DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 18 <-- 18 --> PDF |
bor nego crni bor, pa se taj utjecaj odrazuje u razlici prirasta i u estetskom izgledu stabla. Opažanja izvršena u navedenim i drugim sastojinama i skupinama brucijskog bora, iz gledišta mogućnosti i načina podmlađivanja, dovela su do ovih zaključaka: prirodno obnavljanje može se uspješno provoditi u eumediteranu SI. 3. Značajan genotip mladog brucijskog bora u predjelu Prohaska kod Rabca u Istri: ´krošnja vrlo gusta, gotovo neprozirna, široka, tamnozelena, valovitog oblika. Stabala slične forme ima i drugdje, npr. u parku V. Lošinja. Takve jedinke trebalo bi genetički izlučiti i razmnožiti za potrebe turističke privrede. Foto: šafar i toplijoj podzoni submediterana na plodnijim tlima; sklop krošanja treba da je progaljen; obilniji se podmladak pojavljuje nakon spaljivanja mrtve organske tvari i prizemnog rašća. Brucijski bor može u doba neodraslog podmlatka podnositi postranu i difuznu sjenu, a kasnije zahtijeva otvorenije prostore; dakle heliofit je; čini se da više podnosi sjenu nego alepski bor i manje nego crni bor. U podmlađivanju i iskorištavanju odraslih sastojina najracionalniji je postupak skupinasto gospodarenje, tj. postepeno sve jače prorede, stvaranje i njegovanje mladog naraštaja u grupama koje se planski proširuju u skupine i spajaju. U mješovitim sastojinama s alepskim borom brucijski bor je konkurentski unekoliko jači, osobito u submediteranu. U mješovitim sastojinama sa 16 |