Lošinj 33»/» Split 49»/» Makarska 30«/» Tab. 5. Nadprosjećni rezultai domaće g turističkog prometa za prvih 8 mjeseci 1969. godine Labin 155«/» Korčula 22»/o Pag 92»/» Opatija 22«/» Dubrovnik 48»/» Umag 20»/» Novigrad 37»/o Makarska 20»/» Rab 27»/» Pula 16»/» |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 31 <-- 31 --> PDF |
U tabeli 6 donosimo zanimljive podatke o broju noćenja inozemnih turista po zemljama pripadnosti u VII i I—VII mjesecu 1969. god. u SRH uspoređujući ih sa istim mjesecom (VII), odnosno razdobljem (I—VII) 1968. god. Svi ovi podaci uvjerljivo govore, ne samo o nagloj promjeni načina života i rada, nego i o promjeni u načinu privređivanja na tom području. Nekada su šumska gospodarstva u primorskoj oblasti šuma u strukturi svojih prihoda, kako smo već napomenuli, na prvo mjesto isticala tzv. »glavni Tab. 6. Broj noćenja inozemnih turista po zemljama pripadnosti u SRH1) (u 000) 1968 VII mj. 1969 Ind. 1968 I—VII mj. 1969 Ind. Belgija Francuska Holandija Italija SR Njemačka 137.534 194.230 247.538 244.087 1,010.766 151.297 197.288 259.472 299.365 1,579.513 110,0 101,6 104,8 122,6 156,3 186.553 253.175 403.538 435.788 2,026.384 195.240 271.359 438.049 562.958 3,046.951 104,7 107,2 108,6 129,2 150,4 UKUPNO zemlje EZT-a 1,834.155 2,486.935 135,6 3,305.438 4,514.557 136,6 Austrija Švicarska Danska Norveška Švedska Vel. Britanija 734.247 117.461 57.864 11.420 85.549 151.566 941.167 157.821 51.423 10.615 99.335 169.912 128,2 134,4 88,9 93,0 116,1 112,1 1,279.720 168.236 92.852 18.730 166.688 336.396 1,613.414 227.063 94.714 16.812 185.870 379.525 126,1 135,0 102,0 89,8 111,5 112,8 UKUPNO zemlje EFT-a 1,158.107 1,430.273 123,5 2,062,622 2,517.398 122,0 Grčka Finska Kanada SAD Turska 4.513 3.347 8.211 42.208 2.681 6.361 3.347 9.754 61.389 2.681 140,9 100,5 118,8 145,4 100,0 11.656 6.566 16.165 88.600 7.416 13.205 6.881 19.080 122.941 10,679 113,3 104,8 118,0 138,8 144,0 UKUPNO ost. zap. zeml je 60.960 83.532 137,0 130.403 172.786 132.5 SVEUKUPNO zap. zemlje 3,053.222 4,000.740 131,0 5,498.463 7,204.741 131,0 Bugarska Čehoslovačka DR. Njemačka Mađarska Poljska Rumunija SSSR 2.988 450.450 15.633 72.332 42.427 2.672 13.332 1.431 816.459 16.942 72.562 39.563 2.659 12.107 47,9 181,3 108,4 100,3 93,2 99,5 90,8 9.331 640.138 40.429 123.850 75.836 7.377 44.358 4.930 1,188.334 33.806 137.594 70.696 6.383 48.011 65,9 185,6 83,6 111,1 93,2 86,5 108,2 UKUPNO istočne zemlje 599.834 961.723 160,3 941.319 1,489.754 158,3 Ostale zemlje Ostalo 12.861 17.122 14.036 24.547 109,1 143,4 60.079 — 81.869 — 136,3 — ´) Podatke nam je ustupio Komitet za turizam SR Hrvatske i za to mu zahvaljujemo. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 32 <-- 32 --> PDF |
prihod« ili prihod od sječe drva, a danas se to, prema podacima Šumskog gospodarstva iz Makarske, korjenito promijenilo. U ukupnom prihodu te radne organizacije za 1968. godinu — prihod od sječe drva i eventualnog smolarenja (iako ta djelatnost u navedenoj šumskoj oblasti pomalo pripada historiji) učestvuje samo 4%. Prihod od pašarine iznosi 3,6%, a prihod od rasadnika 2,7% ili sveukupno nekadašnji šumarski glavni i sporedni prihod u ukupnom prihodu tog Šumskog gospodarstva je zastupljen samo sa 10,3%, a nije tome bilo davno kada ga je činio i 100%. Međutim prihod od uslužnih djelatnosti, koje Šumsko gospodarstvo Makarska vrši na podizanju i