DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 53 <-- 53 --> PDF |
3.0 Rezultati analize istraživanja rada na sječi i izradi Izračunata tj. računski izravnat a vremena pojedinih radnih zahvata ipo stablu odnose se na ravan teren bez zapreka. Tim vremenima se na račun otežavajućih okolnosti terena obračunavaju dodaci pomoću dodatnih faktora. Utrošci vremena su računati u 1/10 minuta; negdje su primiejinjene regresione jednadžbe jednostavne, a negdje multiple korelacije. Neovisne varijable u jednadžbama za izjednačenje vremena pojedinih radnih zahvata su slijedeće: Prelaz od stabla do stabla: obaranju stabala: Di,s; pomoćni radovi kod obaranja stabala: Di,n; kresanja grana: Di,3, hr, eh, Ki; prikrajanje: Di,3, hr, et, (Kao faktor utroška vremena kod obaranja računat je ´koeficijent panja); Prepisivanje: hr, Di,3; guljenje kore: Di,s, hr, e,„ t; udaranje brojeva i zapisivanje: Di,3, hr; sakujpljanje alata: Di,s, e,,. g = međusobna udaljenost stabala (m); eh = dubina snijega u sastojini (dm); Di,3 = prsni promjer stabla (cm); hr = relativna visina stabla; Ki = dužina krošnje u "Vo od visine stabla; t = .temperatura zraka u ° C. U tabelama je za određene uvjete rada prikazano postotno učešće vremena za pojedine radne operacije. Najviše vremena otpada na kresanje grana i guljenje kore. Zbog otežavajućih okolnosti terena, osnovnom tehnološkom vremenu daje se dodatak u obliku postotka. Na osnovu obračunatih podataka konstruirane su tabele osnovnog tehnološkog vremena pojedinih radnih zahvata, za pojedine metode rada, posebno za smreku i bor. Tabele se dijele na osnovne tabele (basic tables) i dodatne tabele (additio- nail tables). U osnovnim tabelama su utrošci vremena za stabla pr. promjera od 12 om do 40 cm posebno za debljinske stepene po 2 cm i relativne visine od 0,8; 0,9; pa do 1,6. U dodatnim tabelama je dodatno vrijeme utroška vremena pojedinih osnovnih zahvata zbog debljine pokrova snijega u sastojini, niskih temperatura, međusobne udaljenosti stabala i dužine krošnje. Promatrajući rezultate istraživanja sječe i izrade okoranih sortimenata, konstatirano je da je od 1945 do 1965 vrijeme sječe i izrade po 1 m3 opadalo prosječno za lp/o godišnje i to zahvaljujući novoj tehnici rada i primjeni motorne umjesto ručne pile. Delay time (zbroj vremena povremenih radova, ličnih potreba, odmora i opravdanih prekida — dodatno vrijeme) kreće se od 24—31°/o na operativno vrijeme (Effective time). Vrijeme radnog mjesta (Work place time) je produkt efektivnog vremena i koeficijenta dodatnog vremena. Također je određen koeficijent dodatnog vremena efektivnom vremenu, da bi se dobilo totalno vrijeme (1,473—1,556). Totalno vrijeme (m3/h) izračunato je za stabla raznih promjera i relativnih visina, posebno za pojedine metode rada odnosno za smreku i bor te je prikazano tabelarno. Konstatirano je da se usvajanjem novijih metoda sječe i izrade učinak rada znatno povisio. Kod sastavljanja tarifa (tabela) za plaćanje radnika po učinku, preporučuje se da se kao normalni, odnosno prosječni uvjeti uzmu: temperatura —4° C; debljina snijega 40 cm; međusobna udaljenost stabala doznačenih za sječu 6 m. Konstatira se da postojeće tarife treba kompletirati pomoću rezultata provedenih istraživanja. Dokazalo se da totalno vrijeme po stablu ovisi o Di,a pa su postavljene jednadžbe totalnog vremena. Di,s se pokazao i kao pouzdana osnova za određivanje akordnog stavka kod sječe i izrade, tako da se mogla postaviti jednadžba za plaćanje rada po 1 cm Di,3: y = b . Di,3. Na osnovu ove jednadžbe određeni su troškovi sječe i izrade po stablu, za pojedine debljinske i visinske razrede, za pojedine metode rada. 4.0 Studij fiziologije rada Kod mjerenja pulsa određena je frekvencija pulsa na minutu za svakog radnika, kod izvođenja određenog radnog zahvata. Mjerenja pulsa vršena su za vrijeme rada svake 3 minute u trajanju 15 ili 30 sekundi. Kod nekih radnika puls neznatno varira u toku radnog dana, što znači da ovi radnici imaju iskustva i mogu .regulirati napor pri radu pa prema tome i puls, obzirom na tretirani radni zahvat. Za frekvenciju pulsa od veće je važnosti učešće statičkog opterećenja pri radu, nego samo naprezanje pri radu. Prema dobivenim rezultatima o frekvenciji pulsa kod izrade neokoranih sortimenata, najteži su radni zahvati kresanje grana i ručno rukovanje trupcima. Pokazalo se da se postignuta frekvencija pulsa kod nekog radnog zahvata prenosi i na slijedeći zahvat premda se ovaj obzirom na težinu rada može razlikovati od prethodnog. Između pojedinih radnika postoje individualne razlike u frekvenciji pulsa. Frekvencija pulsa je u prosjeku manja 413 |