DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 14     <-- 14 -->        PDF

hladniju klimu i jače vjetrove, ta se četinjača dobro razvija samo u plodnijim
tlima. U skeletnim škrapovitim tlima, makar bila prosječno plitka, brucijski
bor korijenjem prodire duboko i u stranu, pa na položajima koji odgovaraju
njegovim klimatskim zahtjevima dobro se može održati i više prirašćuje nego
crni bor, alepski bor i sve vrste mediteranskih listača. Brucijski bor ima gušću
krošnju nego alepski i širu nego crni bor, te obilnim četinjakom dobro obogaćuje
tlo.


Prema tome, u grubom prosjeku pedosfera u kompleksu ekoloških faktora
nije graničan ili kritičan faktor za rasprostranjivanje brucijskog bora, nego
klima. Po S 1 i e p č e v i će v i m (1960.) i drugim podacima: u eumediteranu
manje je vrućih, hladnih i studenih dana, godišnji valovi temperature su spljošteniji,
zime blaže i kraće, ljetno mirovanje vegetacije je duže a zimsko kraće
nego u submediteranu. Na višim položajima submediterana češći su mrazovi,
veći su ekstremi temperature, duže vremena leži snijeg, vegetacijska doba su
kraća, pa o tim značajkama klime ovisi mogućnost unošenje termofilnijih vrsta
drveća roda Pinus. Prosuđujući po podacima u svjetskom klimadijagram-atlasu
(Walter-Li e th, 1964.), u autohtonom arealu brucijskog bora na području
Grčke i Male Azije vladaju dugi ljetni periodi relativno suhe klime. U alohtonom
arealu te četinjače na području Hrvatske gotovo i nema suhe klime, pa
aridnost nije graničan faktor za proširivanje areala brucijskog bora općenito
na jadranskom području. Za razmatranje utjecaja faktora klime služili smo se
podacima Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske koje je pregledno prikazao
Bertovi ć za desetgodišnje razdoblje 1948—1957.


Temperatura . Prosječna godišnja temperatura ni prosječne temperature
u doba vegetacije ne mogu biti kriteriji za proširivanje areala brucijskog
bora. Posve jednostavan primjer može to dokazati: Pula i Rovinj imaju
srednjake godišnje temperature niže nego Rijeka, Crikvenica i Senj, pa je ipak
u okolici navedenih istarskih mjesta razvijena vazdazelena vegetacija, a u
Hrvatskom primorju je nema; ljeto je toplije u Senju nego u M. Lošinju, pa
ipak naveden otok ima makiju, a Senj je nema. Znači, važni su ekstremi zimskih
temperatura. Bez potrebnog komentara, u pril. tabeli dovoljno su jasne
razlike ekstrema temperature za područje fitocenoza Orno-Quercetum ilicis
(Lošinj i Pula), Carpinetum orientalis croaticum (Crikvenica) i Seslerio-Ostrvetum
(Senj i Pazin). Brucijski bor dobro uspijeva u svima navedenim mjestima,
osim u Senju gdje vlada jaka bura.


Ekstremne temperature <>C Godišnji


n. v. Apsolutni Apsolutni Apsolutna prosjek
m
godišnji godišnji godišnja °C
maksimum minimum amplituda


M. Lošinj 51 36.3 — 5,0 41,3 15,3
Pula 32 35,7 —102 45,9 14,0
Crikvenica 2 37,2 —13,1 50,3 14,7
Senj 28 39,0 —19,2 58,2 14,8
Pazin 291 37,0 —21,3 58,3 11,4
Kako se razabire iz podataka o apsolutnim godišnjim maksimumima temperature,
na području Istre, Hrv. Primorja i Kvarnera ljetni ekstremi nigdje
ne prelaze vrijednost 40° C. Te temperature nisu ´kritične za brucijski bor; kad
bi i bile, njihov loš utjecaj smanjuje se razmjerno velikom količinom oborina