održavanju gradskog zelenila i zelenih površina za račun Općinske skupštine, zatim turističkih i sportskih organizacija, raznih naselja i kampova, ozelenjavanja magistrala i prilaznih putova — iznosio je u ukupnom prihodu tog gospodarstva 1968. godine čak 65,7%, dok je preostalih 24% bio prihod od raznih uzgojnih radova, koje je gospodarstvo vršilo na teret amortizacije šuma. Iz navedenih podataka se vidi da je polako nestao klasičan način privređivanja u području primorskih šuma i da je nastupio jedan novi, kvalitetno različit i vrlo intenzivan način privređivanja prema kome su šumska gospodarstva ne samo prilagodila svoje tehnologije, nego i navike, odnose i ciljeve gospodarenja. I zato nije čudno što smo 1966. god. izračunali da 1 ha 40-godišnje borove sastojine, promjenom cilja gospodarenja, daje 277 puta veću godišnju dobit, nego što je daje klasičan način gospodarenja u ovim šumama. Promijenjeni način gospodarenja šumama u primorskoj oblasti šuma je daleko intenzivniji, stručniji i skuplji. Nekada je redoslijed šumarskih djelatnosti i u tom području bilo »eksploatacija«, »uređivanje«, »uzgajanje«, »zaštita «. Danas je tzv. »ekonomska logika života« na prvo mjesto »postavila« uzgajanje ili podizanje šuma i njegovog neizostavnog pratioca — zaštitu šuma — bez koje se ta djelatnost ne može ni zamisliti. Samo u 1969. godini šumski požari su u ovoj šumskoj oblasti (okolina Dubrovnika, Mljet, Dugi otok, područje Kvarnera) nanijeli više štete nego što bi se trebalo investirat; u protupožarnu zaštitu cijelog područja primorskih šuma, iako hi i te investicije hile znatne. Samo za zaštitu od požara cea 1.500 ha borovih sastojina u najužem priobalnom pojasu Šumskog gospodarstva Makarska potrebno je investirati cea 150.000 N. din. ili 100 N. din./ha. Tim investicijama su obuhvaćena samo najnužnija stalna (dano-noena) osmatračka mjesta, zatim nabavka potrebnog alata, izrada protupožarnih prosjeka, nabavka radioprimopredajnika, nabavka ručnih sirena i potrebnih vozila bez kojih se danas šumarska služba u promijenjenim uvjetima privređivanja, a napose u oblasti primorskih šuma, neda ni zamisliti. Kada se ima na umu sve navedeno — onda se postavlja pitanje da li i dosadašnji jednoohrazni način utvrđivanja vrijednosti šuma na temelju troškova sjetve sjemena ili sadnje 1—2 godišnjih sadnica, te utvrđivanje odštetne vrijednosti od požara, dolazi u obzir. Šumsko gospodarstvo Makarska je svoje šume (si. 4.), kojih ima cea 5.600 ha (i cea 9.760 ha neobraslog zemljišta) ispravno podijelilo u tri zone (pojasa) i logično svaka od tih zona ima svoje vrijednosti — već prema uloženim sredstvima za njihovo podizanje i namjenu te cilj gospodarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 33 <-- 33 --> PDF |
SI. 4. Sastojina alepskog bora — gosp. jedinica »Bašćanski gaj« — u tzv. I zoni ili priobalnom pojasu. Foto: Golubović SI. 5. Zaštitne šume uz turističke objekte na području Šumskog gospodarstva Makarska. Foto: Golubović |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Prvu zonu čine priobalne šume (cea 500 m od mora), koje predstavljaju park-šume i šume uz turističke objekte i plaže sa strogim režimom zaštite tih objekata (si. 5.) i posebno promišljenim sanitarnim i uzgojnim zahvatima u njima. Prosječna gustoća tih šuma iznosi 1.000 stabala po ha, a visina 2 m i više. Drugu zonu ili pojas čine zaštitne šume oko