DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 14 <-- 14 --> PDF |
hladniju klimu i jače vjetrove, ta se četinjača dobro razvija samo u plodnijim tlima. U skeletnim škrapovitim tlima, makar bila prosječno plitka, brucijski bor korijenjem prodire duboko i u stranu, pa na položajima koji odgovaraju njegovim klimatskim zahtjevima dobro se može održati i više prirašćuje nego crni bor, alepski bor i sve vrste mediteranskih listača. Brucijski bor ima gušću krošnju nego alepski i širu nego crni bor, te obilnim četinjakom dobro obogaćuje tlo. Prema tome, u grubom prosjeku pedosfera u kompleksu ekoloških faktora nije graničan ili kritičan faktor za rasprostranjivanje brucijskog bora, nego klima. Po S 1 i e p č e v i će v i m (1960.) i drugim podacima: u eumediteranu manje je vrućih, hladnih i studenih dana, godišnji valovi temperature su spljošteniji, zime blaže i kraće, ljetno mirovanje vegetacije je duže a zimsko kraće nego u submediteranu. Na višim položajima submediterana češći su mrazovi, veći su ekstremi temperature, duže vremena leži snijeg, vegetacijska doba su kraća, pa o tim značajkama klime ovisi mogućnost unošenje termofilnijih vrsta drveća roda Pinus. Prosuđujući po podacima u svjetskom klimadijagram-atlasu (Walter-Li e th, 1964.), u autohtonom arealu brucijskog bora na području Grčke i Male Azije vladaju dugi ljetni periodi relativno suhe klime. U alohtonom arealu te četinjače na području Hrvatske gotovo i nema suhe klime, pa aridnost nije graničan faktor za proširivanje areala brucijskog bora općenito na jadranskom području. Za razmatranje utjecaja faktora klime služili smo se podacima Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske koje je pregledno prikazao Bertovi ć za desetgodišnje razdoblje 1948—1957. Temperatura . Prosječna godišnja temperatura ni prosječne temperature u doba vegetacije ne mogu biti kriteriji za proširivanje areala brucijskog bora. Posve jednostavan primjer može to dokazati: Pula i Rovinj imaju srednjake godišnje temperature niže nego Rijeka, Crikvenica i Senj, pa je ipak u okolici navedenih istarskih mjesta razvijena vazdazelena vegetacija, a u Hrvatskom primorju je nema; ljeto je toplije u Senju nego u M. Lošinju, pa ipak naveden otok ima makiju, a Senj je nema. Znači, važni su ekstremi zimskih temperatura. Bez potrebnog komentara, u pril. tabeli dovoljno su jasne razlike ekstrema temperature za područje fitocenoza Orno-Quercetum ilicis (Lošinj i Pula), Carpinetum orientalis croaticum (Crikvenica) i Seslerio-Ostrvetum (Senj i Pazin). Brucijski bor dobro uspijeva u svima navedenim mjestima, osim u Senju gdje vlada jaka bura. Ekstremne temperature <>C Godišnji n. v. Apsolutni Apsolutni Apsolutna prosjek m godišnji godišnji godišnja °C maksimum minimum amplituda M. Lošinj 51 36.3 — 5,0 41,3 15,3 Pula 32 35,7 —102 45,9 14,0 Crikvenica 2 37,2 —13,1 50,3 14,7 Senj 28 39,0 —19,2 58,2 14,8 Pazin 291 37,0 —21,3 58,3 11,4 Kako se razabire iz podataka o apsolutnim godišnjim maksimumima temperature, na području Istre, Hrv. Primorja i Kvarnera ljetni ekstremi nigdje ne prelaze vrijednost 40° C. Te temperature nisu ´kritične za brucijski bor; kad bi i bile, njihov loš utjecaj smanjuje se razmjerno velikom količinom oborina |