DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 18     <-- 18 -->        PDF

bor nego crni bor, pa se taj utjecaj odrazuje u razlici prirasta i u estetskom
izgledu stabla.


Opažanja izvršena u navedenim i drugim sastojinama i skupinama brucijskog
bora, iz gledišta mogućnosti i načina podmlađivanja, dovela su do ovih
zaključaka: prirodno obnavljanje može se uspješno provoditi u eumediteranu


SI. 3. Značajan genotip mladog brucijskog bora u predjelu Prohaska kod Rabca
u Istri: ´krošnja vrlo gusta, gotovo neprozirna, široka, tamnozelena, valovitog oblika.
Stabala slične forme ima i drugdje, npr. u parku V. Lošinja. Takve jedinke trebalo
bi genetički izlučiti i razmnožiti za potrebe turističke privrede.


Foto: šafar


i toplijoj podzoni submediterana na plodnijim tlima; sklop krošanja treba da
je progaljen; obilniji se podmladak pojavljuje nakon spaljivanja mrtve organske
tvari i prizemnog rašća. Brucijski bor može u doba neodraslog podmlatka
podnositi postranu i difuznu sjenu, a kasnije zahtijeva otvorenije prostore; dakle
heliofit je; čini se da više podnosi sjenu nego alepski bor i manje nego crni
bor. U podmlađivanju i iskorištavanju odraslih sastojina najracionalniji je postupak
skupinasto gospodarenje, tj. postepeno sve jače prorede, stvaranje i
njegovanje mladog naraštaja u grupama koje se planski proširuju u skupine i
spajaju. U mješovitim sastojinama s alepskim borom brucijski bor je konkurentski
unekoliko jači, osobito u submediteranu. U mješovitim sastojinama sa


16