naselja i saobraćajnica (si. 5. i 6.), sa opreznim sanitarnim i uzgojnim zahvatima i sa prosječnom gustoćom od 2.500 stabala po ha, te visinom stabala od 1 m na više. One se nadovezuju na prvu zonu i protežu do podnožja okolnih brda. SI. 6. Zaštitne šume uz magistrale i putove na području Šumskog gospodarstva Makarska. Foto: Golubović Treću zonu čine sve ostale šume sa laganim uzgojnim zahvatima i proredama u cilju dobivanja određenog prihoda, koji predstavlja onih 4% u strukturi ukupnog prihoda tog šumskog gospodarstva. Troškovi podizanja svih navedenih šuma su različiti. Za podizanje 1.000 sadnica alepskog bora, po jedinici površine (ha), uzgojenih u rasadniku ili izvađenih iz prirodnog mladika od 2 m visine, u prvoj priobalnoj zoni ili pojasu potrebno je, prema stvarnim podacima sa terena, utrošiti: a) cijena opisane sadnice iznose (u prosjeku) 70 N. din b) troškovi vađenja, pakovanja, transporta, sadnje i održavanja iznose (u prosjeku) 50 N. din Ukupni troškovi po jednoj sadnici iznose 120 N. din Ukupni troškovi za l.OOO sadnica ili po 1 ha iznose 120.000 N. din Nakon 10 godina npr. tako podignuta sastojina vrijedi: V10 = 120.000 X 1,0 pio Odmah treba istaći da ovdje više ne dolazi uobičajeni postotak prirasta vrijednosti (p), koji smo ustanovili iz odnosa vrijednosti zrele ili približno zrele sastojine za sječu (V„) i utrošenih sredstava za podizanje te sastojine (C), 32 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— hego bankovni kamatnjak, koji se uzima za kredite uložene u turističku privredu (turističke objekte), jer ovako podignute sastojine u promijenjenim uvjetima privređivanja isključivo služe turističkoj privredi. Prema tome njihove vrijednosti rezultiraju iz uloženih sredstava (prema navedenim zonama) za podizanje tih sastojina i bankovnog postotka ukamaćenja koji se danas na našem »turističkom tržištu« kreće od 6—8% na kredite do 15 godina otplate, odnosno 4—6´% na kredite do 25 godina otplate i 2—4% na kredite preko 25 godina otplate. Upravo ćemo se navedenim kamatnim stopama i mi služiti pri utvrđivanju odštetne vrijednosti sastojine sa turističko-ekonomskog stanovišta. Vrijednost 10. godišnje sastojine alepskog bora u I (priobalnoj) zoni iznosi: V10 = 120.000 X 1,0510 = 120.000 X 1,6289 = 195.468 Vio = 195.468 N. din/ha. U 45. godini ta borova sastojina bi, sa šumsko-gospodarskog stanovišta bila približno zrela za sječu, odnosno ona bi u 60. godini života bila zrela za sječu ako joj je cilj gospodarenja proizvodnja drvne mase ili najveća količina po društvu naj traženi j eg sortimenta (pilanskih trupaca) u korisnoj drvnoj masi. Ali kako to nije u promijenjenom cilju gospodarenja — nego služi isključivo turističkoj privredi — to izrazi »zrela za sječu« ili »približno zrela za sječu« ovdje više nemaju smisla, pa je promatramo kao turistički objekt, kojim upravlja Šumsko gospodarstvo, a ukamaćuje se kao dugoročni kredit (45. god.) sa kamatnom stopom od 2—4%, odnosno sa njihovom sredinom od 3%. To zapravo znači da i odštetnu vrijednost 45. godišnje sastojine alepskog bora na području šumskog gospodarstva Makarska, budući da se nalazi u I (priobalnoj) zoni, možemo sa punim pravom i bez ikakve bojazni utvrditi po formuli: V45 = C . 