DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 54 <-- 54 --> PDF |
kod kresanja grana motornom pilom nego sjekirom. Kod obranja, kresanja grana, trupi jenja i ručnog rukovanja trupcima, brzina pulsa je veća za bor nego za smreku. Kod istraživanja utroška energije, konstatirano je da potrošnja kisika kod pojedinih metoda sječe i izrade varira od 1,03 do 1,85 l/min ili 4,10 do 7,90 Khal/min. Istražen je utrošak energije i za pojedine radne zahvate kod pojedinih metoda rada. Da bi se odredilo opterećenje radnika za vrijeme rada, primijenjen je kao mjerilo iskorišteni postotak kapaciteta rada (Work capacity). Laboratorijskim putem je ispitan odnos između količine utrošenog kisika i frekvencija pulsa, tako da se kasnije za vrijeme rada, na osnovu frekvencija pulsa mogao odrediti potrošak cStcani Stcućni ćaSapiSl SCHWEIZERISCHE ZEITSCHRIFT FÜR FORSTWESEN - JOURNAL FORESTIER SUISSE — ZÜRICH 1 — 1969. — Ju n go, J.: Aktuelni problemi šumarske politike u Švicarskoj. — Lam p recht , H.: Neka šumskouzgojno- ekološka razmišljanja sa svjetskog aspekta. — Keller , Th.: Laboratorijski pokus o utjecaju inhibitora transpiracije na izmjenu plinova kod biljaka četinjača. — Küg l er, Fr.: Pokušaj okarakteriziran ja sibirske prašume, tajge. 2 — 1969. — Robert, J.-F.: Uređivanje šuma i šumarska politika. — K ä 1 i n, W. i Aebi, F.: Ekonomika šumarstva u kantonu Schwyz. — E i b e r 1 e, K.: O tvoru (Mus tela pu tori us) u Švicarskoj. 3/4 — 1969. — Horisberger, D.: Interpretacija rezultata inventure po metodi uzoraka u kantonu Waadt. — Prpić , B.: O utjecaju oblika debla i staništa na otpornost obične smreke prema vjetru. — Eiberle , K.: O sastojinskim odnosima u šumskom rezervatu »Girtsel« kod Gamlikon-a u Repischtal-u. — Ott, E.: Prilog racionalizaciji šumarstva — diskusija na osnovi prikaza šumsko-uzgojne literature. 5 — 1969. — Kurth , A.: Regionalni plan uređivanja šuma za područje Gäu u kantonu Solothurn. — Schiller, G., D e I c 6, G. i Ciocco, A.: Prilog generalnog planiranja šumarstva za jedno alpsko kisika. Postotak kapaciteta rada je odnos između stvarno utrošenog kisika za vrijeme rada i maksimalno mogućeg utroška kisika. Konstatirano je da se primjenom motorne pile i savremenih metoda rada utrošak energije smanjio na 60°/o do SOVo u odnosu na raniji utrošak. Pokazalo se da većini radnika odgovara rad uz 50°/o iskorištenja radnog kapaciteta, tako da pri tom ne dolazi do znatnog povećanja frekvencija pulsa. Opterećenje radnika je prikazano i tzv. kumulativnim diagramima, na kojima je prikazano postotno učešće pojedinih frekvencija pulsa u toku radnog dana. Konstatirano je da je frekvencija pulsa pri radu u zimskoj rieriodi nešto veća nego u ljetnoj, a također je određena količina utrošene energije po 1 m3 izrađene drvne mase (Vo2/m3). Stevo Bojanln područje. — Novakova, E., Hanzl, R. i S t o I i n a, M.: Postojbine risa i medvjeda u šumskom ekosistemu. — Leimb a eh er, W. i Schlüpfer, R.: Prorijeda kao dio etata. 6 — 1969. — Rieben, E.: Teoretska podloga i praktička izvedba zatravnjivanja i učvršćivanja padina. — W i 1 h e 1 m i, Th.: Ovisnost električnih potencijala šumskom drveća o klimatskim faktorima i njihovo značenje za debljinski ^prirast. — S c h 1 e i c h er, H.: Mehanizacija u šumarstvu. — Mayer , H.: Svrsishodno uvođenje mehanizacije u uzgajanje gorskih šuma. 7/8 — 1969. — Schneider, H.: Pozdravna riječ na godišnjoj skupštini Švicarskog šumarskog društva održanoj u St. Gaflen-u. — Schm i d, H.: Op´ćine St. Gallen-a s povijesnog, ekonomskog i socijalnog gledišta. — Koller , E.: Općine u kantonu St. Gallen. — Buchmann, K.: Gradske općine St. Gallen-a i promjene u njima tokom vremena. — N a e g e 1 i, G.: Općine St. Gallen-a i njihove šume. — Leimbacher, W.: Primjena modela kod globalnog planiranja uređivanja šuma. — Tromp , H.: Strukturne promjene u šumarstvu i drvnoj industriji. 9 — 1969. — Rüe d i, K.: Povodom 100- godišnjice smrti šumarskog savjetnika Gehret-a. — Bar t et, J.-H.: Ocjena rentabilnosti šumskih cesta pomoću modela. — Wendelberger, G. i Hartl, H.: Istraživanja u požarištu Aletschwald-a. — |