DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 16 <-- 16 --> PDF |
i dr. Nigdje u sastojinama, grupama i na pojedinačnim stablima, osim npr. na uskom priobalnom pojasu kod Rabe a, nismo opazili značajnije loše posljedice utjecaja slane. Dakako, na buri veoma izloženim položajima, kao što su okolica Senja i sjeverni obronci nekih otoka, utjecaj slane može biti fiziološki vrlo štetan. Npr. u okolici predjela Soline na Krku nasuprot Crikvenice, koji je izložen zaslanjenoj buri, dobro raste ne samo 6—10 godišnja kultura brucijskog SI. 2. Sastojina brucijskog bora kod Poreča u Istri. Stadij iskorišćavanja jakim proredama i podmlađivanja po načelu skupinastog gospodarenja. Pojedine grupe mladog naraštaja spojile su se te je u tom stadiju sastojina sada dvoslojna (dvo dobna), privredno dobra i estetski dopadljiva. Foto: Safar bora, nego i starija crna topola (!). Makar, dakle, brucijski bor nije halofit, kao npr. Tamarix sp. ili Atriplex halimus, ta se četinjača može unositi na priobalna zemljišta koja nisu mnogo izložena buri. Zaključci . U Istri, Kvarneru i Hrv. primorju Pinus brutia je u eumediteranu i toplijem dijelu submediterana prosječno otporan vrućini, suši, hladnoći i vjetrovima. Može uspijevati u semiaridnoj i semihumidnoj klimi. Prilagođuje se gotovo svima tipovima tla; održava se i na mineralno siromašnijima ako nisu suvislo plitka; u. dovoljnoj vlazi zraka podnosi i suhija tla; obilnim četinjakom popravlja pedosieru. Snažno se razvija na položajima prosječno od |