1,0 p45 V45 = 120.000 X 1,0345 V45 = 120.000 X 3,7816 = 453.792 V4S = 453.792 N. din/ha ili za 8,25 ha izgorjele 45. godišnje sastojine alepskog bora 3,643.784 N. dinara1). Ovome iznosu bi, dakako, trebalo dodati sve učinjene troškove oko gašenja požara i oduzeti vrijednost realiziranih sortimenata koji su zatečeni na požarištu (cijena drva na panju). Troškovi podizanja sastojine sadnjom sadnica u drugoj zoni se kreću oko 60.000 N. din/ha, a troškovi podizanja sastojine sadnjom sadnica u trećoj zoni oko 20.000 N. din/ha. I njihove se vrijednosti na isti način izračunavaju samo što u drugoj zoni dolazi u obzir opet bankovni kamatnjak, a u trećoj postotak prirasta vrijednosti drvne mase koji valja utvrditi. SUGESTIJE U VEZI STATUSA, TRETMANA I CILJA GOSPODARENJA U PRIMORSKOJ OBLASTI SUMA Prema čl. 4. st. 3 Osnovnog zakona o šumama — osnivanje šumsko-privrednih područja vrši se prema prirodnim, ekonomskim i drugim uvjetima koji ukazuju na jedinstvo i cjelinu područja, tako da se organizaciji koja njime ´) Pri utvrđivanju vrijednosti navedenih sastojina sa turističko-ekonomskog stanovišta zanemarili smo troškove njihovog naknadnog održavanja, jer smo pretpostavili da se oni izjednačuju s prihodima od sanitarnih i uzgojnih zahvata koji se vrše u njima. 33 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 36 <-- 36 --> PDF |
gospodari osiguraju uvjeti da ostvari i sredstvu za investicije na toni području. A prema stavu 4. istog člana Zakona — šumsko privredno područje obuhvaća šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i šume i šumska zemljišta na kojima postoji pravo vlasništva, a koji sa šumama u društvenom vlasništvu, na tom području, čine jedinstvenu prirodnu i ekonomsku cjelinu. I prema 61. 20. istog Zakona o ciljevima gospodarenja šumama treba postojati i ekonomsko-financijska osnova gospodarenja, a cilj gospodarenja se određuje prema stanju šuma i potrebama kojima ona služi (proizvodnji, posebnoj namjeni, opće korisnoj funkciji i dr.). Svi naprijed izloženi brojčani podaci kao i duh citiranih zakonskih propisa — omogućuju nam da u ovim kratkim razmatranjima dademo određene sugestije koje mogu, u određenim uvjetima, u pojedinim regionima i prema konkretnim prilikama biti prihvaćene ili odbačene od naše stručne javnosti, a napose od one koja radi u takvim i sličnim uvjetima. Naša privreda postaje sve više tržna, a mjesta proizvodnje ili privređivanja, istovremeno — i sve više — bivaju i mjesta potrošnje, odnosno tržišta. Za neke proizvode ili upotrebne vrijednosti moglo bi se više reći da imaju samo nacionalna, dok se za naš turizam može nepobitno tvrditi da ima i predstavlja svjetsko (internacionalno) tržište, kako proizvoda i usluga drugih grana privrede, tako i proizvoda i usluga šumske privrede, a posebno u primorskoj oblasti šuma. To je danas tako, a sutra će biti još više kada se realizira projekt »Južni Jadran«, odnosno kada se postigne suglasnost za projekt »Srednji i Sjeverni Jadran« koji se nalazi u fazi priprema za pregovore. Prema tome suočeni smo sa činjenicom da već danas u našoj zemlji imamo »međunarodno-tržište«, a u skoroj budućnosti će ono postati i »međunarodna mjienjačnica«. Tim tržištem, kao uostalom i u cijeloj ekonomskoj historiji, dominira zakon ponude i potražnje. Uzaludno mu je više nuditi etate, kubike, Sortimente, smolu i šumarke daleko od naselja i saobraćajnica, jer to ono ne traži i ne priznaje. Ono hoće hlada, mirisa, zelenila, parkova, park-šuma, nasada, aleja, ozelenjenih i drvećem zaštićenih