DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 19 <-- 19 --> PDF |
crnim borom u svima zonama submediterana od mora do najgornje granice zajednice Carpinetum orientalis brucijski bor je konkurentski prosječno jači i potiskuje crni bor; što je staništa bolje, crni bor je više subdominantan. PRIVREDNO ZNAČENJE Istraživanja o dimenzijama i kakvoći stabala brucijskog bora u odnosu na crni i alepski bor pokazala su da se unošenjem brucijskog bora na odgovarajuća staništa može mnogo povećati prihod. Prihodna vrijednost takvih sastojina može biti dvojaka a i dvostruka: proizvodnja drvne sirovine i turističko iskorišćavanje. Šumoprivreda . Velika potražnja za drvom četinjača, općenito i osobito u Jugoslaviji, nameće zadatak da se što racionalnijim postupcima povećava omjer igličavih vrsta drveća. Površina njihovih sastojina na jadranskom području je vrlo mlena a potražnja za drvom četinjača je velika, osobito na otocima na koje je prevoz vrlo skup. Na području Istre i Kvarnera, u Dalmaciji i na dalmatinskim otocima ima dobrih staništa za uspješnu proizvodnju navedene drvne sirovine. Brucijski bor (i primorski u eumediteranu i korzički na višim položajima submediterana) na determiniranim staništima može stvarati vjerojatno podjednak prirast kao smrča u njenim autohtonim Piceetumima Dinarida. Prihod se može povećati na nekim staništima: konsocijacijom brucijskog bora s topolama koje brže rastu, imaju rijedak sklop i pliće zakorijenjivanje, osnivanjem dvoslojnih sastojina, jer se te dvije vrste drveća međusobno dobro podnose; kad se odrasla topolova stabla posijeku, njihovo trulo korjenje još više rahli tlo, pa će bor bolje prirašćivati. Turizam . Sve brži razvitak turističke privrede u čitavom svijetu zahtijeva da se ubrzano grade objekti za smještaj sve većeg broja turista. Tako i u Jugoslaviji, pogotovo na jadranskom priobalnom području koje uz naselja, saobraćajnice, plaže, vidikovce i dr. nema dovoljno šumskog zelenila. Danas, kad se brzo razvija turizam na kotačima, turizam nomadskog tipa, na tom području nema dovoljno skloništa ni za automobile, ni za šatore, ni za komfornije kampove. Postojeće priobalne šumske sastojine previše su opterećene turističkom eksploatacijom (do 800 osoba i 250 kola po ha, umjesto oko 250 osoba i 100 kola), oštećuju se, zbog zbijanja tlo je sve manje strukturno, često ih oštećuju i uništavaju požari. Treba dakle osnivati nove tzv. turističke šume od vrsta drveća bržeg rasta, široke, lijepe i gušće krošnje kakvu ima brucijski bor. S obzirom na promjer njegove krošnie, nije potreban velik broj stabala po jedinici površine: na boljim staništima oko 600—1000 stabala po ha. Promjer krošnje tog bora starog oko 10—20 godina iznosi prosječno 3,5—5 m, te horizontalna projekcija 600 krošanja zasjenjuje oko 7.000—9.000 m2 površine zemljišta. Na području Istre i Kvarnera ima svojta brucijskog bora koje imaju vrlo guste, veoma široke i osobito lijepe krošnje, pa bi se genetičkom selekcijom mogli iz populacije izlučiti i hibridizacijom oplemeniti biotipovi specijalno za potrebe turističke privrede. Može se izvršiti i konsocijacija s topolama. BIOEKOLOŠKI POKAZATELJI ZA PROŠIRIVANJE AREALA Rezultati istraživanja izneseni sažeto u prvom članku i u ovom za područje Istre, Kvarnera i Hrv. primorja dovode do zaključka da se brucijski bor može unositi na staništa na kojima se crni i alepski bor nedovoljno razvijaju. Brucijski bor, razmatrajući u širokoj prosječnosti, može se uspješno introducirati |