DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 52 <-- 52 --> PDF |
hanizacije radova na sječi i izradi u budućnosti. 1.0 Pregled literature U ovom poglavlju navodi se da je 1855 g. izdana prva knjiga u kojoj je bilo riječi o potrebi poboljšanja rada u eksploataciji šuma. Prvi moderni pokusi kod radova na sječi i izradi započeti su 1927. g. Prikupljanje statističkih podataka o radovima na sječi i izradi na području cijele države poduzeto je 1938—39. godine. 1947—4-8 Institut za šumarska istraživanja je poduzeo prve studije vremena, pri čemu je mjeren utrošak vremena 17 radnika, kod sječe i izrade 6.373 smrekova stabla. Mjerenje utroška vremena je vršeno odvojeno za pojedine radne zahvate. Određivanja oblika stabala i dimenzija krošnje je vršeno pomoću relativnih visina stabala. Predloženo je da se tarifni stavci za plaćanje radnika odrede po 1 m3 s dodatkom po stablu, ovisno o kubaturi stabala i relativnoj visini. Posebna je pažnja posvećena učinku rada ručnih i motornih pila. Utrošak energije određen je mjerenjem frekvencije pulsa. Istraživanja su nastavljena od 1948 do 1965 !g. Važan događaj je da se 1963. godine za kresanje grana počela upotrebljavati motorna pila. Konstatira se, da se zbog poboljšanja oruđa, tehnike sječe i izvlačenja dnevni učinak radnika kod sječe i izrade povećao od 3,85 rn3 na 9,90 m3. 2.0 Terenska istraživanja i obrada podataka U ovom poglavlju se navodi da su sastojine u kojima su vršena najnovija istraživanja klasificirane na slijedeći način: 1. Sastojine s kvalitetnim, punodrvnim stablima slabe granatosti; 2. Sastojine sa stablima prosječnog kvaliteta, znatne granatosti; 3. Planinski tip sastojina s jako granatim i malodrvnim stablima. Istraživanjem su obuhvaćene stare sastojine kao i one u kojima su vršene prorede. Ova istraživanja su vršena za vrijeme ljetne i zimske sječe u 1965. godini. Studijem vremena je obuhvaćeno vrijeme radnog mjesta (Work place time) te vrijeme obroka. Utrošak vremena je mjeren posebno za svaki radni zahvat. Kod istraživanja su sudjelovala 24 radnika. Radna je sposobnost radnika ispitivana fiziološkim metodama: potroškom kisika i mjerenjem frekvencije pulsa. Dok je kod istraživanja 1947—48. istraživan rad ručnom pilom, prilikom ovih se istraživanja radilo isključivo motornom pilom; od 1963. motorna se pila upotreb ljava i za kresanje grana. Guljenje kore se od 1960. većinom vrši polupokretnim strojevima. U šumi su izrađivani tehnički sortimenti, celulozno drvo okorano i nedkorano, zatim debla potpuno i djelomično okresana sjekirom ili motornom pilom te cijela stabla (samo obaranje). Stabla su podijeljena po obliku, granatosti i debljini kore u tri klase. Širina krošnje je uzeta kao indikator debljine grana. Posvećena je pažnja dimenzijama krošnje kao faktoru o kome ovisi utrošak vremena za kresanje grana. Također je posvećena pažnja istraživanju odnosa između relativne visine stabla i dužine te širine krošnje. Relativna visina stabla i Di,s pokazali su se potpuno pouzdani faktori o kojima ovisi proizvodnost rada kod sječe i izrade. Teren je podijeljen u dvije grupe: ravan i neravan teren. Uzeto je u obzir i debljina sniježnog pokrova te temperatura zraka. Mjerenje utroška vremena je vršeno kronometrom, povratnom metodom. Cilj je bio utvrditi utjecaj metode rada i uvjeta rada na učinak radnika. Kao mjerilo učinka radnika nije uzet normalni učinak, pa stepen učinka nije procjenjivan. Kao mjerilo učinka uzet je prosječni učinak koji se određuje pomoću tzv. »standard stands« (standardne sastojine). Kod ispitivanja mjeren je učinaik standardnih »kontrolnih« radnika, koji su radili uz razne sastojinske i terenske uvjete. Podjela ukupnog vremena (total time) razlikuje se donekle od podjele u Njemačkoj. Suština je i ovdje u tome da se radna operacija dijeli na radne zahvate i prekide. Vrijeme koje se utroši u toku trajanja radnog dana kao efektivno vrijeme i prekidi je tzv. vrijeme radnog mjesta (Work place time). Detaljnim studijem vremena obuhvaćeno je 25.363 posječena stabla. Utrošak vremena je mjeren i kod radnika u redovitoj proizvodnji. Ovim dopunskim istraživanjem je obuhvaćeno 59 radnika u toku 2.766 radnika-dana. Obračun podataka je izvršen kompjuterima. Za pojedine radne zahvate pomoću jednadžbi za jednostavnu i multiplu korelaciju izračunata je korelaciona veza između utroška vremena kao ovisne varijable i uvjeta rada kao neovisnih varijabli. Istraživanja opterećenja radnika za vrijeme rada vršena su mjerenjem frekvencije pulsa i utroškom kisika. Kod mjerenja pulsa, primijenjena je za studij vremena metoda trenutačnih opažanja s intervalom o.d 1 minute. |