kampova, turističkih objekata, weekend-naselja, zatim vidikovaca, turističkih i izletničkih staza i lovnih objekata — ukratko jedan širok asortiman upotrebnih vrijednosti koje šumska gospodarstva tog područja mogu ponuditi. Međutim tako intenzivan način privređivanja zahtijeva i dobru organizaciju rada i vrlo tijesnu kooperaciju sa svim faktorima koji se bave turizmom i žive od njega, a prije svega sa turističkim organizacijama određene komune, regije ili cijele jadranske obale. Šumarstvo u oblasti primorskih šuma danas ima više zajedničkog sa turizmom, promatrajući ga kompleksno, nego sa šumarstvom u kontinentalnom dijelu naše zemlje, u kome tržište, u prvom redu, priznaje etat, kubik, Sortiment i si. iz čega se, uglavnom, i stvara ukupni prihod i dohodak, odnosno osobni dohoci zaposlenih. To nedvosmisleno govori o velikoj razlici u načinu privređivanja i stvaranja ukupnog prihoda, dohotka i osobnih dohodaka, kao i o njihovoj strukturi, u navedene dvije šumske oblasti. Prema tome apsolutno moraju biti različiti i tretmani, statusi i ciljevi gospodarenja tim šumama. Čak su različite i njihove vrijednosti, pa i metode njihova utvrđivanja. Smatramo da nije dobro ni za jednu ni za drugu šumsku oblast, a niti za njihov daljnji razvoj — držati ih administrativno u jednoj jednoobraznoj or |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ganizacionoj strukturi, kao što je slučaj sa nekim našim područjima (Istra, Gorski kotar i Hrvatsko primorje i si.). Svako od tih područja moralo bi imati više samostalnosti i, kao takvo, rješavati svoje probleme prema stvarnim i konkretnim prilikama, ne oslanjajući se ni na kakve fondove (koji ne postoje) da im pokrivaju eventualne gubitke. Na područjima određenih komuna, a u vezi sa njihovom razvojnom politikom — uključujući i turizam kao kompleks — obavezno bi se morala izdvajati sredstva za unapređenje šumarstva, a šumarstvo bi u primorskoj oblasti šuma moralo učestvovati ne samo u riziku nego i u podjeli turističke dobiti. Ako budemo i dalje čekali da nam posječeni kubik u Gorskom kotaru, Kapeli ili Biokovu pošumi obalu i otoke, onda tome čekanju neće biti kraja, a ako se organiziramo i orijentiramo tako da to uradi jedan ugostiteljski kompleks iz svojih potreba i sredstava kao što su »Solaris«, »Podgora«, »Tučepi« i si., a uslugom šumarskih organizacija — onda bi to moglo biti sutra i zato se treba okrenuti tamo i to što prije to bolje. LITERATURA I IZVORI: 1. G o 1 u´bo vi 6, U. i M e š t r o v i ć, š.: Turistička renta kao funkcija šumskih sastojina uz Jadransko more i magistralu. Šum. list 11—12/66. 2. Kraljić , B.: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva, Zagreb, 1952. 3. Kraljić, B., Plavšić, M. i Potočić, Z.: Šuma kao sredstvo radne organizacije. (Recenzija Ekonomsko-metodološke studije ing. B. Šikića), Manuskript, Zagreb, 1966. 4. Plavšić, M., Kraljić, Z. i Potočić, Z.: Uputstvo za primjenu »Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma«. Zagreb, 1966. 5. Potočić , Z.: Priroda i funkcija rente u šumskoj privredi. Šum. list 9—10/1961. 6. Š i k i ć, Br.: Šuma kao sredstvo radne organizacije (Ekonomsko-metodološka studija), Manuskript, Beograd, 1965. 7. T k a 1 č i ć, B., Š a f a r, J. i M a r u š i ć: O ekonomičnosti turističkih šuma na jadranskom području. Šum. list 2—4/1965. 8. Tomac , Z.: Prilozi problemu računanja vrijednosti šuma, Šum. list 3—4/1969. 9. Mali šumarsko-tehnički priručnik. Zagreb, 1949. 10. Službeni listovi SFRJ: brojevi 11/1965; 36/1965 i 10/1968. 11. Taksativni i računovodstveni podaci Šumskog gospodarstva iz Makarske za 1968. god. 12. Gospodarska osnova za gosp. jedinicu »Bašćanski Gaj«. Sekcija za uređivanje šuma, Split, 1959. god. 13. Podaci Turističkog saveza Skupštine općine Makarska za 1966, 1967 i 1968. god. 14. Podaci Turističkog saveza SR Hrvatske. 15. Podaci Komiteta za turizam SR Hrvatske. 16. Podaci Narodne banke Jugoslavije. Summary In Yugoslavia the tourist industry is developing very rapidly. Through its location and natural beauties Yugoslavia is increasingly attracting foreign and domestic tourists. Tourist payments in foreign currency in Yugoslavia in 1964—1969 period increased by 3.3 times, which is very significant for a young branch of the national economy, such as the tourist industry, possessing a real basis and all preconditions for further systematic development. To the development of this economy are subordinated not only many systemic solutions and banking mechanisms in the sense of crediting it but also many technological processes of other brauches of this country, s economy in order to meet the tourist industry requirements in an as rapid rational and profitable manner as possible. Also forestry |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 38 <-- 38 --> PDF |
äs a whole, and especially the forestry of the coastal areas of Yugoslavia make significant encroachments into the technologies and objectives of the management of coastal forests in order to do business in an as rapid, satisfactory and rational manner as possible, and to render adequate services to the tourist industry. The classical silvicultural systems intended for the timber production are no more profitable, but profitable are the creation, maintenance and careful protection of forests round hotels and other tourist facilities, round the main higways, camping sites and settlements and other facilities of general and special interest being built or under construction in the region of coastal forests. Only during September of 1969, the SR of Croatia was visited by more than 5,000.000 foreign tourists from 25 countries and all continents, and in some tourist places there stayed daily during the tourist season 10—15 times more domestic and foreign tourists than the number of inhabitants. Under such conditions, of course, every tree, every grove and especially forest stand has inestimable values, the more so whem they represent sites suitabl for tourist earning and parking bots. In 1966, w calculated that 1 ha of 40-ye -old Alepo-Pine stand yields through the camping tourism about 270 times higher profits than is given by the same stand by the value of the yearly volume increment of its growing stock. In another place it was also found that a 45-year-old Aleppo-Pine stand had from the touristeconomic standpoint a value up to 47 times higher per unit of area than if the same stand was considered from the forest-economic standpoint (when it is assessed by the value of assortments constituting its usable volume and the standard stumpage price of the assortments). Hence the need to care for such forests, to respect the requirements for their special treatment, and to alter the up-to-present traditional goal of management. |